Znanstveni žurnal Science objavio je u četvrtak rezultate studije četvero znanstvenika koji su utvrdili da se svjetski oceani uslijed klimatskih promjena zagrijavaju čak 40 posto brže nego što je UN prije pet godina predviđao da će se dogoditi. Što se tiče Jadranskog mora, to se u ljeto 2018. osjetilo gore nego ikada prije, s rekordnim prosječnim temperaturama morske površine.
Možemo li zamisliti već za nekoliko godina svijet u kojem ćemo u Jadranu imati tropske ribe, u kojem će stara jezgra Trogira biti poplavljena, rive i veliki dijelovi hrvatskih gradova biti potopljeni, u kojem ćemo Katedralu Sv. Jakova u Šibeniku spašavati rastavljanjem komad po komad i preseljenjem na nekoliko metara više nadmorske visine...? Idemo jedno po jedno.
Dok očekujemo konačne rezultate točnih prosječnih temperatura mora za cijeli svijet za 2018., jedan od autora istraživanja objavljenog u Scienceu, za The New York Times je iznio preliminarnu ocjenu.
"2018. će biti najtoplija godina na oceanima na Zemlji u povijesti mjerenja. Tako je i 2017. bila najtoplija, kao što je prethodno najtoplija bila 2016.", kazao je Zeke Hausfather, analitičar energetskih sustava iz skupine Berkeley Earth.
U vezi oceana odranije je poznato da su do sada usporavali globalno zatopljenje uslijed zagađenja atmosfere sa CO2, tako što su upijali čak 93 posto nakupljene topline. U suprotnom bi klimatske promjene na kopnu već danas bile diljem svijeta kataklizmične. Samo, zbog sve je gore stanje na moru i priobalju diljem planeta.
Razorni uragani poput Harveyja 2017. i Florence 2018. sve su češći, isto kao i mediteranska verzija uragana, "medicanei", a i kako je voda u oceanima sve toplija, voda se širi i pridonosi ubrzanom rastu razine mora. Na tom mjestu dolazimo do sudbine Jadrana. U Hrvatskoj je sasvim neopaženo prošla znanstvena studija, objavljena u listopadu 2018. u Natureu, prema kojoj su već danas kritično ugroženi praktično svi mediteranski, pa tako i jadranski, spomenici kulture pod zaštitom UNESCO-a.
U našoj zemlji najveća opasnost prijeti uslijed kombinacije rasta razine mora i ekstremnih oluja koje su sve češće. Nature je tako u listopadu objavio kartu koja prikazuje da jadranskom priobalju u Dalmaciji, isto kao i u Crnoj Gori i u Albaniji, prijete porasti razine mora u ekstremnim slučajevima od čak dva metra već danas. Na sjeveru Jadrana još je i gore; Istri, Kvarneru i podvelebitskom kanalu u slučaju posebno gadnih nevremena prijeti rast razine mora do čak 2,2 metara.
I jedno i drugo sasvim je dovoljno za to da more, nakon što se podigne za takve vrijednosti, prodre u povijesne jezgre gradova na hrvatskoj strani Jadrana i napravi užasnu štetu. Nature je bio vrlo precizan oko toga koji su spomenici pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj ugroženi. Ako se krene od juga, prvi je na udaru Stari grad u Dubrovniku.
Potom je kao ugrožen morskim poplavama naveden Stari Grad na Hvaru, a onda redom Dioklecijanova palača u Splitu, povijesna jezgra Trogira, Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, te na sjeveru Eufrazijeva bazilika u Poreču. Kako to izgleda u stvarnosti mogli smo jako lijepo vidjeti početkom srpnja 2017. i u rujnu 2019. kada su nakratko pod morem završili dijelovi Starog Grada na Hvaru i Trogira. To što je neumitna prijetnja sjevernije još i gora, točnije u Veneciji, Hrvatskoj nije nikakva utjeha.
Povodom članka u Natureu, Phys.org objavio je sažetak, nadopunjen podacima o tome da je od 49 klimatskim promjenama i rastućim morem ugroženih ukupno 49 UNESCO-ovih spomenika na obali Mediterana, samo dva moguće spasiti od nadirućeg mora rastavljanjem, preseljenjem i ponovnim sklapanjem na sigurnijem mjestu, na višoj nadmorskoj visini. Tu je naveden Sv. Jakov u Šibeniku. Sve to samo je uvod u pravi problem, u to da je Nature u listopadu govorio o već postojećoj prijetnji nadirućeg mora.
Jedino u vezi rasta razine mora uslijed klimatskih promjena što se u članku spominjalo, bilo je da će do kraja stoljeća opasnost od poplava rasti još najmanje za daljnjih 50 posto. A što je s Jadranom, posebno dijelom u Hrvatskoj ako u obzir uzmemo i to?
U veljači 2018. godine Express je pisao da je naša zemlja među najugroženijima u svijetu, jer joj prijeti porast mora od 1,2 metara čak i u slučaju da čovječanstvo nekim čudom uspije zauzdati globalno zatopljenje, odnosno zagađenje s CO2, tako da je atmosfera ne zagrije za više od 2°C, što je krajnja granica Pariškog klimatskog sporazuma. Ovo predviđanje bilo je plod rada njemačkih znanstvenika s Potsdamskog instituta za istraživanje klime, što je prihvatio UN-ov IPCC.
More bi u tom slučaju poplavilo sve rive diljem obale u Hrvatskoj, sve kao posljedicu otapanja Arktika, Antarktike i posebno Grenlanda. Express je još ranije prenosio znanstveno dokazanu prijetnju hrvatskom Jadranu od scenarija po kojem čovječanstvo ne bi prestalo zagađivati atmosferu Zemlje spaljivanjem nafte, ugljena i plina.
U tom slučaju, i to je još i jedno od umjerenijih predviđanja, svijet bi se do 2100. godine zagrijao za 3°C, a u tom slučaju do kraja stoljeća more bi naraslo možda i do 9,9 metara uslijed otapanja polova i, sad je to još izvjesnije, termalne ekspanzije oceana uslijed njihovog zagrijavanja. Express je prikazao i na što bi nalikovalo takvo stradavanje hrvatskih gradova uz Jadran.
Uslijed sve toplijeg mora u Jadranu, pisali smo o tome u svibnju prošle godine, znanstveni rad iz časopisa PLOS ONE predviđa nam i to da će domaće vrste riba iz Jadrana bježati čak 1000 kilometara sjevernije. Već danas u nizu izvještaja mogu se pronaći brojni izvještaji o tome da jadranske vrste koje ne mogu podnijeti povišene temperature, poput palamida ili skuša, u danima kad je površinski sloj mora u Jadranu naročito zagrijan, bježe puno dublje u hladnije slojeve.
One vrste koje su vezane uz stijene, kao što su školjke, spužve ili koralji, naprosto ugibaju. To već nekoliko godina na Jadranu više nije "kataklizmičko novinarsko pumpanje atmosfere", nego stvarnost. Početkom lipnja u ljeto 2018. naveliko se pisalo o tome da je sezona kupanja počela puno ranije nego inače, da su prosječne temperature mora bile čak 3°C više od prosječnih za to doba godine, te su se svi čije su profesije vezane uz more, pitali što će tek biti u kolovozu.
(Karta ispod pokazuje natprosječno zagrijan Jadran u kolovozu 2017.)
Srećom pa će prošlog ljeta nije dogodilo ono što se dogodilo u kolovozu 2017., kada se čak i poslovično hladniji dio Jadrana, onaj sjeverni, zagrijao na mnogim mjestima do više od 30°C.
Ove anomalije uhvatila je čak i NASA u svom praćenju temperature mora diljem svijeta. Tijekom cijelog jednog tjedna prosječne temperature bile su u Jadranskom moru između 28 i 30°C. Ilustracije radi, na Jadranu je anomalija već i sve preko 26 ili 27 stupnjeva.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nisam znao da Trogir i Šibenik leže na oceanu--baš me zanima na kojem????
Napokon mi vikendica u Benkovcu bude na obali........
ne plašite narod bezveze