Znanost
23483 prikaza

Požari budućnosti: "Cijela Hrvatska" će gorjeti

Požri u Dalmaciji
Ivo Cagalj (PIXSELL)
Prema najavama stručnjaka, Hrvatsku očekuje borba s požarima koji bi mogli biti još razorniji i pogubniji od svih dosad

Prošlog ljeta je "pola Dalmacije" gorjelo. Ovog ljeta gledamo kako požari ubijaju po Grčkoj i moramo se zapitati kakva sezona požara nas čeka ove godine. Ugledni hrvatski stručnjaci za klimu uvjereni su i sve češće najavljuju da će velikih, fatalnih požara poput onog u okolici Splita prošle godine, ubuduće biti sve više. Razlog su, između ostalog, velike klimatske promjene i globalno zatopljenje. Sudeći prema najavama stručnjaka, Hrvatsku očekuje borba s požarima koji bi mogli biti još razorniji i pogubniji od onih dosad. 

Dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju DHMZ-a u razgovoru za Express je prošle godine kazala da analize opasnosti od požara raslinja pokazuju da bismo požare poput onih oko Splita, zbog klimatskih promjena mogli očekivati sve češće. 

"Šumske požare ne možemo potpuno suzbiti, stoga je vrlo važno provoditi preventivne mjere posebice obrazovati mladi naraštaj jer odrasle je teško preodgojiti. Predviđanje opasnosti od šumskih požara DHMZ daje više od 30 godina vatrogasnim postrojbama, ali potrebno bi bilo upozoravati i javnost kada se očekuje pojačana opasnost. Velika opasnost od požara javlja se ako vlada dugo, sušno razdoblje. Upravo zbog globalnog zatopljenja, koje je povezano i s onečišćenjem okoliša, javljaju se sve češće dulja sušna razdoblja. Dalmacija je naše najugroženije područje, no posljednjih godina pokazuje se da su vremenski uvjeti takvi da je s obzirom na njih sve veća opasnost od požara u unutrašnjosti, primjerice u dalmatinskom zaleđu i Lici te se širi prema sjevernom Jadranu i istočnoj Hrvatskoj", ustvrdila je Vučetić.

Split: Prskalice u kafiću na rivi osvježavaju goste Klimatske promjene Znanost Prognoza: Ljeto 2018. bit će nam pakleno kao i prošlo

Dodala je da su stručnjaci u DHMZ-u istraživali velike požare posljednjih tridesetak godina. Pokazalo se da je nakon dugog razdoblja suše najkritičnije kada dođe do promjene vremena jer je to povezano s pojačanim vjetrom. Šumski se požari tada vrlo brzo šire i teško ih je kontrolirati. 

"Tijekom 2017., posebice u ožujku bilo je mnogo požara na kontinentalnom području, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog suhe zime, u proljeće tlo nije bilo dovoljno vlažno. Lišće i trava bili su presuhi. Ljudi su palili korov i požari su se zbog velike suhoće tla rapidno širili", rekla je Vučetić.

Analize DHMZ-a pokazuju da je u razdoblju od 2001. do 2016. Dalmacija imala čak dvanaest ekstremno toplih godina. Usporedbe radi, u cijelom 20. stoljeću bile su svega dvije tako tople godine. Svakako da takvi vremenski uvjeti utječu povoljno na nastanak i širenje požara raslinja. 

"Duga, vruća i sušna razdoblja u kombinaciji s burom, pogodni su uvjeti za nastanak požara. Može se reći da požari kreću od klimatskih uvjeta. Na globalnoj razini pa tako i kod nas iz godine u godinu sve se više potvrđuje da se raste zatopljenje. Povećava se temperatura i smanjuju se oborine, pa se tako i povećava mogućnost uvjeta za nastanak požara. To je očita korelacija. Stručnjaci na svim područjima pokušavaju utvrditi povezanost globalnog zatopljenja i klimatskih promjena s požarima", ustvrdio je Zvonimir Katušin, meteorolog s 40 godina dugim stažom rada u DHMZ-u. 

Šumski požar Izumiranje planeta Znanost Ludost: Spalili smo i porušili šume pet površina RH

Kazao je i kako DHMZ svakodnevno računa indeks opasnosti od požara, kako se kreće užarenost, pojačava li se brzina, koliko i na koji način, no smatra da se tim podacima ne pridaje dovoljno pažnje. Dodaje i da bi se na temelju meteoroloških izračuna, unaprijed trebalo intervenirati i spriječiti moguće požare. 

S njim su se složili i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu od požara gdje tvrde da klimatske promjene imaju direktan utjecaj na stvaranje požara. Upravo zbog duljih sušnih razdoblja i većih klimatskih oscilacija, danas su požari jači, razorniji i češći nego prije, no iz HUZOP-a napominju da službeni izračuni i podaci još uvijek ne postoje. 

Stručnjaci u području klimatskih promjena slažu se da je najbolja preventiva za budućnost edukacija ljudi. Naime, čak 80 posto požara nastaje zbog nemara, što uključuje ljudski faktor. 

"Nikada nećemo doći do faze da živimo u svijetu gdje nema požara, ali najbitnije je educirati ljude, od vrtičke dobi, srednjoškolaca do starijih osoba, neprestano ih upozoravati kolika je to opasnost", zaključila je agrometeorologinja Vučetić.

  • zvonimst 13:26 27.Srpanj 2018.

    Ovu doktoricu bi trebalo na provjeru inteligencije a i expres novinara jer ovakvi. ćlanci su samo inspiracija za poremećene osobe piromane.....kao da im daješ inpute....

  • uskook 18:01 25.Srpanj 2018.

    Krajnuje idiotski naslov... Pameti gdje si...

  • Avatar Zlata Barbalic
    zelda 17:52 25.Srpanj 2018.

    Što sad treba bit zloguki prorok,više pažnje u svojoj sredini i oko sebe pa neće klima bit razlog za naš nemarluk..