Znanost
5606 prikaza

Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Požari oko Atene
Twitter
Voda, hrana, oluje, poplave, pustinja... Mi smo posebno ugroženi, ovako će vam biti u jednom ili u drugom slučaju

Površina planeta Zemlje danas je u odnosu na početak 20. stoljeća prosječno zagrijanija za 1°C, sa svim posljedicama s klimatskim promjenama koje iz toga proizlaze, a sve zbog industrijskog zagađenja atmosfere ugljičnim dioksidom. Najnoviji izvještaj UN-ovog klimatskog panela (IPCC) najalarmantniji je do sada. U njemu se navode najnoviji znanstveni dokazi o tome da razlika u zagrijavanju Zemlje od 1,5°C i 2°C čini razliku između propasti i opstanka svijeta sa životom koji je na njemu evoluirao milijardama godina.

Čak i ovakav izvještaj u UN-u pojedini klimatolozi kritizirali su kao "preumjeren", jer u proračun nisu ulazile posljedice klimatskih ekstrema, što je zapravo ono što je najopasnije, nego samo prosjeci.

Požri u Dalmaciji Klimatske promjene Znanost Požari budućnosti: "Cijela Hrvatska" će gorjeti

Zaključak je na kraju da je svijetu ostalo još 12 godina za spriječiti ispuštanje u atmosferu toliko ugljičnog dioksida koliko bi značilo probijanje praga od 1,5°C. 1,5 stupnjeva je, inače, "preporučeni cilj" iz Pariškog klimatskog sporazuma od prije tri godine, a svijet zapravo juri prema puna dva stupnja, pa čak i više od toga.

Nakon ovakvog izvještaja pojedini državnici, poput primjerice australskog premijera, reagirali su nonšalantno, znale su se čuti čak i usiljeno duhovite opaske o "samo pola stupnja razlike" i kako samo toliko može činiti razliku između opstanka i propasti. Pola stupnja, međutim, itekako čini razliku; primjer koji svi razumijemo je povišena tjelesna temperatura kad smo bolesni. Pola stupnja tada itekako je osjetno, a stupanj, dva ili tri može činiti razliku između života i smrti. Razlika od pola stupnja na planetarnoj razini je ekstremno dramatična.

Arktik

Led Arktik | Author: screenshot/youtube screenshot/youtube

Sjeverni pol ionako je već jako devastiran, što remeti i živi svijet i klimu i štete u ekonomiji po Sjevernoj Americi, Europi i Rusiji. U slučaju 1,5°C Sjeverni pol se po svoj prilici neće baš sasvim otopiti tijekom ljeta. U slučaju globalnog zatopljenja od pola stupnja više, ljeta bez polarnog leda na sjeveru 10 puta su vjerojatnija, toliko će biti češća. Osim klimatskih poremećaja na našoj, sjevernoj polutki, do bi značilo još gore pomore polarnih medvjeda, tuljana, morskih ptica, pa i kitova.

Valovi ekstremne vrućine

Od ljetnog vala vrućine iz 2003. procjenjuje se da je diljem Europe pomrlo 70.000 ljudi. Val vrućine iz ljeta 2007. po južnoj i jugoistočnoj Europi također je pobio tisuće. Tog ljeta uz jadransku obalu u Hrvatskoj izbilo je 750 požara u samo mjesec i pol i poharalo 159.000 hektara. Ovog ljeta gorjelo je od Portugala, gdje se temperatura probijala do 50°C, do sjevera Švedske. U slučaju da čovječanstvo zaustavi globalno zagrijavanje na 1,5°C, valovi ekstremne vrućine pogađali bi 14 posto svjetskog stanovništva. U slučaju od 2°C, na udaru bi bilo čak 37 posto čovječanstva s katastrofalnim žrtvama, a to znači i političkim posljedicama.

Nestašica vode

Suša po Republici Hrvatskoj 2017. i 2018. | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL

Ovaj element posebno je opasan po Mediteran. Svijet zagrijan za 1,5°C više od prosjeka s početka 20. stoljeća značio bi periodične teške nestašice pitke vode i vode uopće za 350 milijuna ljudi u gradovima. Pola stupnja više značilo bi teške nestašice vode za 411 milijuna ljudi. Jedno od najpogođenijih područja svijeta bilo bi Sredozemlje, u oba slučaja. Vidi se to i po svim klimatskim modelima i procjenama za Hrvatsku. Zemlja koja je još uvijek čuvena po svojim zalihama odlične vode, u ovom slučaju, od dva stupnja, većim dijelom pretvorila bi se u pustinjska ili polupustinjska područja.

Biljke i životinje

Životinjski kostur u pustinji | Author: Pixabay Pixabay

Iz povijesti našeg planeta znamo da je svijet do danas pretrpio pet velikih izumiranja vrsta, sve do više od 90 posto cjelokupnog života. Danas primjećujemo sve znakove da je uslijed klimatskih promjena debelo započelo i šesto izumiranje vrsta, da smo ušli u "antropocen", koji je prouzročio čovjek. Razlika s ovim izumiranjem je u tome što, dok su ranija izumiranja trajala nebrojene tisuće godina, danas se promjene događaju iz godine u godinu, ekstremno brzo.

U slučaju zatopljenja od 1,5 stupnjeva izumrlo bi 6 posto svih kukaca, 8 posto svih biljaka, 4 posto svih kralježnjaka. Samo pola stupnja više i izumire 18 posto kukaca, 16 posto biljaka, osam posto kralježnjaka. Riječ je o toliko vrsta. U ukupnom broju jedinki izumiranje bi bilo kudikamo masovnije. Mnogi smatraju da su ovakve procjene još i preumjerene.

Koraljni grebeni

Ribe na koraljnom grebenu, istraživanje podmorja | Author: maxpixel.freegreatpicture.com maxpixel.freegreatpicture.com

Australija je nacija-kontinent u kojem su se upalila zvona za uzbunu kad se shvatilo da koralji na Velikom koraljnom grebenu ubrzano umiru, da se greben raspada kao prirodna brana kontinenta. Šteta je učinjena i u scenariju od 1,5°C koralji bi diljem svijeta masovno ugibali vrlo često. U slučaju 2°C koralji bi diljem planeta Zemlje skoro posvuda sasvim izumrli, postali bi dio prošlosti.

Rast razine mora

Metković, poplava 2010. | Author: Ivana Ivanović/PIXSELL Ivana Ivanović/PIXSELL

I ovo je kategorija koja direktno pogađa Hrvatsku. Pa ipak, pacifičke otočne državice poput Tuvalua ili zemlje kao što su Bangladeš ili Maledivi bili su oni koji su se krvavo borili u Parizu 2015. za cilj od granice globalnog zatopljenja od 1,5°C. Već i ta granica, prema konzervativnim procjenama, značila bi takvo otapanje polova i rast razine mora da bi iseliti iz priobalnih područja moralo između 31 i 69 milijuna ljudi. Dva stupnja značilo bi da iseliti mora između 32 i 80 milijuna.

Poljoprivreda

Suša u Slavonskom Brodu | Author: Ivica Galović/PIXSELL Ivica Galović/PIXSELL

Već danas, sa zatopljenjem od 1°C, poljoprivreda diljem svijeta trpi velike štete. Pola stupnja ili cijeli stupanj više od toga danas je teško čak i izračunati do kakvih bi šteta dolazilo, ali je jasno da bi zavladala planetarna glad kakvu čovječanstvo jedva da pamti.

Uz sadašnje stope zagađenja atmosfere ugljičnim dioksidom iz izgaranja ugljena, nafte, plina, pa i sječom i spaljivanjem šuma, procjenjuje se da ćemo 1,5°C probiti između 2030. i 2052. godine. Aktualni izvještaj u UN-u navodi 2030. godinu. Zagrijavanje planeta koje se ovdje uzima u obzir odnosi se na prosječne planetarne temperature. Klimatske promjene, pak, posljedica su izmijenjenih temperatura, tako da su posljedice neravnomjerno raspoređene diljem svijeta.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

1,5 stupnjeva na Mediteranu i na Bliskom istoku znači 9 posto manje vode. 2 stupnja značilo bi već 17 posto manje vode. Mediteran, Karibi i Sjeverna Amerika u takvom scenariju bili bi na udaru uragana ili medicanea, Pacifik i susjedna područja trpjeli bi nikad zabilježene silovite tajfune. Pola stupnja više ili manje znači da nestaju ili opstaju Maledivi, Tuvalu, mnoštvo otoka diljem svijeta, široka područja Bangladeša, ako koga zanima i dijelovi Jadrana, tako i doline Neretve. Ono što izaziva najgore udarce i po čovječanstvo i po prirodu ekstremne su pojave, odnosno natprosječno žestoke vrućine, suše, uragani, poplave, bolesti...