Znanost
74576 prikaza

Spremite se: Jadranom će harati ubojiti uragani

Kaštela
Ivo Čagalj/PIXSELL
Ovakve vrtložne oluje nastaju i na Mediteranu, povremeno svrate i nama, uz sve topliju atmosferu bit će sve silovitiji, razorniji

Vijest stara 10 godina, od 7. prosinca 2008., glasila je ovako: "Zbrajaju se štete koje su proteklih dana nanijele vremenske nepogode. Pošteđena tako nije ostala ni Uvala Lapad. Na popularnom kupalištu ispod 'Titove vile' more, odnosno valovi jednostavno su srušili dio zida s vanjske strane mula. Šteta je velika, baš kao i snaga valova koji su je napravili."

Rezidencija pokojnog maršala, koju on nije volio, navodno zbog blizine vile u kojoj je znao boraviti bivši šef Udbe Aleksandar Ranković, 4. dana u prosincu 2008. oštećena je uslijed ciklone Faust. Faust je u Dubrovačko primorje došao iz Otranta, cijeli dan je nad južnim dijelom Dalmacije rigao potopnu kišu uz jaku buru, a kako je preko Dubrovnika predvečer prešlo središte ciklone, vjetar se okrenuo na olujni zapadnjak.

Klimatske promjene Vjerojatno i više Znanost U 20 godina od esktremne klime poginulo je 707 Hrvata

Tako olujan da su se podigli valovi koji su razbili i odnijeli sa sobom masivno kamenje od kojega je bio sagrađen zid mula. U Konavlima je oluja počupala i polomila mnoga stabla, u Herceg Novom u Crnoj Gori udari vjetra dostizali su brzinu od 236 kilometara na sat. Faust je imao vrtlog, imao je "oko", imao je silinu, po mnogočemu udovoljavao je definiciji "mediteranskog uragana", žestoke ciklone po svemu nalik tajfunima i uraganima, ali na Sredozemnom moru, što znači da nekih specifičnosti ipak ima, prvenstveno u uzrocima nastanka.

Sve ostalo je tu. Pa ako žestoke ciklone koje ciljaju Sjevernu Ameriku nazivaju uraganima, ove mediteranske struka naziva "medicane", po uzoru na "hurrycane". U studenom 2017. takav uragan u Grčkoj je napravio nešto nalik na smak svijeta; poplavama, orkanskim vjetrom i klizištima tla pobio je 20 ljudi i oštetio ili porušio oko 1000 domova. Mediteranski uragan Qendesa 2014. godine poharao je Maltu sa stalnim vjetrom od 112 kilometara na sat, na udare i 153 kilometra na sat.

Znači, svake godine uragana, "medicanea", ima po Sredozemnom moru. Ali, zar i Jadran? Jako zgodan sažetak ove pojave u Hrvatskoj donio je jedan diplomski rad s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu iz 2015., posebno onaj dio koji opisuje utjecaj klimatskih promjena na učestalost i silinu mediteranskih uragana na Jadranskom moru.

Uragani nad Mediteranom i Jadranom | Author: public domain public domain

Tamo se navodi da je u dva desetljeća, s kraja 20. i tijekom desetljeća i pol u 21. stoljeću, nastalo oko 400 ciklona s više ili manje obilježja uragana na Sredozemlju, kao i to da su numerički modeli za razdoblje od 1948. do 2011. otkrili da je pravih mediteranskih uragana tijekom te 63 godine bilo čak 99. Ono što se dogodilo Grčkoj prošle godine bila je ciklona koja je preostala od uragana Rina koji je nekoliko dana ranije malo landrao po Atlantskom oceanu. Ciklona je prešla Francusku, Italiju, došla na Jadran i tu je počelo.

Proputovala je točno sredinom Jadranskog mora, a onda sišla nad Siciliju, nahranila se energijom i postala uragan Numa koji je ubijao i razbijao po Grčkoj. S nabrajanjem mediteranskih uragana problem je to što su drugačiji od oceanskih uragana, te to što još nisu sasvim jasni kriteriji po kojima se uragane na Mediteranu razlikuje od ciklona.

Sigurno je ipak da računalni modeli danas pokazuju da u budućnosti uslijed klimatskih promjena ne bi trebalo očekivati više "medicanea", ali da itekako valja računati na to da će oni biti puno silovitiji. Očekuje se da će brzine vjetrova uredno prelaziti 150 kilometara na sat, što odgovara kategoriji 2 uragana, pa će dojam razornosti značiti i da će stanovnici cijelog južnog dijela Europe to sve skupa vidjeti kao sve češću pojavu razornih uragana.

Arktik Klimatska propast Znanost Pakao na Arktiku: Raspao se najveći komad leda u povijesti

Uzrok tome u prvom je redu sve viša temperatura mora, a tu u priču onda ulazi i Jadransko more. Pokazao je to slučaj ciklone koja je u travnju 2012. nastala nad Genovskim zaljevom. Dok je ciklona došla nad južni Jadran, u noći sa 16. na 17. travnja pretvorila se u mediteranski uragan. No, uragan je vrlo brzo splasnuo i na Jadranu nitko nije stradao. A onda su na scenu stupili meteorolozi i klimatolozi.

Izračunali su da bi taj uragan da je more u Jadranu tada bilo toplije za 3°C, uletio ravno duž mora na koje se oslanja Hrvatska, što bi značilo da bi nastao sveopći darmar. Razlog zašto su uragani na Mediteranu rjeđi, iako se tu jako vole stvarati ciklone, jest to što oni naprosto nemaju mjesta narasti preko npr 500 kilometara u promjeru.

No, kako se svijet sve više zagrijava uslijed čovjekove emisije CO2, temperatura atmosfere raste, pa se zagrijava i površina mora, te je sve veća mogućnost da uragani na Sredozemnom moru prerastu u prave tropske oluje. Sezona uragana na Sredozemnom moru počinje početkom jeseni, traje zimi i naglo jenjava do proljeća. To je posljedica različitih mehanizama nastanka naših mediteranskih uragana od pravih tropskih o kakvima svako toliko slušamo na vijestima da su uništili prvo Karibe, a onda i obalu SAD-a.

Kaštela | Author: Ivo Čagalj/PIXSELL Ivo Čagalj/PIXSELL

Tropski uragani nastaju tako što ciklonalno vrtloženje nad toplim morem, kad je zrak dovoljno vlažan, usisavaju tu toplinu i vlagu, nastaje topla jezgra, a toplina se pretvara u kinetičku energiju orkanskog vjetra. Oceanskim ciklonima je zato potrebna temperatura površine mora od barem oko 26°C. Mediteranski uragani, međutim, znali su nastati iznad mora temperature već od 14°C, odnosno i iznad toplijeg mora tako što bi okidač bila hladna zračna masa iznad ciklonalnog vrtloga.

Hladni zrak se spušta, nastaje hladna jezgra i kreće uraganski vrtuljak kreće. To je tada izvantropska oluja, ali ona se može izroditi i u tropsku ako vrtlog na putu naiđe na more visoke površinske temperature. Odjednom se mijenja mehanizam i Sredozemno more tada ima problem, pale se meteorološki alarmi. Prava tropska oluja bio je mediteranski uragan Rolf iz studenog 2011. godine, ujedno i prva potvrđena uraganska tropska ciklona nad Mediteranom.

Krenuo je s Pirinejskog poluotoka preko Korzike i Sardinije prema Italiji, uobičajeno je, naime, da na Sredozemnom moru takvi sustavi jurišaju sa zapada prema istoku. No, uragan Rolf nije uspio preći do Jadrana, more ipak nije bilo tako toplo koliko mu je trebalo. Klimatski modeli predviđaju, međutim, nešto vrlo gadno. U posljednjih 30 godina, točnije od 1984. do 2015., prosječna površinska temperatura Sredozemnog mora rasla je za 0,4°C po desetljeću.

"Kamenje gladi", našlo se u rijekama Njemačke i Češče na suhom uslijed suše Prije stotina godina Znanost 'Kamenje gladi' izronilo iz rijeka - upozoravaju na suše

Već to je dovelo dotle da doživimo pojavu prvih pravih tropskih, a zapravo mediteranskih uragana. Međutim, možda već za 50 godina temperatura Sredozemnog mora porast će za čak 5,8°C, odnosno za više od 1°C po desetljeću.

Pa ako se sjetimo kakva bi bila sudbina uragana iz 2012. po Jadran da je more bilo za 3°C toplije, postaje jasno zašto zbog klimatskih promjena znanstvenici predviđaju i za Mediteran i za Jadran sve gore, silovitije oluje, prave uraganske, sve češće i tropske uraganske, sa sve više pobijenih i sve više materijalnih šteta. Uza sve to, takva eksplozija uragana Mediteran će pogoditi u vremenu u kojem će obalni gradovi i bez njih sve gore stradavati od rasta razine mora kao posljedice otapanja ledenih pokrova na polovima.

Najveće zabilježene brzine vjetra u Hrvatskoj:

Sveti Rok i Maslenica 2003. - 307 kilometara na sat (bura).

Maslenica 1998. – 248 kilometara na sat (bura).

Paški most - 235 kilometara na sat (bura).

Krčki most (ciklona Teodor) – 222 kilometra na sat (bura).

Makarska – 212 kilometara na sat (bura).

Palagruža – 205 kilometara na sat (jugo).

Gradovi:

Split 2004. (ciklona Dorothy) – 175 kilometara na sat (bura).

Dubrovnik – 159 kilometara na sat (bura).

Šibenik – 146 kilometara na sat (bura).

  • KarlRuprecht 14:34 20.Rujan 2018.

    "400 ciklona s više ili manje obilježja uragana" - harat će ubojiti uragani? Kao prvo ne kužiš razliku između uragana na Sredozemlju i pravih uragana koji prekriju pola sjevernog Atlantika, a ne tu nekoliko km kvadratnih na Sredozemlju. Kao drugo, ... prikaži još! plašiti narod tim naslovom o ubojitim uraganima, a radi se čak i za Sredozemlje o manjim poremećajima s tek obilježjima uragana.***

  • bambina 10:58 20.Rujan 2018.

    "Spremite se: Jadranom će harati ubojiti uragani" Oće kukac...

  • nelson 17:52 19.Rujan 2018.

    haraju bure ali šta se spominjee titova vila uvijek protiv tita