Sadržaj na Facebooku se izmakao kontroli. Prebrzo su narasli - priča anonimni izvor Guardianu. Upravo zbog svog strelovitog rasta i nezapamćene dominacije društvenim životom, Facebook se našao na udaru kritika sa svih strana. S jedne strane napadaju ih vlasti da ne čine dovoljno kako bi zaustavili širenje lažnih informacija, ali i zlostavljanja ili poticanja na kriminal. S druge strane ih napadaju aktivisti slobode govora zato što je Facebook postao najveći cenzor na svijetu s gotovo dvije milijarde korisničkih računa.
Zbog svega toga je informatički div složio pravila i to brdo pravila koja su često nejasna, nedorečena, kontradiktorna ili sve od nabrojanog. Za provođenje su zaduženi moderatori, potplaćeni ljudi koji imaju previše posla. Jedan od moderatora priznao je da ponekad imaju samo 10 sekundi za donošenje odluke o brisanju ili odobravanju nekog sadržaja.
Tisuće stranica dokumenata otkrivaju i točna pravila s primjerima. Naime, kako tvrdi Guardian, izjavu "Neka netko ubije Trumpa" moderatori moraju obrisati zato što američki predsjednik spada u posebnu skupinu zaštićenih osoba. S druge pak strane, status na Facebooku: "Da kurvi slomiš vrat, najviše pritiska trebaš primijeniti na sredinu vrata" mora ostati zato što, prema pravilima Facebooka, ne predstavlja uvjerljivu prijetnju.
"Idemo premlatiti debelu djecu" još je jedna od izjava koje smiju ostati na Facebooku, ali "#izbodi i utjeraj cionistima strah u kosti" moderatori moraju brisati. Prijetnje nasiljem postale su toliko uobičajena pojava na društvenim mrežama da čak i interna pravila diva iz Silicijske doline govore da je to potpuno normalna stvar. "Ljudi se osjećaju sigurnima da te prijetnje neće imati posljedice, a nije im stalo ni do osobe kojoj prijete zbog nedostatka empatije koju stvara komunikacija preko posrednika za razliku od komunikacije licem u lice", stoji u njihovim pravilima.
"Vi šupci trebate se moliti Bogu da očuvam svoje mentalno zdravlje. Ako se izgubim doslovno ću pobiti vas na stotine" ili "Ne prestaneš li prigovarati morat ću ti odrezati jezik" primjeri su degutantnih izjava koje mogu ostati objavljene i moderatori ih ne moraju brisati.
Fotografski i video materijali također imaju mnoštvo pravila. Snimke nasilnih smrti često mogu ostati na Facebooku zato što mogu "podići svijest o mentalnim bolestima", a možda i najneobičniji primjer naveden u internim pravilima Facebooka odnosi se na snimke pobačaja koje mogu ostati objavljene, ali pod uvjetom da ne prikazuju golotinju. Upravo tu se možda i najbolje očituju američki moralni standardni koje Facebook slijedi zato što je dopušteno vidjeti smrt i ubojstvo, ali golotinja je potpuno zabranjena.
Koliko god bila kompleksna pravila o sadržaju, Facebook je pokazao da je spreman promijeniti ih. Dogodilo se to prošle godine nakon što je izbila prava pobuna nakon uklanjanja jedne slike. Podsjetimo, Aftenposten, najveći norveški dnevni list, žestoko je napao šefa Facebooka Marka Zuckenberga i to zbog cenzuriranja povijesne fotografije "napalm-djevojčice". Riječ je o fotografiji Phan Thi Kim Phuc, djevojčice koja je imala samo devet godina, kad je svijet obišla njena fotografija na kojoj gola vrišteći trči uslijed šoka i bolova od opeklina, nedugo nakon što je preživjela napad napalmom američke vojske u Vijetnamu.
Zapravo je djevojčica napad bombama s napalmom preživjela pukim čudom, a nakon objave njene fotografije 8. lipnja 1972., svijet više nije isti. Unatoč tome Facebook je izbrisao fotografiju djevojčice nakon napada napalmom, koju je objavio norveški književnik Tom Egeland. On je fotografiju objavio u miniseriji "sedam fotografija koje su promijenile povijest ratovanja". Egelanda je Facebook potom čak i suspendirao na svojim stranicama, a kada je Aftenposten objavio na Facebooku vijest o tome, koristeći kao ilustraciju istu fotografiju napalm-djevojčice, koja je prije 44 godine čak pobrala i Pulitzerovu nagradu, Facebook je pozvao Aftenposten da fotografiju ili ukloni ili pikselizira.
"Svaku fotografiju koja pokazuje gole genitalije ili stražnjicu odnosno sasvim gole ženske grudi, mi ćemo ukloniti", upozorio je Facebook Aftenposten.
Usprkos gotovo dvije milijarde korisnika, usprkos činjenici da su glavni izvor informacija za pozamašan dio stanovništva našeg planeta, usprkos činjenici da zarađuju milijarde dolara od oglasa, Facebook i dalje za sebe govori da oni samo pružaju tehnologiju za kojima ljudi mogu komunicirati. "Jedna stvar je kad ste mala internetska zajednica ljudi sa zajedničkim interesima. Jednom kad dobar dio svijeta se pridruži vašoj platformi, a vi im kažete "podijelite sebe" upast ćete u probleme. Kad počnete zarađivati od toga, prijeti vam katastrofa", ispričala je Sarah T Roberts, stručnjakinja za kontrolu sadržaja.
