Kultura
58924 prikaza

Porno stripovi: Ustaše su ga lovili, komunisti cenzurirali

Andrija Maurović
1/13
Iz zbirke "Kandual - erotska ostavština"
Izložba o Andriji Mauroviću otkriva čovjeka opsjednutog ženama, koji živi svijet u kojem je erotika prirodna

Stari Mačak sam zapravo ja, moj duh, koji je volio istinu, koji je volio etiku, koji je mrzio zlo, govori ostarjeli Andrija Maurović u jednom od rijetko dostupnih videozapisa njegovih intervjua. Njegov nadaleko poznati strip junak Stari Mačak okorjeli je pravednik u ruhu lutalice, čovjek željan istine i ljudske čistoće, baš kao što je bio i njegov tvorac, naš najveći strip-crtač. Preko pola života rasipnik i boem, ostatak života, kad je prozreo lažne prijatelje i površna tjelesna zadovoljstva, asket, vegetarijanac i samotni čudak.

Namršteni starac koji je po eksplicitnosti i odbacivanju svakog oblika malograđanskog malodušja bio nalik na Charlesa Bukowskog, u posljednjem intervjuu cinično govori da mu razgovor za novine prija, da mu to "dođe kao neko drogiranje."

Andrija Maurović | Author: Iz zbirke "Kandual - erotska ostavština" Iz zbirke "Kandual - erotska ostavština"

"Čitam svaki tekst nekoliko puta, duševno poluciram i onda – obrišem guzicu."

Maurović je navodno u mladosti i svojim srednjim godinama pio desetak litara vina dnevno, ako je vjerovati njegovim riječima, ponekad i po dvije litre rakije od kukuruza te je pušio osamdeset cigareta na dan i predavao se neumjerenim čulnim užicima. Sve to dovelo ga je do mentalnoga kraha i rastrojstva. Kao starac živi bez televizije i svjetla, hoda bos, a ponekad i gol. Baš krajem života napušta klasični strip, koji ga je učinio popularnim diljem Jugoslavije, i posvećuje se stvaranju slika s biblijsko-erotskim motivima.

Tad priziva i kataklizmu, kraj svijeta. "I ne daj Bože da se više inkarniram," kaže.

"Dosta je bilo. Pusti da me nema. Da lebdim u ništa."

Maurović, koji se rodio u Boki kotorskoj 1901. godine od majke Bokeljke i oca Slovenca, navodno je bio loš đak, ali dobar crtač. Njegov izniman umjetnički talent dovodi ga do Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu, i to na poziv Ivana Meštrovića, no nju je primoran napustiti jer akademija tad nije tolerirala da njezini studenti crtaju sa strane za zaradu. Kako je Maurović od crtanja živio, Akademiju je žrtvovao.

Fran Krsto Frankopan Tajkun i pohotnik Life Frankopan: Prije nego su mu odrubili glavu, čitao je erotsku poeziju

"Kad sam došao na Akademiju, moj profesor aktova Vanka silno me poštovao i jednom me upitao gdje sam prije studirao. Tad sam izrekao prvu umjetničku laž. Slagao sam da sam učio u Vlaha Bukovca, koji je tad bio profesor u Pragu. Vanka mi je odgovorio da je to vidljivo iz mojih radova. I Kovačić me cijenio. Bilo mi je vrlo žao kad sam morao otići s Akademije jer sam se uzdržavao od svog rada", opisao je Maurović svoje umjetničke početke u Zagrebu.

S "Vjerenicom mača", prvim Maurovićevim objavljenim stripom, počinje povijest hrvatskog stripa. Nju 1935. objavljuju zagrebačke Novosti kao roman u slikama, takozvani novinski film. U to vrijeme je u Americi i Europi trend objavljivanje realističnih stripova, koji su se mogli i prevoditi kod nas, no uredništvo Novosti se odlučuje angažirati talentiranog Maurovića, propalog studenta koji je iza sebe već imao na stotine novinskih ilustracija. Maurović je inspiriran američkim vesternima i u "Gospodarima zlatnih bregova" i "Posljednjoj pustolovini Starog Mačka" prenosi na papir vlastitu viziju Divljeg zapada.

Autor ne koristi oblačiće nego se sav tekst nalazi ispod crteža. Baš zato što njegovi likovi balansiraju između buntovništva i zločestoće s jedne strane i iskrene želje za pravdom s druge, Maurović ih slika zaista posebno. Njegovi likovi, zanesenjaci i lutalice, gotovo uvijek se prikradaju povijenih leđa, iznimno su koncentrirani na metu i, ako treba, ispaljuju metke na neprijatelja. I stoga to nije tipična borba dobra i zla, jer su i Maurovićevi likovi puni mana, nesigurnosti i neobičnih neuroza.

Andrija Maurović | Author: Iz zbirke "Kandual - erotska ostavština" Iz zbirke "Kandual - erotska ostavština"

Osim tvrdoglavog i simpatičnog Starog Mačka, u Maurovićevim stripovima se kao stalni likovi pojavljuju i kultni pravednik Crni Jahač i sarkastični pjesnik lutalica Polagana Smrt. U to predratno vrijeme Maurović surađuje sa scenaristom Krešimirom Kovačićem, koji je za prvi hrvatski strip u nastavcima adaptirao pustolovno-romantični roman "Gospođica Lamberge" francuskog pisca Paula Févala.

Kako je publika sjajno reagirala na Maurovićeve stripove, Novosti nastavljaju objavljivati druge stripove, a Maurović kasnije surađuje sa scenaristom Franjom Fuisom, koji će u vrijeme rata u partizanima izgubiti život. Tih ratnih godina surađuje u Zabavniku Waltera Neugabauera, gdje radi stripove s povijesnom tematikom "Seoba Hrvata", "Braća Seljan", "Knez Radoslav" i "Tomislav". Zbog ljevičarskih istupa tijekom NDH je više puta uhićivan te se 1944. priključuje partizanima.

Vrijeme koje je prethodilo Drugom svjetskom ratu i sam rat, kad se umjetnik morao prilagoditi ideološkim strujanjima, tematizira izložba Maurovićevih djela pod nazivom "Andrija Maurović: Između političkih ideologija i pornografije". Izložbu, što je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti planira za studeni, zajednički potpisuju autor koncepta, redoviti profesor Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Frano Dulibić i kustosica muzeja Radmila Iva Janković.

Erotske slike iz Pompeja SEKS NEKOĆ Life Sodoma i Gomora: Crteži otkrili kupleraje Pompeja

Dulibiću ovo nije prvo uvođenje Maurovića u muzejski prostor, učinio je to već 2007. kad je s Darkom Glavanom u Klovićevim dvorima pripremio retrospektivnu izložbu Andrije Maurovića. Budući da 2018. nije godina okrugle obljetnice umjetnikove smrti ili rođenja, zanimalo nas je zašto se izložba događa baš sada.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • emmica23 18:34 15.Rujan 2018.

    Kakva brutalnost, kakav rijecnik ovih zenskih pisarcica , UZAS pa i Adi bi se sramio vaseg teksta, Fuj curice