Kultura
650 prikaza

"Godinama smo se sudili s krivotvoriteljima, za što?"

Nastavak sa stranice: 1

"Imali smo prekrasno djetinjstvo. Otac je bio jako koncentriran na svoj rad, stvarao je danonoćno, ali uvijek je, unatoč tome, pronalazio vremena za obitelj. Odrastali smo okruženi njegovom ljubavlju i njegovim slikama, a on je nastojao da nam pruži sve što nam treba. Mi smo zdušno živjeli s njegovom umjetnošću, upijali smo atmosferu ateljea, gledali ga kako stvara... Kod njega su dolazili vrhunski intelektualci te je bilo vrlo zanimljivo i nadahnuto slušati njihove diskusije. Otac je bio filozof i načitan čovjek, koji je pratio sve što se događa u svijetu. Svoja promišljanja o Bosni, svijetu i ljudima unosio je u sva svoja djela iz kojih izvire duh Bosne i filozofija njezinih ljudi. On je bio most između kultura istoka i zapada. Njegova umjetnost i današnja briga o njegovoj ostavštini čini jednu cjelinu. To je naš život", kaže Ensar Berber.

Izložba dovršenih radova na poliptihu Vittorea Carpaccia iz katedrale sv. Stošije Vrijedna restauracija Kultura 'Da nije bilo Krleže, propalo bi to crkveno blago'

Nakon što je Mersad Berber nenadano umro 2012. godine obitelj se suočila s pitanjem očuvanja, promocije i prezentacije njegove bogate ostavštine. Prvo su prije dvije godine osnovali Fondaciju Mersad Berber sa sjedištem u Sarajevu, a zatim im je Grad Sarajevo u samom središtu grada dodijelio zgradu u kojoj će se smjestiti Muzej Mersada Berbera.

Kako je Ensar Berber, koji je diplomirao hotelski menadžment, i tijekom slikareva života bio njegova desna ruka, bilo je logično da preuzme vodstvo Fondacije, s majkom Adom i suprugom Irom Berber, koja je diplomirala međunarodne odnose i diplomaciju te je angažirana kao članica uprave fondacije.

Opsada Sarajeva | Author: Public Domain (PD-USGov-Military) Public Domain (PD-USGov-Military)

"Mi smo cijeli život kao obitelj bili involvirani u rad s ocem i njegovim djelima, dakle, u organizaciju izložbi, promociju i prezentaciju radova te marketing. To je bila naša svakodnevica. Dok je bio živ, znali smo se zapitati što će biti kad on više ne bude s nama, a kad je taj trenutak došao, činilo nam se da smo potpuno nepripremljeni. Očev odlazak uvjetovao je naše prve poteze. Odmah smo prestali s komercijalnim poslovanjem i odlučili osnovati Fondaciju Mersada Berbera, a zatim i muzej. Ostvarenje te želje ovisilo je o mnogo faktora, a najvažniji su bili adekvatna lokacija i dovoljno veliki prostor u kojemu bi se mogli prezentirati očevi veliki formati. Također smo odlučili da što manje prodajemo očeva djela jer se sa svakom prodanom slikom smanjuje naš fundus. Dakle, ideja je da se isključivo bavimo očuvanjem cjelokupnog fundusa kroz rad muzeja", kaže Ensar Berber.

Prva akcija Fondacije Mersed Berber bila je organiziranje velike Berberove izložbe "Alegorija Sarajeva" u Vijećnici, na kojoj je predstavljen umjetnikov opus u Sarajevu nakon 50 godina. Na toj izložbi pokazana je i monumentalna slika "Splav Meduze" velikog formata 5x5 metara, koja je nazvana "sarajevskom Guernicom".

Slika je hommage Géricaultu, ali na njoj su naslikani lokalni likovi i ubraja se u Berberov opus predskazanja rata. Izložba je doživjela veliki uspjeh. Nakon Sarajeva, Fondacija je organizirala i druge izložbe, primjerice, u prestižnom Muzeju Pera u Istanbulu, zatim u Španjolskoj i Londonu, a trenutačno je otvorena velika izložba u Dohi u Kataru.

Jadranka Fatur Izložba u MSU Kultura "Za neke sam bila baba, a Tuđmanu žena od povjerenja"

"Nakon te izložbe Sarajevo nam je ponudilo zgradu u samom centru grada za Muzej Mersada Berbera. To je stara secesijska zgrada, gdje bi na dva kata, na više od 500 četvornih metara, bili izloženi očevi radovi. Zgrada je bila prilično zapuštena, no poznati sarajevski arhitekt svjetskog ugleda Zlatko Ugljen već je napravio odličan projekt obnove i očekujemo da će renoviranje biti završeno najkasnije do početka iduće godine. Sarajevska općina Stari grad i Grad Sarajevo preuzeli su brigu oko financiranja i adaptacije, a Fondacija će se brinuti oko prezentacije Berberove ostavštine. Oduševljeni smo idejom da ostavština Mersada Berbera bude pohranjena i prezentirana javnosti u Sarajevu", kaže Ensar Berber dodajući da su i od Zagreba tražili adekvatnu lokaciju za osnivanje manjeg Muzeja Mersada Berbera.

"Razgovarali smo i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem o mogućem osnivanju Berberova muzeju u Zagrebu. Naime, moja obitelj od 1992. godine živi u Zagrebu, a otac je stvarao od početka osamdesetih i u Dubrovniku, dakle, desetljećima je prisutan u Hrvatskoj. Zbog toga bismo svakako htjeli osnovati manji muzej u Zagrebu ili Dubrovniku. Grad Zagreb se ponudio da će pokušati pronaći adekvatnu lokaciju u kojoj bi se na odgovarajući način mogli prezentirati očevi veliki formati. Naime, da biste mogli prezentirati Berberova velika ulja, morate imate adekvatnu kvadraturu, jer se njegove slike ne mogu izložiti u malom prostoru. Svjestan sam da Grad Zagreb možda i nema adekvatnih prostora za udomljavanje Berberove zbirke, no nadamo se da će prepoznati naše htijenje i pronaći prostor koji bi, naravno, naša fondacija operirala", kaže.

Ensar Berber | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

"Otac nas nikad nije forsirao usmjeravajući nas prema umjetnosti, premda smo u osnovnoj školi na likovnim natjecanjima postizali jako dobre rezultate. Moja kći pokazuje veliki talent za slikarstvo, no vrijeme će pokazati."

Ensar Berber objašnjava da su se tijekom očeva života često suočavali s krivotvorenim grafikama.

"Na krivotvorena ulja nismo naišli", kaže.

Prije 13 godina izbio je neviđeni skandal, kad su na tržištu umjetnina otkrivene krivotvorene Berberove grafike, koje je krivotvoritelj prodavao po 150 eura. Uz grafike, krivotvorio je i certifikate, koje je podvaljivao kao originale. Tad je sam Mersad Berber ponudio građanima da dođu u njegov atelje s kupljenim grafikama kako bi provjerili originalnost kupljenih djela.

"Policija je započela istragu nad osumnjičenim krivotvoriteljem i otkriveno je da je jedna grupa radila na produkciji krivotvorina, a druga na raspačavanju falsifikata, a mi smo se godinama vukli po sudovima s krivotvoriteljima i ljudima koji su radili za njih, no oni nisu sankcionirani na adekvatan način", kaže.

Falsificirane umjetnine preplavile su Hrvatsku, i to je jedan od gorućih problema s kojim se umjetnička zajednica suočava zadnjih petnaestak godina. Krivotvoritelji ne falsificiraju samo Berbera, nego i radove drugih hrvatskih umjetnika, kao što su Edo Murtić, Zlatko Prica, Ljubo Ivančić, Đuro Pulitika, Vasko Lipovac, Ivan Lackovića Croata, Ivan Generalić i drugi, te onda njihove radove prodaju po znatno nižim cijenama.

Emanuel Vidović Veći od života Kultura Gnušao se i fašista i monarhije, a Smoju je naučio kuhati

"Mnoge galerije su zatvorene ne samo zbog krize, nego i zbog bjesomučnog kolanja falsifikata na tržištu jer se nisu mogle oduprijeti toj praksi i morale su zatvoriti vrata", kaže i dodaje kako danas krivotvoritelji prodaju svoje falsifikate preko interneta i sumnjivih portala. Berberove grafike godinama imaju iste cijene, primjerice, jedna stoji oko 1000 eura, dok je krivotvoritelji trže za maksimalno 100 do 120 eura.

"Dakle, krivotvoritelji ne rade repliku da bi je prodali po cijeni originala, kako se radilo početkom milenija, nego krivotvorinu prodaju po deset puta nižoj cijeni", kaže i dodaje kako je cijena najbolji indikator prevara.

"Problem falsificiranja očevih grafika dodatno je eskalirao nakon njegove smrti 2012. godine. Mi se kao obitelj jako teško borimo protiv organiziranog krivotvorenja očevih grafika jer ni zakonodavac ni policija očigledno nemaju adekvatan način suprotstavljanja tom trendu. Situaciju dodatno pogoršava i činjenica što se falsificiraju i certifikati. Taj problem cijelu slikarsku zajednicu baca u očaj, pa tako i nas. U tom lancu krivotvorenja svi su oštećeni - i slikari, i tiskari, i galeristi. Bojim se da tu nema pomoći, to je borba protiv vjetrenjača. Usklađivanje hrvatskih zakona s legislativom u EU nije donijela nikakvu zaštitu umjetnicima, premda svi znaju za tu praksu, i policija, i zakonodavac. Kupci su neinformirani i needucirani, a na kraju su nasamareni i oštećeni. Na problem bi se donekle moglo djelovati educiranjem kupaca te osnivanjem specijaliziranih agencija za zaštitu umjetničkih prava koje bi najoštrije kažnjavale falsifikatore. Time bi se donekle reguliralo tržište", zaključuje umjetnikov sin Ensar Berber.

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.