Znanost
9411 prikaza

Tu je pao asteroid koji je izbrisao dinosaure sa Zemlje

Ronjenje na Yucatanu
Thinkstock
Udar je prouzročio globalnu zimu koju su uspjeli preživjeti samo rijetki hladnokrvni organizmi, a tako je ubijeno oko 75 posto živih organizama

Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su sa čuđenjem gledali snimke meksičkog poluotoka Yucatan i primijetili neobičan uzorak, gotovo savršen krug koji se proteže na površini od oko 200 km. Primijetili su mnoge vrtače, ponikve, koje se mogu vidjeti i na mnogim meksičkim turističkim brošurama. Iako djeluju sasvim nepovezano, ako ih se promatra iz svemira, čini se da tvore uzorak polovice kruga. 

Otkrili su tako uzorak koji se proteže od glavnog grada do luka Sisal i Progreso. Bio je to dio većeg istraživanja civilizacije Maya koja je nekoć davno vladala poluotokom. Maye su iz takvih ponikvi izvlačili vodu za piće, no znanstvenici su bili iznenađeni ovim kompleksnim rupama, posebno krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Za jednu od mladih znanstvenica koja je tada bila na konferenciji u Meksiku Adrianu Ocampo, danas direktoricu NASA programa Lucy u sklopu kojeg će se poslati svemirske letjelice u Jupiterovu orbitu 2021. godine, bio je to poseban trenutak. 

"Bila sam jako uzbuđena tada, no zadržala sam to za sebe jer ne možete precizno ništa znati dok ne dobijete više dokaza", rekla je.

Tada ih je pitala jesu li možda razmišljali da je to bio utjecaj asteroida, dovoljno velikog i jakog koji je uništio zemlju na načine koji se otkrivaju nakon 66 milijuna godina. 

"Tada nisu uopće znali o čemu pričam", prisjeća se te konferencije sada. 

Chicxulub Puerto | Author: CC BY-SA 3.0 CC BY-SA 3.0
Bili su to temelji znanstvenih razmišljanja koja vrijede i danas, da taj krug odgovara rubu kratera kojeg je uzrokovao snažan asteroid nevjerojatne snagom koji je stijene pretvorio u tekućinu, piše BBC. 

Krater Chicxulub je drevni udarni krater, s promjerom većim od 180 km, i smatra se jednim od najvećih udara nebeskih tijela u povijesti Zemlje. Tijekom 90-godina prošlog stoljeća svjetskih znanstvenici su radili zajedno kako bi otkrili što se dogodilo. Sada tako vjeruju kako je udar formirao krater dubine 30 km i tako taj dio pretvorio u veliko jezero, na nekoliko trenutaka od šljunka je nastala planina, gotovo dvostruke veličine Mt. Everesta, prije nego se ponovno srušila. 

Udar je u konačnici prouzročio globalnu zimu koju su uspjeli preživjeti samo rijetki hladnokrvni organizmi. Tako je ubijeno oko 75 posto živih organizama na zemlji, a među njima i  dinosaura. Danas je taj središnji dio zakopan kilometrima ispod malenog gradića nazvanog Chicxulub Puerto.

Mjesto je to koje sasvim savršeno odgovara slici magičnih i nevjerojatnih sela na Yucatanu. Gotovo nevjerojatno je da je ova lokacija, sedam kilometara udaljena od popularnog turističkog rezorta Progreso, nekad bila mjesto velike kataklizme. To je danas jedan sasvim običan, siromašan grad u kojem se podsjetnik na taj čin može vidjeti na slikama dinosaura koje su napravila lokalna djeca. U blizini je i igralište, a jedini spomenik je onaj na glavnom trgu ispred crkve, i u obliku je kosti, napravljene od betona, koja leži kao da je na oltaru. 

Do početka 90-ih kada su objavljena neka od prvih istraživanja, za ovaj dio Yucatana gotovo nitko nije znao. Danas je tu muzej, otvoren nedavno između glavnog grada Yucatana i Chicxulub Puerto. Muzej znanosti i kratera Chicxulub zajednički je projekt meksičke vlade i najvećeg sveučilišta National Autonomous University of Mexico (UNAM). Cilj je posjetitelje odvesti u taj trenutak prije 66 milijuna godina kada je asteroid izmijenio svjetsku povijest i označio kraj ere velikih zvijeri koji su vladali zemljom tisućama godina prije. Poticanjem svijesti o kataklizmičkim događajima koji su se ovdje dogodili, muzej se nada kako će turiste potaknuti da istraže njihovu drevnu povijesti, i povijest Maya.

Sustav podmorskih špilja Sac Actun u Meksiku, Neviđeni kompleks Znanost Čudesno: Otkrili najduže podvodne špilje na svijetu

Chicxulub Puerto i njegova okolica zaslužuju da budu bolje poznati u svijetu, kaže Ocampo. Asteroid bez obzira na uništenje koje je u tom trenutku donio, pomogao je u evoluciji ljudi. Bez tog udara, čovječanstvo možda nikada ne bi postojalo. 

Otkriće znanstvenice Ocampo stiglo je na kraju desetljeće duge potrage za točnom lokacijom udara asteroida. U trenutku u kojem je ona shvatila da tu ima nešto više, prevladala je njezina intuicija koju je izbrusila radeći sa legendarnom figurom svemirskog istraživanja Eugeneom Shoemakerom, pionirom geologom. Poznat je po nizu svojih znanstvenih uspjeha na području planetarne znanosti a danas 21 godinu nakon smrti ostaje čovjek čiji je pepeo pokopan na Mjesecu. On joj je tako napomenuo da 
gotovo savršeni krugovi vjerojatno nisu bili uzrokovani nekim zemaljskim silama a mogli bi pokazati i tragove zemljinog geološkog razvoja.

Ideju kako je je asteroid uništio sve dinosaure prvi su početkom 80-ih izložili Luis i Walter Alvarez. Tada je bilo riječ o jako kontroverznoj ideji, koja je izrasla na temeljima mnogih znanstvenika koji su istraživali obale Chicxulub Puerto. Među njima bio je i geofizičar Glen Penfield koji je radio na poluotoku Yucatan u potrazi za nalazištima nafte 1970-tih. U početku, Penfield nije bio u mogućnosti potvrditi da se radi o udarnom krateru, pa je odustao od daljnje potrage.

Prvi čovjek koji je krug na Yucatanu povezao sa teorijom o asteroidu bio je novinar Carlos Byars u članku iz 1981. godine. Podijelio je svoju teoriju sa studentom Alanom Hildebrandom koji je sa Penfieldom zaključio kako krater nije vulkan, već udar asteroida. 

"To je jako nevjerojatna priča kada spojite sve komadiće. A ispada da je to sve povezao - novinar", rekla je Ocampo.

Udar asteroida u Zemlju Istraživanje Znanost Asteroid koji je pobio dinosaure donio je noć od godine i pol

Ta bi priča mogla dati objašnjenja i života izvan zemlje. Podaci iz tog kratera preneseni su i u misiju NASA-e koja posljednjih šest godinama provodi istraživanja geologije i okoliša na Marsu. Krhotine otkrivene od udara asteroida na Marsu uspoređene su sa onima iz Chicxulub kratera i pokazuju sličnosti koje su indicija da je Mars jednom imao puno puno deblji sloj atmosfere i sličniji onom na Zemlji. 

"Važno je da znamo što se dogodilo u prošlosti kako bi mogli biti spremni za budućnost. Omogućuje nam to i uvid u ono što se dogodilo u geološkoj evoluciji Marsa", naglašava Ocampo. 

Jako puno nevjerojatnih podataka i odgovora na mnoga pitanja ostaju zakopani u dubinama ovog kratera. Njegovu povijesnu važnost rijetko će prepoznati posjetitelji ili lokalci, unatoč muzeju i meksičkom zahtjevu da krater prizna i zaštiti UNESCO. 

Turisti mogu posjetiti jedan od njegovih ostataka, nevjerojatne ponikve, i plivati sa ribama i biljem, nesvjesni da su te duboke morske rupe nastale kao posljedica udara. 

"Ljudi nisu svjesni važnosti ovog područja. Moramo učiniti puno više. Trebamo ih educirati, i omogućiti im da postanu svjesni nevjerojatnog tla na kojem žive. Lokalni dužnosnici pokušavaju podići znanje o području. To je jedinstveno mjesto na našoj planeti. I trebalo bi biti sačuvano kao svjetska baština", naglašava Ocampo. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.