Malo ledeno doba bilo je razdoblje hlađenja koje je trajalo otprilike od 14. do sredine 19. stoljeća. Nije precizno određen početak ni kraj tog razdoblja, a smatra se da je riječ o godinama između 1550. i 1880.
Na kanadskom otoku Ellesmere na krajnjem sjeveru Arktika, Teardrop ledenjak proširio se krajolikom i progutao mahovinu. Od 1850. godine biljke su ležale zatočene ispod leda, dok su ljudi otkrili antibiotike, sletjeli na Mjesec i spalili dva trilijuna tona fosilnih goriva.
Zahvaljujući tom topljenju evolucijska biologinja Catherine La Farge došla je stoljećima kasnije do tog ledenjaka i pronašla vrstu Aulacomnium turgidum, jednu vrstu mahovine koja je bila izblijedjela i potrgana, ali je imala i zelenu nijansu što je bio znak života.
Zombiji iz ledenog doba vraćaju se u život
Priče o klimatskim promjenama često nam pokazuju koliko je naš ekološki sustav krhak. Posebno brine i izvješće UN-a koje pokazuje da milijunu biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje. No u slučaju nekih, otapanje ledenih kapa i permafrosta pokazuju i nevjerojatnu priču o biološkoj otpornosti, piše The Washington Post.
Na sve toplijem Arktiku znanstvenici pronalaze organizme, zaleđene i one za koje se mislilo da su mrtvi stoljećima, koji mogu dati novi život. Ti "zombiji iz ledenog doba" kreću se od bakterija do višestaničnih organizama, a njihova izdržljivost pokazuje i kako je moguće preživjeti u tim uvjetima.
"Smatralo se da su mrtvi. No kad smo vidjeli zeleno tkivo, pomislili smo da je to jako neobično", rekla je La Farge sa Sveučilišta Alberta.
Donijela je desetak primjeraka te mahovine u topao laboratoriji i tretirala ih nutrijentima bogatim tlom. Gotovo trećina uzoraka rasla je i 'oživjela'. Bili su jako iznenađeni. Preživjeti to smrzavanje nije lako, kristalići leda mogu uništiti stanične membrane i ostale vitalne dijelove. Mnoge biljke i životinje povuku se preko zime, i čekaju proljeće za nove izdanke ili potomstvo.
Živi organizmi preživjeli 1500 godina ispod leda
Mahovina ima drugačiji životni vijek. Ona se osuši kada temperatura padne, i tako zaobilazi potencijalu opasnost od stvaranja leda u tkivu. Ako se neki dijelovi biljke oštete određene stanice ih mogu dijeljenjem nadoknaditi. Zahvaljujući toj adaptaciji, mahovina će preživjeti duboko smrzavanje, kaže Peter Convey, ekolog iz British Antarctic Survey.
Ta probuđena mahovina stara je 1500 godina, a toliko je bila i zakopana ispod leda.
"Permafrost je jako stabilno okruženje", kaže Convey.
Primjeri njihovog ponovnog rasta pokazuju kako takav led nije samo groblje već i može pomoći organizmima da prežive ledeno doba. I tko zna što bi sve još taj led mogao otkriti. Led koji se topi otvara tlo, a biljke s nekih udaljenosti koloniziraju područja zahvaljujući vjetru koji prenosi spore, što traje često i desetljećima.
Najstarije životinje ikada otkrivene
No ono što može preživjeti na licu mjesta, kao mahovina koju su pronašli, ima ubrzan proces ponovnog naseljavanja. Mahovina može zazeleniti bezličan krajolik gotovo preko noći. I tako dovesti i do razvoja drugih.
Tatjana Višivetskaja sa Sveučilišta Tennessee u dubinama sibirskog permafrosta tražila je jednostanične organizme iz razdoblja ledenog doba. Vratila je milijune godina stare bakterije u život na Petrijevoj zdjelici.
Prošle je godine njezin tim došao do "slučajnog otkrića", onog sa mozgom i živčanim sistemom, koji je u potpunosti uništio njihovo razumijevanje ekstremne izdržljivosti. U potrazi za jednostaničnim organizmima, koji jedini mogu preživjeti zakopani u permafrostu, među slabašnim bakterijama i amebama bilo je dugih, segmentiranih crva, oblića.
Zbog tog otkrića bili su jako iznenađeni i uzbuđeni, jer su to bila najkompleksnija bića koja su pronašli u tako dubokom ledu.
Procijenila je kako bi mogla biti 41.000 godina stare, i tako postati najstarije životinje ikada otkrivene. Stručnjaci kažu kako su dobro opremljeni da bi mogli preživjeti tako dugo razdoblje života u permafrostu.
"Oni mogu preživjeti svašta", rekao je Gaetan Borgonie, sa Extreme Life Isyensya u Gentbruggeu, Belgiji koji nije bio uključen u ovu studiju.
Život u ekstremnim uvjetima
Kaže kako su ova bića sveprisutna diljem raznolikih staništa na Zemlji. Pronašli su ih tako i kilometrima ispod površine Zemlje u južnoafričkim rudnicima.
Znanstvenica nije sigurna jesu li ti oblići koje su izvukli iz permafrosta prošli faze neke vrste 'gašenja' sustava za održavanje na životu, uz razvoj štita koji bi ih spasio od ekstremnih uvjeta. No kaže da oni mogu, u teoriji, preživjeti neodređeno vrijeme stabilno zamrznuti.
"Mogu trajati godinama, ako njihove stanice ostanu nataknute", rekla je.
"To je vrlo dobra vijest za sunčev sustav", smatra Borgonie koji smatra da bi te mogućnosti života mogle značiti i da ima života na drugim planetima.
Ova informacija posebno veseli u teškim trenucima u kojima bilježimo sve veći čovjekov utjecaj na klimatske promjene, a životinje preživljavaju potragom za njima ugodnom staništu. Migracije su česte, naravno, i dio su životnog ciklusa, no ovaj primjer pokazuju kako bi se mogla sve češće koristiti i jedna druga migracija. Ona kroz vrijeme.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
To potvrđuje da ništa nije vječito. Osim dijamanata! :-)
probudit ce se dinosauri