Life
32524 prikaza

Selo na kraju svijeta: Tu vlada mrak i samoća

Grenladsko selo Niaqornat
screenshot/youtube
Mjeseci puni mraka, pa mjeseci bez kraja dana, led koji se topi i izoliranost od svijeta čine ovo mjesto poput sela na drugoj planeti

U greenlandskom Niaqornatu svakog jutra jedan muškarac skuplja kante pune fekalija svojih susjeda, koje tovari u kolica i odnosi na deponij predviđen za to.

On to čini zato što malo selo nema vlastitu kanalizaciju. Zapravo, njegova infrastruktura je toliko minimalistička da stanovnici koji putuju na posao to čine helikopterom Huey čiji vlasnik ima ugovor s vladom za obavljanje tog posla, dok brod s namirnicama povremeno dostavlja robu. Jedini tinejdžer u gradu zabavlja se na Google Earthu, sluša grenlandski rap i razmišlja o samoubojstvu, dok iz dosade rezbari tupilaqse (tradicionalne drvene razbarije čudovišta kojima su se nekoć služili šamani).

Jedini tinajdžer u gradu, Lars, nije osobito zainteresiran za održavanje tradicije. Neki za njegov nemir okrivljuju internet koji ga je zaveo svime onim što ne može imati na otoku. 

Svih 59 Inuit stanovnika (kako sami sebe nazivaju Eskimi) prolaze kroz mjesece beskonačnog mraka, a potom i neprekidnog dana. Toliko su izolirani od svijeta da je lako pomisliti kako im je život relativno jednostavan. Međutim, modernost, sa svim svojim popratnim problemima, polako ih sustiže.

Socio-ekonomski problemi koji pogađaju Grenland u cjelini, poput visoke nezaposlenosti i stope samoubojstva mladih ljudi - imaju ogroman utjecaj na život. U međuvremenu, klimatske promjene nisu mit za stanovnike a Niaqornat već realnost u kojoj žive - ledeni pokrivač Grenlanda se topi, a to direktno utječe na njihov način lova, kao i životnog stila.

Ono što će se dogoditi svijetu, prvo će se dogoditi na Arktiku, staro je vjerovanje koje se mnogo puta pokazalo točnim, pa time i Grenladnu steklo status barometra svijeta.

Prošle godine Sarah Gavron i David Katznelson napravili su dokumentarac koji vjerno prikazuje sukob novog i starog, kao i borbu s klimatskim promjenama.

Pogledajte trailer tog odličnog dokumentarca:

"Jedan od najvećih udaraca Niaqornatu bilo je zatvaranje riblje tvornice, ključne za život ljudi. Državni poticaji omogućuju tim selima da žive, jer je održavanje uvjeta užasno skupa. No, ako im populacija padne, sredstva se ukidaju. To je začarani krug", kaže redateljica dokumentarca Sarah Gavron koja objašnjava kako taj novac stiže od danske vlade.

Niaqornat je 2009. pogodio i europski zakon o zabrani trgovanja proizvodima od tuljana.

Pitanje "srođivanja"

U dokumentarcu je prikazan turist koji s broda za posjetu dobacuje komentar kako je većina stanovnika plod tzv. inbreedinga ili "srođivanja", odnosno miješanja rođaka što dovodi do značajne genetske povezanosti, ali i anomalija.

To je pitanje koje "ljudi iz vana" često postavljaju, budući da je Niaqornat tako mala zajednica. Istina je kako u njemu postoje dvije velike obitelji te nekoliko ekstra ljudi koji nisu rođaci, a kod upoznavanja potencijalnih partnera obično se odlazi u druga mjesta. Primjerice, za spominjanog tinejdžera Larsa to je problem - on mora proći dalek put kako bi upoznao djevojku.

Pogled u povijest

Grenland koji je zapravo arktički otok koji se geografski nalazi u Americi no politički i povijesno je vezaniji uz Europu, dom je i najvećeg nacionalnog parka na svijetu. Oko 81 posto površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu. Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit), i govore grenlandski jezik kao materinski jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog podrijetla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena. 

Grenladsko selo Niaqornat | Author: screenshot/youtube screenshot/youtube
Grenland je bio pod Norveškom upravom od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast data Danskoj, iako su Danska i Norveška bile u personalnoj uniji stoljećima. Grenland je postao sastavni dio Danske 1953. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu (Folketing) 1. svibnja 1979. 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).

  • Avatar Casper
    Casper 09:05 12.Studeni 2016.

    To je samo selo... Ja znam, nažalost, jednu cijelu državu gdje vlada mrak i svijetla ni na vidiku...