Znanost
14305 prikaza

Oni žive u državi koja tone: Čekamo da nestanemo

Tuvalu
Gabriella Jacobi
Donedavno su odlično živjeli od ribarstva i turizma, a sada im prijeti glad i da ih ocean proguta skupa s otocima

Za najvrućih dana Leitu Frank osjeća da ne može više disati. Ona, kućanica i maja petero djece, tada bježi iz svog betonskog doma kako bi uhvatila nešto povjetarca u jednostavnoj drvenoj kolibi uz more. Guardian je ovako započeo reportažu s obale države čija se vlada žestoko kao nijedna druga bori protiv klimatskih promjena. Jedini je problem što je ta država, odnosno Tuvalu, majušna i ne pretjerano moćna. A razlog zbog kojeg se tako žestoko bori otkriva rečenica Frank:

"More proždire sav pijesak", kaže ona, odjevena u ružičastu rastezljivu majicu i sarong.

"Ranije, pijesak se pružao daleko i kad bismo plivali, mogli smo vidjeti morsko dno i koralje. Sada je stalno oblačno, a koralji su mrtvi. Tuvalu tone."

Tuvalu | Author: Lily-Anne Homasi/DFAT Lily-Anne Homasi/DFAT

"Tuvalu tone" tamošnja je sveprisutna fraza efekta klimatskih promjena na ovom malom arhipelagu, na prvoj liniji fronta globalnog zatopljenja. Kao polinezijska zemlja smještena Tihom oceanu, Tuvalu je tek mrljica u Pacifiku, na pola puta između Havaja i Australije. To je četvrta najmanja nacija svijeta, sa samo 11.000 stanovnika, od kojih većina živi na najvećem otoku Fongafale, gdje su stiješnjeni i gdje se bore za prostor.

Ukupna površina Tuvalua je 26 kilometara četvornih, a već danas dva od Tuvaluovih devet otoka na rubu su da ih proguta more i erozija obale. Najveći dio otoka ne doseže više od tri metra nadmorske visine, a na svom najužem dijelu, Fongafale je širok samo 20 metara. Kada naiđe oluja, valovi udaraju po otoku s istoka i sa zapada, proždirući zemlju, kako to opisuju lokalci. Mnogi kažu da imaju noćne more da će ih more uskoro progutati zauvijek, i ne kao nešto kao daleki strah, nego već u sljedećoj generaciji.

Znanstvenici predviđaju da će Tuvalu postati nemoguć za život u narednih 50 do 100 godina. Stanovnici kažu da imaju dojam da će se to dogoditi puno prije. Nausaleta Setani, teta od Frank, noću spava u nastambi od naplavljenog drveta odmah uz lagunu. Na početku nije vjerovala u klimatske promjene, kao i mnogi stariji ljudi na otoku, ali je polako shvaćala da znanstvenici imaju pravo, jer je svakodnevno svjedočila tome da se more podiže.

Pasja vrućina Ekstremno Znanost Pakleno ljeto 2019.: Hrvatskoj se ne piše dobro

"Vrijeme se mijenja vrlo brzo, iz dana u dan, iz sata u sat", kaže 54-godišnja Setani, dok je ocean paradoksalno i smiruje i uznemiruje samo nekoliko metara dalje od njene kolibe.

"Čula sam o stvarima koje se događaju, a koje je prouzročio čovjek, posebno iz drugih zemalja. Rastužuje me to. Ali razumijem da druge zemlje čine što je najbolje za njihove ljude. Ja sam iz male zemlje. Sve što želim je da nas veće zemlje počnu poštovati, da razmišljaju o našim životima."

UNDP Tuvalu vodi kao zemlju siromašnu resursima, među najnerazvijenijima, ekstremno ranjivu na klimatske promjene. Tlo je porozno, slano, što ga čini skoro potpuno neplodnim za uzgoj bilo čega, a i ono što rađa, rađa slabo. Uz klimatske promjene koje su sve gore, otočje je hranu bilo prisiljeno početi uvoziti. Kako je more zaslanilo podzemne izvore, za pitku vodu danas ovise isključivo o kišnici, što je užasno jer su istodobno sve češća razdoblja suša.

Čak i kad bi stanovnici mogli uzgajati biljke, danas više nema dovoljno kiše da održavati makar običan vrt. Obitelj Frank mjesečno troši oko 200 australskih dolara na hranu, što se sve više povećava kako stabla kruhovca, banana i pandanusa donose sve slabiji urod. Na udaru su i ribe. One se sve češće truju mikroalgama iz ugibajućih koralja, unose u tijelo otrove ciguatera, a kad ribu koja je zatrovana tim toksinima pojede čovjek, odmah krene povraćanje, povišena temperatura i proljev.

Tuvaluanke majka i kći prosvjeduju za spas svoje zemlje uoči klimatske konferencije | Author: Frank Walker/DPA/PIXSELL Frank Walker/DPA/PIXSELL

U lokalnoj bolnici organizirali su poseban odjel u kojem se liječe i njeguju ljudi oboljeli od bolesti povezanih s klimatskim promjenama. Svakog tjedna tamo im dođe oko 10 Tuvaluanaca dođe im otrovan ciguaterom, što predstavlja oko 10 posto svih klimatskih bolesti tjedno. Suria Eusala Paufolau voditeljica je zdravstvene skrbi i kaže da se broj otrovanih počeo penjati prije jednog desetljeća, otprilike u isto doba kad je vrijeme počelo divljati.

Ostale klimatske bolesti su učestale prehlade i gripa kao posljedica naglih promjena vremena, gljivična oboljenja, konjunktivitis i denga groznica, kazali su u bolnici. Paufolau kaže i to da su sve veće dnevne temperature uzrok učestalih dehidracija, srčanih udara i osipa od vrućine.

Tuvalu jako ovisi o stranoj pomoći, najveći dio njihovog BDP-a potječe od donacija iz UN-a i susjednih država. Obrazovanje i zapošljavanje na otoku jako su ograničeni i većina mladih kojima obitelji to mogu omogućiti, odlaze na školovanje u Fidži, u Australiju i na Novi Zeland. U Hrvatskoj to zovemo odljevom mozgova.

A kako su klimatske promjene sve gore, sve manje ih se vraća doma. Čak i običan posjet čini ih klaustrofobičnima nakon što osjete slobode u svijetu izvan otočja. Prošle godine 24-godišnja Tapua Pasuna proglašena je miss Tuvalua, što je iskoristila za lobiranje za prava i obrazovanje žena. Ona je kći treće parlamentarke u povijesti Tuvalua. Sebe opisuje kao "plutajuću" i da se vratila sa školovanja na Novom Zelandu zbog obaveze prema svojoj široj obitelji.

"Otišla sam 2010. I čim sam se vratila, primijetila sam promjenu. Vrućina je danas ponekad nepodnošljiva, erozija je dramatična. Nestala su neka od meni najdražih mjesta na otoku", kazala je.

Tuvalu | Author: Michael Coghlan Michael Coghlan

Najveća zgrada u glavnom gradu Funafutiju je Dom vlade, trokatnica u kojoj se nalaze uredi parlamentaraca. Službena politika vlade je da se na otoku ostane. Planovi za prilagođavanje klimatskim promjenama uključuju gradnju zida protiv mora oko administrativnog centra grada, što financira UNDP. Vijeće grada planira podići nasipe i uopće tlo do visine od 10 metara iznad mora, gdje bi se onda gusto gradili stanovi. Plan bi koštao 300 milijuna dolara, ali zasad tog novca nemaju.

Druge opcije koje se razmatraju su gradnja plutajućih otoka i uvoz otpada iz rudnika po Australiji kako bi se sagradio zid oko atola, čime bi se razbijala snaga valova oceana. Tu je problem što nije jasno kako bi to mogli preživjeti koralji. Evakuacija otoka posljednje je rješenje, rekao je premijer Tuvalua Enele Sopoaga, iako je jasno da će Tuvaluanci postati prvi svjetski klimatski izbjeglice kao nacija. U vladi Tuvalua ogorčeni su pobjedom na izborima Donalda Trumpa.

"Mislim da nas mrze", kazao je Soseala Tinilau, direktor ministarstva okoliša.

Pritom na umu ima to što SAD i Australija, kao i toliki drugih, i dalje lože ogromne količine ugljena, bez obzira na aktualne izvještaje UN-ovog IPCC-a da je posrijedi izbor – ili će svijet u narednih 12 godina osigurati da se atmosfera ne zagrije za više od 1,5°C ili će klimatske promjene postati katastrofalne.

Oluja u Zagrebu Otopili smo Arktik Znanost Svibanjski orkani u Hrvatskoj: Čeka nas kataklizma

"Tijekom klimatske konferencije u Poljskoj morali smo ostati budni do 7 ujutro kako bismo bili sigurni da će nas čuti. Svijet nas želi ignorirati. Žele se nastaviti ponašati kao da ne postojimo, kao da ono što se događa nije istina. Mi im to ne možemo dopustiti."

Fidži je često nudio vladi Tuvalua kopno 1200 kilometara južnije gdje bi se preselili svi, što Sopoagina vlada nije prihvatila. Bivši australski premijer Kevin Rudd nedavno je predložio Tuvaluu da svi njegovi stanovnici dobiju državljanstvo Australije u zamjenu za pomorska i ribarska prava Tuvalua. Tuvalu je odbio takvo "imperijalističko razmišljanje". Premijer Tuvalua kaže da se time ne bi ništa riješilo. Samo bi ih prebacili u Australiju, a klimatske promjene bi se nastavile.

"Takvi planovi za puko preseljavanje ljudi iz niskih nacija koje su ugrožene, naprosto pokazuje da oni ne razumije posljedice klimatskih promjena za cijeli svijet."

Dopustiti da se to dogodi, kaže, bila bi velika sramota za cijeli svijet. Iz zraka Tuvalu djeluje poput raja. Uzak potez pijeska gusto je pošumljen kokosovim palmama i okružen plitkim smaragdnim morem. Ali kad se malo bolje pogleda, vidi se koliko je taj svijet krhak. More prijeti i nadire sa svih strana. Ljudi se pred vrućinom kriju po svojim zagušljivim domovima. A u uredu Meteorološkog ureda Tuvalua Nikotemo Iona i mala skupina suradnika na rubu su da proglase početak još jedne suše.

1/7

On je nabrojao što klimatske promjene znače za Tuvalu; sve više temperature, sve snažnije i sve češće olujne plime i manje oborina, kao i potpuno raspadanje najnižih dijelova Funafutija uz more, što povremeno ugrožava čak i žilu kucavicu Tuvalua – njegovu aerodromsku pistu.

"Mnogi ljudi namjeravaju odseliti zbog klimatskih promjena. Ipak, većina onih iz starijih generacija ne žele otići jer smatraju da bi tako izgubili svoj identitet, kulturu, tradicije. Ali ja mislim da mlađe generacije namjeravaju odseliti zbog budućih generacija", rekao je.

Na Novi Zeland je inače već odselilo 2000 stanovnika Tuvalua i stopa iseljavanja je trenutno takva da se broj udvostručuje svakih pet godina.