Znanost
3293 prikaza

Tiangong se iz svemira srušio u Pacifik, ovako je to išlo

Tiangong-2
1/2
CNSA
Donosimo spektakularan uvid u obrušavanje drugog svemirskog laboratorija Kine i podsjećamo kako se obrušavao onaj prvi 2018.

Po srednjoeuropskom vremenu tijekom poslijepodneva na Zemlju se srušila "mala" kineska svemirska postaja Tiangong-2, zapravo grdosija od osam i pol tona, i duga nešto više od 10 metara. A mjesto obrušavanja je...

Zapravo je šašavo govoriti o "mjestu" zato što se kineska svemirska postaja, koja je oko Zemlje na visini od oko 370 kilometara kružila još od rujna 2016., počela raspadati već na visini od 80 kilometara, odnosno 40 kilometara nakon što je ušla u atmosferu pod kutem između 30 i 40°. Prvo su joj otpali solarni paneli raspona čak 18,4 metara.

Čudne padaline na Novom Zelandu?

Kako su pod utjecajem Zemljine gravitacije ubrzavali i ponirali sve dublje, trenje u sve gušćoj atmosferi bilo je sve snažnije i ubrzo je došlo do glavnog raspada svemirske postaje. Od tog trenutka, sve do konačnog pada dijelova, računalo se da će krhotine padati u području Tihog oceana oko Novog Zelanda, i to po pruzi širine 70 i duljine čak 2000 kilometara.

Ono što je preostalo, što nije izgorjelo kroz prolazak kroz više slojeve atmosfere, vidjelo se kao sjajni meteoriti. Računalo se kao realno moguće, da nešto od tog materijala padne i na kopno Novog Zelanda. Nešto slično, samo spektakularnije, popratili su u travnu 2018. kad se na Zemlju obrušila postaja Tiangong-1, prethodnica ove koja se sada obrušava.

Tada je bila riječ o bitno različitoj situaciji zato što je taj pad bio – nekontroliran. Tiangong-2, u prijevodu s kineskog "Nebeska palača 2", fantastičan je uspjeh svemirske agencije NR Kine zato što je izvorno lansirana kako bi u svemiru provela dvije godine, a na kraju je ispalo da je oko Zemlje kružila više od 1000 dana. Za to vrijeme Kinezi su uspjeli sve planirano i još i više.

Uspjeli su u tome da u listopadu 2016. letjelicom Shenzhou 11 dva taikonauta, kineski astronauti, pristanu na postaju, tamo provedu 26 dana i 11 sati, pri čemu su proveli niz laboratorijskih i drugih ispitivanja, te da se potom sigurno vrate. Bio je to najdulji boravak taikonauta u svemiru, što je svemirskoj agenciji ove zemlje bilo dragocjeno iskustvo u proučavanju djelovanja bestežinskog stanja na ljudski organizam.

Svemirska postaja Tiangong-1 Video spektakla Znanost Tiangong se srušio u Pacifik, pogledajte snimku pada

Zapravo je sasvim sigurno da bi dvojica privremenih stanovnika Tiangonga-2 tamo ostali još i puno duže, da nije bila riječ o vrlo skučenom prostoru, bitno skučenijem od Međunarodne svemirske postaje (ISS).

U travnju 2017. Kini je uspjelo i to da bez ikakvih problema na Tiangong-2 pristane teretna letjelica Tianzhou-1, što je bilo prvo uspješno pristajanje takve letjelice i punjenja orbitalnog svemirskog laboratorija, što Tiangong-2 zapravo i jest. Isto to Tianzhou-1 ponovio je već u lipnju te godine, a onda i u rujnu 2017. Posljednji manevar bio je spektakularan.

Riža, povrće, pamuk iz svemira i - tajna starenja

Umjesto da potraje dva dana, zahvaljujući iskustvu od ranije, kineski stručnjaci uspjeli su sve to izvesti u samo šest i pol sati. Na Tiangongu-2 uspjeli su uzgajati i rižu i povrće, i to tijekom čak 50 dana. Pritom su biolozi otkrili da biljke u svemiru rastu sporije, da cvjetaju kasnije, ali da žive dvostruko duže nego na Zemlji.

Iz tog eksperimenta uslijedila su istraživanja o utjecaju odsustva gravitacije na aktiviranje gena koji su odgovorni za složene procese starenja organizma. Pa, ako se još netko pitao kako je Kinezima palo na pamet da u siječnju ove godine svojom letjelicom Chang'e 4 na nama udaljeniju strancu Mjeseca parkiraju minijaturni laboratorij u kojem su uzgojili pamuk, krumpir i repicu...

Pa onda još i testiranje prvog u povijesti hladnog atomskog sata koji griješi manje od jedne sekunde u milijardu godina, promatranje najsilovitijih eksplozija u svemiru, neopisivo puno čudesa.

Na kraju, rušenje Tiangonga-2 ne da nije razlog za roniti suze, nego su njime uspjeli napraviti toliko stvari da su otkazali lansiranje Tiangonga-3, orbitalne postaje koja je trebala težiti čak 22 tone i biti duga 18,1 metara, odnosno široka 4,2 metara. Broj tri više im nije bio potreban, napravili su sve potrebno s Tiangongom-2. A to znači da su uštedjeli brdo milijardi dolara ili koje god već valute.

Svemirska postaja Tiangong-1 Zagadili svemir Znanost OK, satelit pada, a znate li čega je oko Zemlje 170 milijuna?

S Tiangongom-1 situacija je bila bitno drugačija. Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) u rujnu 2011. kada je poduzimala taj svoj pomalo pionirski korak, nije bila niti izbliza ovako iskusna kao sada. Bila je dimenzija otprilike kao i njena nasljednica; duga 10,4 metara i široka 3,3 metara.

Sastojala se od eksperimentalnog laboratorija, servisnog modula i dviju solarnih ploča veličine po 3x7 m svaka. CNSA je originalno planirala da Tiangong-1 prekine s radom 2013., ali kako se postaja stalno pokazivala trajnijom i stabilnijom nego što su mislili, njena su misiju stalno produljivali. Naravno da je CNSA i za tu postaju planirala da ju na Zemlju sruši kontrolirano.

Sljedeći korak - stalna svemirska baza NR Kine u orbiti

Samo, ispalo je da su se s posljednjim produljenjem vijeka preračunali. U ožujku 2016. prestala je raditi, naprosto je sasvim otkazala, utihnula i u Pekingu, pa i šire, pojavila se sasvim utemeljena zabrinutost u vezi s njezinim "padom".

Čovječanstvu na Zemlji, barem onom koje je bilo svjesne drame u svemiru i onih svjesnih koje je za to uopće bilo briga, preostalo je samo da prate što se događa.

Uoči početka pada, odnosno skretanja u silaznu spiralu koja ju je odvela ravno u Zemljinu atmosferu, kroz izgaranje oko 90 posto njene mase uslijed jezivog trenja, i pada ostataka u Pacifik, Tiangong-1 je oko Zemlje jurio brzinom od 7 kilometara u sekundi i na visini od oko 300 kilometara. Posljednji takav primjer bio je onaj 135 tona teške svemirske stanice Mir iz 2001. godine.

To je bilo kontrolirano slijetanje pri čijem je padu većina dijelova izgorjela a ostatak je završio u oceanu. Prva američka svemirska stanica, 74 tone težak Skylab, u nekontroliranom padu sletio je na zemlju 1979. godine. Neke krhotine pale su u rijetko naseljeni dio zapadne Australije, bez ikakve štete, osim 400 dolara kazne zbog razbacanog smeća.

Na kraju je, kao što se može vidjeti na snimci, s nekontroliranim padom Tiangonga-1 prošlo sve u najboljem redu, a faze upadanja Tiangonga-2 u atmosferu, raspadanja i izgaranja, uvelike bi trebale biti nalik tome. Zanimljivo je, u svakom slučaju, to što su i Tiangong-1 i Tiangong-2 u jedno vrijeme bila dva svemirska laboratorija blizanca koja su se istodobno nalazila u orbiti.

Zemlja A nije ploča Znanost Zemlja ipak ne izgleda baš kako ste učili

Oba su zamišljeni kao prototipi jednog puno ambicioznijeg projekta CNSA, stalne svemirske postaje Tiangong, čije se lansiranje planira za 2022. godinu. Jednom dovršena, ova postaja trebala bi imati masu 66 tona, s mogućnošću povećanja na 180 tona, bit će oblika slova "T", primat će do šest članova posade i predviđeno je da potraje 10 godina. Doduše, što se trajanja tiče, ako se imaju iskustva s dva prototipa Kine, pa još i iskustva sa svemirskom postajom Mir i ISS-om, onda...

  • Avatar Huntilenna
    Huntilenna 01:30 20.Srpanj 2019.

    Znaš li gdje mogu naći ženu za jednu noć? Idite na > > > www.Bredhot.Com

  • BESTpartizan 20:39 19.Srpanj 2019.

    bum bum bum