Znanost
8458 prikaza

NASA: Počinjemo pripreme za "asteroid ubojicu" 2029.

Ilustracija bliskog susreta asteroida i Zemlje
YouTube
Apophis juri brzinom 10 puta većom od brzine metka, sad se zna da je masivniji nego što se mislilo i da će proći "za dlaku"

To će biti za dlaku, ali putanju mu vrlo dobro poznajemo, nema opasnosti i to će biti dobra prilika za promatranje, najavila nam ga je astronomkinja NASA-inog JPL-a Marina Brozović još 2011. godine. Bilo je to prije toliko godina da se asteroid Apophis vodio kao svemirska gromada promjera 270 metara, a njegova putanja takva da bi planet Zemlju 2019. godine trebao promašiti za samo 38.000 kilometara, što je udaljenost od samo desetine srednje razdaljine između Zemlje i Mjeseca. 

Takav jedan udari u naš planet u prosjeku jednom u 100.000 godina, što bi značilo da su naši preci pri posljednjem takvom udaru bili daleko u starom kamenom dobu, otprilike na pola puta od ovladavanja vatrom do danas.

Ova gromada, potencijalni "ubojica civilizacija", već tada je bilo jasno da će nam projuriti brzinom desetak puta većom od brzine metka kroz područje orbita geostacionarnih satelita oko Zemlje. Tada se davalo nekoliko posto vjerojatnosti da možda udari i u sam naš planet i zato ga čovječanstvo godinama pozorno prati. Danas znamo da je još veći nego što se mislilo, da će nam po svoj prilici projuriti još bliže nego što se mislilo, ali i to da su šanse da će uzdrmati naš svijet - jedva postojeće.

U međuvremenu, NASA je objavila da se počinje naveliko pripremati za dolazak tog asteroida čije ime znači "Bog kaosa", po egipatskom božanstvu. Oni koji će 13. travnja 2029. godine gledati prema nebu, vidjet će svjetlo koje će prelaziti preko njega, pritom ubrzavati i postajati sve svjetlije. Asteroid će biti svijetao poput zvijezda i kretat će se tako brzo da će širinu Mjeseca prijeći za jednu minutu. 

Danas se zna da mu je promjer 340 metara, da mu je brzina oko 31 kilometar u sekundi i da će uz Zemlju projuriti na udaljenosti od samo 30.000 kilometara. A to će biti dovoljno blizu da će ga znanstvenici moći promotriti tako detaljno da će ga promatrati na sasvim nov način, a ne više kao tek puku svemirsku kamenčinu od 60 milijuna tona određene putanje i određene razine smrtonosne opasnosti.

Udar asteroida u Zemlju Istraživanje Znanost Asteroid koji je pobio dinosaure donio je noć od godine i pol

"Njegova blizina prolaska bit će velika prilika za znanost. Promatrat ćemo ga sa optičkim i radarskim teleskopima. Moći ćemo vidjeti detalje na površini koji su veličine samo nekoliko metara", prenijeli su svjetski mediji riječi Marine Brozović, briljantne znanstvenice iz Splita koja godinama radi u NASA-inom Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, Kalifornija.

Brozović je godine djetinjstva i mladosti provela proučavajući tajne astronomije u Zvjezdarnici Višnjan, čijeg voditelja Korada Korlevića je nedavno posjetio Express. Svjetski mediji, kada je riječ o vijestima iz JPL-a, pa i NASA-e, vrlo često citiraju baš Brozović. Ovaj put za to imaju mnoštvo razloga, tako i to što je ona bila suautorica u nedavnom znanstvenom radu na temu upravo Apophisa

Znanstvenici su se našli na konferenciji 2019 Planetary Defense Conference u College Parku, Marylandu, gdje su prolazili razne scenarije sudara s asteroidom, razgovarali o načinu na koji će ga promatrati, i sl. 

Animacija ispod prikazuje kako bi se s Apophisa vidjela Zemlja tijekom tih kritičnih tjedana prolaska asteroida tako blizu Zemlji.

Običnim promatračima bit će vidljiv dok će prelaziti iznad zapadne obale Australije, a putovat će diljem svijeta, preko Indijskog oceana na putu prema SAD-u. Najbliže Zemlji bit će dok bude prolazio iznad Atlantskog oceana. Kretat će se brzo pa će tako preko Atlantika proći za manje od sat vremena, a zatim odjuriti dalje u svemir. 

Prvi su ga put primijetili u lipnju 2004. godine iz Kitt Peak National Observatory, no nakon toga zbog tehničkih i vremenskih problema, njihov rad na istraživanju je prekinut. Zapravo je riječ o ljepšem izrazu da je nakratko izgubljen. Zatim su ga uočili znanstvenici u Australiji, koji su izračunali da ima 2,7 posto šanse da udari Zemlju prilikom prolaska pored nje 2029. godine. I od tada ga promatraju s krajnjim oprezom. 

Danas mu se šanse da udari Zemlju procjenjuju na 1:100.000. Znanstvenici će ga nastaviti promatrati i dalje, pa i tada 2029. godine dok će prolaziti pored Zemlje. Nadaju se da će tada naučiti puno više o njegovoj veličini, obliku, sastavu a moguće i njegovoj unutrašnjosti. 

Zvjezdarnica Višnjan i voditelj Korado Korlević Istarsko oko Znanost Ovdje teleskopom od 25 tona love asteroide

Na toj konferenciji znanstvenici su raspravljali o mogućnosti da asteroid utječe na zemljinu gravitaciju, razmišljali hoće li moći baciti pogled na njegovu unutrašnjost i trebali li ga susresti letjelica. 

"Već sada znamo da će blizak susret sa Zemljom izmijeniti njegovu orbitu, no naši modeli pokazali su kako će ovaj blizak susret izmijeniti način na koji se on vrti, a moguće je da će biti i nekih promjena na površini, poput lavina", rekao je Davide Farnocchia, astronom JPL-ovog Centra za proučavanje objekata blizu Zemlje (CNEOS), koji je 30. travnja vodio sjednicu o Apophisu s Marinom Brozović.

Nadaju se da će nas ono što naprave na ovom slučaju moći zaštiti od bilo kojeg drugog asteroida kojem će se Zemlja naći na putu.  

"On predstavlja oko 2000 dosada poznatih i potencijalno opasnih asteroida. Promatranje njega 2029. godine omogućit će nam dobar uvid i znanje koje ćemo jednog dana moći iskoristiti za obranu planeta", rekao je Paul Chodas, director of CNEOS.

Brozović nam je prije nekoliko godina izložila statistiku asteroida po veličini, učestalosti udara i broju otkrića. Asteroida koji kruže na orbitama bliskih Zemljinoj uočeno je bilo 8331, od čega 830 većih od jednog kilometra. Onih koji su označeni kao potencijalno opasni je 1262. U tom svjetlu postaje jasno zašto je Kongres NASA-i 1998. naložio da pronađe 90% asteroida većih od jednog kilometra (do sada ih je pronađeno više od 98 %), a prije šest godina i to da do 2020. godine pronađe i 90% svih asteroida većih od 140 metara.

Japanska sonda na asteroidu Fantastično Znanost Japanska sonda na asteroidu udaljenom 300 milijuna km

Usto, asteroidi su ostali uglavnom nepromijenjeni od nastanka Sunčevog sustava prije 4,6 milijardi godina, pa ih i zato vrijedi istraživati, a u budućnosti mogu postati koristan izvor minerala. Koliko je posljednjih godina asteroidima skočila cijena pokazuje i to što se za vrijeme Obamine administracije odustalo od ljudske posade na Mjesec i odlučilo da se, prije Marsa, istraži i jedan asteroid.

Zemlja dnevno na svom putu oko Sunca pokupi 100 tona meteorske prašine i da je u prosjeku dnevno pogode dva asteroida veličine automobila, ali oba u potpunosti izgore uslijed trenja kroz atmosferu. Po jedan promjera 30 metara svakih nekoliko stoljeća, veći od 300 metara svakih 100.000 godina, a oni veći od 1 kilometra smatraju se planetarno opasnima. Pitajte dinosaure o iskustvu otprije 65 milijuna godina.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.