Life
24124 prikaza

Žive ribe vežu u polumjesec i tako u mukama čekaju kupca

Privezivanje riba
weanimalsmedia.org
Uzgajališta se glavna ribarska industrija u zemlji, u kojoj se godišnje proizvede oko 21 tona ribe

Sve su veće kritike na Tajvanu zbog dugogodišnje, stoljećima stare tradicije privezivanje riba, u kojoj se žive ribe vežu u obliku polumjeseca kako bi privukle kupce. Kritičari kažu da je riječ o "obliku mučenja" koji je u suprotnosti sa današnjom praksom zaštite životinja.

Oni koji takvu praksu provode tvrde će da ribe privezane u oblik polumjeseca duže ostati svježe, ako ih se još uz to prska sa vodom. Tako ostaju sve dok se ne prodaju, što može potrajati i do 10 sati. Ribe se naime tako vežu kako bi im škrge ostale otvorene, pa time i ribe duže žive, ali u mukama.

Špilja na Novom Zelandu Bogatstvo prirode Znanost Ima ih puno više od ljudi i žive duboko u Zemlji

"U kineskoj kulturi ribe se ne smatraju svježima ako su mrtve već duže vrijeme", kaže Wu Hung iz Environment and Animal Society of Taiwan (East).

"No poznato je da su živa bića kralježnjaka, a s obzirom na to da se uzgajaju i s njima se upravlja u uređenim sustavima, podliježu regulaciji prema Zakonu o zaštiti životinja i ne smije se s njima okrutno postupati", dodaje.

Vjeruje se da se takav način čuvanja ribe prakticira na oko tri milijuna primjeraka godišnje. Ribe baramundi (Asian sea bass) love se na mnogim ribnjacima na jugozapadnoj obali zemlje. Takva uzgajališta glavna su ribarska industrija u zemlji, u kojoj se godišnje proizvede oko 21 tona ribe. Iako se dvije vrste tih riba uzgajaju na Tajvanu, samo se jedna, već spomenuta, veže. 

Radnici silom otvaraju škrge kako bi povećali protok zraka, a zatim buše rupu u ustima ribe oštrim bambusovim štapom ili sličnim alatom. Zatim provuku nit kroz tu rupu, pričvrste čvor, saviju ribu u obliku polumjeseca, vežu drugi čvor oko repa i zategnu nit tako da se riba ne može pomaknuti, piše The Guardian

Ovaj običaj svoje porijeklo vuče iz vremena dinastije Ming prije više od 200 godina u Kini, gdje se taj običaj provodi na još nekim vrstama uzgojenih riba.

"Najvjerojatnije se taj običaj razvio iz potrebe da se riba dugo održi na životu u vremenima kada nisu bili dostupni uređaji sa kisikom. Dobavljači će ribu prskati vodom kako bi koža i škrga ostali vlažni što poboljšava njihov izgled", kaže Wu.

Praksa se proširila i izvan granica Azije. Zabilježene su snimke sličnog privezivanja iz Italije s opisom: Ribe su privezane niti koja ide kroz škrge. Ovu bolnu praksu neke kompanije smatraju potrebnom da bi očuvali svježinu riba.

U normalnim uvjetima riba će se nakon ulova na kopnu ugušiti, a koliko dugo će ostati živa ovisi o vrsti, neke mogu i mjesecima živjeti izvan vode. Ovakvo privezivanje produžuje njihovo gušenje, no funkcionira samo sa određenim vrstama, i najčešće u vlažnim okruženjima. 

Izlov ribe Do zadnje srdele Ekonomix Kreće rat za ribu: Našu u Jadranu htjeli bi mnogi

"Cilj je održati ih duže na životu", kaže jedan prodavač sa tržnice i naglašava da se tako riba može prodavati cijelog dana. 

Da je riječ o obliku mučenje smatra Krzysztof Wojtas iz Compassion in World Farming (CIWF).

"Ribe su u potpunosti zanemarene po pitanju zaštite životinja. Novi znanstveni dokazi dokazuju da ribe ne samo da osjećaju bol, već i stres. Znamo da su jako inteligentne, imaju kompleksno socijalno ponašanje, a neke čak koriste i alate. Nedavno je jedna vrsta prošla i na testu sa zrcalo, što pokazuje da su samosvjesne", kaže. 

Spomenuo je i primjere novih rasprava u EU o tome koliko su krave i svinje, koje najčešće završavaju na stolu, mučene prije nego ih se ubije. Riječ je o sekundama, a ribe se zapravo muče satima. Zemlje poput Velike Britanije i Norveške zahtijevaju humane prakse ubijanja uzgojene ribe, no u većini drugih zemalja ribe se guše. 

U Tajvanu se neke ribe udara u glavu kako bi ih se onesvijestile, no one se bore dok ne umru. Ako je riba svjesna tijekom ubijanja i bori se, ispušta se mliječna kiselina i hormoni, poput adrenalina i kortizola, koji završavaju u krvotoku ribe, s mogućnošću da zagade meso, rekao je Wojtas.

"To se jako dobro zna sa kopnenim životinjama, čije meso nije prikladno za konzumiranje ako je pretrpjelo takvo mučenje. Ako se riba bori i tijekom klanja, ona će imati više modrica na mesu i meso će biti slabije kvalitete", kaže.

Prema tajvanskom Zakonu o zaštiti životinja, životinje pripremljene za klanje ne mogu se vezati "a da prethodno nisu humano onesviještene", kaže Wu. Ali ribarnice su izuzete iz tog zakona. Na intenzivno lobiranje zakonodavnog Yuana, koji je u 2016. zahtijevao da agencija za ribolov izvijesti o inicijativama za dobrobit vodenih životinja, još uvijek nije odgovoreno. 

Ribari u Tribunju EKOCID Znanost Koja će riba zadnja nestati iz mora i oceana?

Chih-Yang Huang sa Nacionalnog sveučilišta na Tajvanu koji je radio na vladinim inicijativama za dobrobit vodenih životinja, rekao je da je dosad fokus bio na edukaciji, inspekcijama i izdavanju dozvola za sigurne i zdrave ribnjake. Koliko će to utjecati na kupce i ribe, tek treba vidjeti.

"Koncept zaštite dobrobiti životinja počeo je jako kasno u Aziji. Potrebno nam je više informacije, znanje, tehnologija i trening kako bi tu temu i potrebu za čuvanjem životinja implementirali u industriju i na tržište", kaže Chih-Yang.

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 04:06 23.Kolovoz 2019.

    U tom položaju iz ribe izađu fekalije pa je ribu lakše očistiti za pečenje. Dušebrižnici za životinje ne moraju jesti svježu kad ima smrznute i 50 godina stare.