Ekonomix
3784 prikaza

Zapošljavali sinove za bocu vina od 33 tisuće kuna

Angela Merkel u posjet NR Kini
pool/REUTERS/PIXSELL
"Menadžerski genij" megabanke iz EU-a bio je puko zapošljavanje "po babi i stričevima" u zamjenu za poslove

Riječ je o spektakularnoj sposobnosti vrhunskih korporativnih menadžera, o iskustvu, viziji, pameti i znanju, kreativnosti i pronicljivosti kako bi se prodrlo na nova tržišta. Ovakva objašnjenja, barem u slučaju ove banke sa Zapada koja je spektakularno prodrla u NR Kinu, običan su mit iza kojega se krije "nakaradna korupcijska praksa".

Kineskom predsjedniku poklonili su kristalnog tigra i brutalni stereo sustav ukupne vrijednosti 18.000 dolara. Premijeru su darovali kristalnog konja, jer on je po kineskom horoskopu rođen u godini konja, vrijedan 15.000 dolara. Sinu premijera darovali su opremu za golf od 10.000 dolara i put u Las Vegas.

Parada Dana pobjede na Crvenom trgu KOLEGIJALNOST Top News Kako su iznijeli 150 milijardi dolara iz Sovjetskog saveza

Jedan od glavnih državnih službenika za bankarski sektor u toj velikoj zemlji, inače sin jednog od utemeljitelja NR Kine, dobio je, da mu se nađe uz večeru, bocu francuske vinčine Château Lafite Rothschild, berba 1945. Jer on je, eto, rođen te godine, a boca košta oko pet tisuća dolara (nešto više od 33 tisuće kuna). Deutsche Bank iz godine u godinu, s mnoštvom povjerljivih internih dokumenata koji sve brže cure u javnost, ravno u ruke poganih novinara, upada u sve nove i nove skandale.

S novom hrpom dokumenata do kojih su došli Süddeutsche Zeitung, WDR i New York Times, na vidjelo je izašlo da je DB od 2002. do 2014. "investirala" milijune u uspostavljanje kontakata s kineskim konzultantima, poslovnim partnerima najviših državnih dužnosnika i tvrtki koji su im zauzvrat osiguravali pristup ljudima iz vrhova moći NR Kine. Takve "investicije" se na Zapadu inače nazivaju mitom i korupcijom.

Dokumenti na koje se pozivaju ova tri medija, svjedoče i o više od 100 rođaka ključnih ljudi iz komunističke elite NR Kine koje je DB zaposlio iako "mnogi slove za nekvalificirane" za te poslove. I to je funkcioniralo. Strategija Deutsche Bank dovela je u dva desetljeća od pozicije da je u Kini uopće nije bilo do statusa velikog partnera ove svjetske megaekonomije i supersile.

Angela Merkel u posjet NR Kini | Author: pool/REUTERS/PIXSELL pool/REUTERS/PIXSELL

Već 2011. Bloomberg je DB ocijenio kao glavnu banku za inicijalne javne ponude u Kini i drugdje po Aziji s izuzetkom Japana. Dokumenti na koje se pozivaju Süddeutsche Zeitung, WDR i New York Times obuhvaćaju poslovne tablice, e-mailove, interne izvještaje i transkripte i intervjue glavnih ljudi iz vrha DB-a. Svaki od ovih medija ima poseban naglasak na ovaj skandal.

NY Times primjećuje da dokumenti pokazuju da je DB na ovakav način poslovala puno gore nego što su do sada istražitelji iz SAD-a to mogli i slutiti. Süddeutsche Zeitung primjećuje pak da se Angela Merkel početkom rujna susrela u Pekingu s Lijem Zhanshuom, predsjednikom parlamenta, čija je kći također pronašla velikodušno namještenje u DB.

Da nije riječ o beznačajnim stvarima tipa "pa tako se to radi", pokazuje slučaj američke banke JP Morgan Chase iz 2013. kada je istraga pokazala da je i ta banka imala istaknutu sklonost zapošljavanja djecu najutjecajnijih kineskih dužnosnika iz političkih i financijskih krugova. Tadašnji šef Deutsche Bank iz 2012., Josef Ackerman, ovako je objasnio određena pitanja The Timesa:

"To je bilo dio poslovanja u toj zemlji. U to vrijeme to je bio način na koji se radilo."

Lovro Kuščević Opet Kuščević Top News Tajni vlasnici s Malte kupili milijune kvadrata u Dalmaciji

Samo, narednih godina pokazalo se da stvari ipak ne stoje baš tako. Tijekom godina Deutsche Bank diljem svijeta kažnjavana je nakon istraga nadležnih nacionalnih tijela i tužiteljstava milijardama dolara kazni. Jedan od najnovijih skandala, koji se još istražuje, odnosi se na navodno organiziranje pranja novca iz Rusije. DB pritom nije bio i jedini. Express je nedavno pisao o Danskoj banci kroz koju je oprano oko 200 milijardi eura sumnjivog novca iz Rusije.

Zašto Deutsche Bank i njeni skandali tako zanimaju njemačke medije, jasno je samo po sebi. Zašto zanima NY Times jasno je ako se zna da je ova banka tijekom dva desetljeća bila glavni kreditor poslova čovjeka koji je danas predsjednik SAD-a, dakle Donalda Trumpa. A predsjednika SAD-a danas, između ostalog, državni odvjetnici u New Yorku intenzivno istražuju i zbog financijskih poslovanja.

DB se inače u kolovozu ove godine s nadležnim kontrolnim agencijama SAD-a već nagodila platiti za tu banku tričavih 16 milijuna dolara kazni zbog optužbi da je koristila "koruptivna sredstva" kako bi došla do poslova po Rusiji i Kini. Nagodba je značila da banka nije morala priznati kršenje antikoruptivnih zakona. Dokumenti koji se sada navode, prikazuju stanje s poslovanjem u Kini puno gorim nego što je do sada utvrđeno.

Josef Ackermann, kontroverzni ex CEO Deutsche Bank | Author: A3602/DPA/PIXSELL A3602/DPA/PIXSELL

NY Times se poziva na procjene odvjetnika izvan krugova ove banke, koji su još 2017. upozorili direktore DB-a da riskiraju kazne od više od 250 milijuna dolara. Istražitelji u Njemačkoj su navodno znali za naznake o tome što se događa, stoji u dokumentima, ali ne postoje tragovi da su nešto i poduzeli po tom pitanju.

Banka je u jednom trenutku angažirala odvjetničke tvrtke Gibson, Dunn & Crutcher i Allen & Overy koje su otkrile puno toga. I to stvari poput trošenja stotina tisuća dolara na plaćanje posrednicima kako bi im osigurali susrete s državnim vođama NR Kine. 100.000 dolara zaradila je, primjerice, "opskurna tvrtka" koja je Deutsche Bank 2002. godine organizirala susret Ackermanna i tadašnjeg predsjednika NR Kine Jianga Zemina.

Mediji koji su došli do ovih dokumenata navode ukupno 14 milijuna dolara isplaćenih "sedmoro konzultanata", tako i pomoć pri kupovini udjela u strateškim kineskim tvrtkama. U nekoliko slučajeva Deutsche Bank ciljala je i na sklapanje poslova s članovima obitelji Wena Jiabaoa, kineskog premijera od 2003. do 2013. The Times je 2012. krenuo kopati po enormnom bogatstvu obitelji tog kineskog premijera, da bi na kraju uspio dokazati da je riječ o vrijednosti od 2,7 milijardi dolara.

Banke u Londonu Megaoperacija Top News Novac ruske mafije - velike banke 'oprale' 20 milijardi

Zapošljavanje članova obitelji takvih ljudi samo po sebi nije protuzakonito. Kaznenim djelom postaje onog trenutka kad se dokaže da se to činilo u zamjenu za dobivanje unosnih poslova. Vanjski istražitelji izračunali su da je samo određenih 19 zapošljavanja "po babi i stričevima" ove banke u Kini dovelo do čiste zarade od 189 milijuna dolara, te za dodjelu upravljanja inicijalnom ponudom na tržištu udjela u nacionalnoj banci iz 2006., najvećom javnom ponudom u povijesti.

I dok je većina tih kineskih dužnosnika danas u mirovini, dvoje ih je još uvijek u kineskom Politbirou. A i kineski potpredsjednik Wang Qishan, proizlazi iz dokumenata, u svoje je vrijeme od Deutsche Bank primao izdašne znakove pažnje dok je bio gradonačelnik Pekinga. Sva tri medija navode da im na pitanja nisu odgovarali apsolutno nitko niti spomenuti utjecajni ljudi iz NR Kine niti iz Deutsche Banka.

Jedino je Ackermann rekao da je "upozoravao osoblje banke da nikakav biznis nije vrijedan riskiranja ugleda banke". Ackermann, dakle, želi reći da o ničemu takvom nije znao ništa i da je smatrao da je uspjeh njegove banke u NR Kini rezultat poslovnog genija, u prvom redu to bi trebalo značiti njegovog. Süddeutsche Zeitung nakon takvog očitovanja nastavlja oprezno, navodi da je on, nakon što je imenovan 2000. glavnim šefom banke, obećao dioničarima povrat od čak 25 posto.

Deutsche Bank u Frankfurtu a/M | Author: Epizentrum/ CC BY-SA 3.0 Epizentrum/ CC BY-SA 3.0

Ne predbacujući mu išta osobno, njemački dnevni list konstatira da su uslijedile manipulacije Liborom (Londonska međubankarska stopa, odnosno referentna kamatna stopa po kojoj se u Londonu između banaka nudi novac za posuđivanje), manipulacije certifikatima na CO2, a sada još i ovo s Kinom. Američki novinski partner očito je bio zainteresiraniji ići dublje u detalje, možda i hrabrije.

NY Times objašnjava kakvo je bilo stanje u NR Kini prije nego što je Ackermann 2000. obećao da će od svoje banke napraviti globalnog financijskog diva. To što NY Times navodi da su Goldman Sachs i Morgan Stanley "bili u prvom redu pomaganja Kini da modernizira svoj financijski sustav na umoru", pjesnički je opis prvih prodora na tržište ove zemlje 1995. Morgan Stanley "pomogao je NR Kini organizirati svoju prvu investicijsku banku China International Capital Corporation.

1997. Goldman Sachs izborio se za prava da kineski China Telecom plasira na međunarodne burze, počev s Hong Kongom. U toj priči Deutsche Banka još daljnje tri godine nije bilo doslovno nigdje, a Ackermann je "ulagačima" obećao da će to dostići. Ackermann je uspio platiti Leeja Zhanga, šefa pekinškog ureda Goldman Sachsa da prijeđe njemu, i ostalo je povijest.

Novac koji je ostavio El Chapo Bogatstvo Life Ameri se pitaju gdje je El Chapovih 12 milijardi dolara

Slijedi opis velikih glavonja i njihove djece koji su narednih godina redovito dobivali golferske palice, što je bilo jako važno s obzirom na putešestvije po mondenim golferskim odredištima, kapute od kašmira, Louis Vuitton torbe i kofere, namještaj, stereo uređaje, spominjali su se i tipovi iz vrha PetroChina, a darovi i plaćanja konzultantima samo su rasli u iznosima na sve veći broj znamenaka.

U dolarima, dakako. Ackermann kaže da se ne sjeća je li osobno poklonio što od toga, ali da je bio svjestan da njegovi ljudi takvo darivanje smatraju dobrom idejom.

"Rekli su da to isto rade i Goldman i JPMorgan, pa bismo trebali i mi. Ne mislim da bi Wenu Jiabaou bilo presudno za utjecaj poklon od nekoliko tisuća."

Ali, nije to bilo sve. JPMorgan od američkog ministarstva pravosuđa dobio je 2016. kaznu od 264,4 milijuna dolara. Credit Suisse još je i dobro prošao sa samo 77 milijuna prošle godine. Goldman Sachs zasad je neokrznut. Ali je zato sada, čini se, došao red na Deutsche Bank.

Izvještaji tri medija koji su došli do dokumenata navode jako lijepu razrađenu operaciju angažiranja ljudi s dobrim vezama po Kini, spominju se konzultantske tvrtke Amazing Channel Holdings i Speedy Link Holdings, registrirane na Britanskim Djevičanskim Otocima, a u vlasništvu osobe koja bi mogla biti supruga čovjeka koji je od Deutsche Bank navodno dobivao milijunske iznose... Podsjeća na "Panama Papers"? Čini se da je u velikoj mjeri riječ točno o tome.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.