Ekonomix
41754 prikaza

Oni su požalili kineska ulaganja, hoće li i Hrvatska?

Gradilište u Rijeci
Goran Kovačić/PIXSELL
Zahuktavaju se kineska ulaganja u našu zemlju, ali iskustva drugih država govore koliko opreza je potrebno

Povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku Federica Mogherini javno je u ožujku 2017. upozorila da Zapadni Balkan postaje mjesto šahovske partije između Rusije i Zapada. Takvo stanje, rekla je i to, vrlo je opasno u tom dijelu Europe u kojem etničke tenzije nisu zamrle niti toliko godina nakon ratova u kojima se u 90-ima raspala SFR Jugoslavija, što je opasno, ali da demokratski potencijal u tim zemljama leži u većinski proeuropski raspoloženim mladim ljudima i građanskoj sceni.

Godinu i pol poslije toga najnovija analiza Euractiva ne spori da se Rusija na Balkanu doista bori za utjecaj, ali da se u međuvremenu na Balkanu pojavio novi igrač, Kina, potencijalno čak i utjecajniji, s drugačijim motivima i metodama. Peking je na Balkan zagazio još 2012. godine, svojom inicijativom "16+1". Express je još prošle godine pisao o političkom aspektu službeno ekonomskog povezivanja europskih republika s Kinom kao dijela globalne inicijative kineskog predsjednika Xija Jinpinga "Jedan pojas, jedan put".

Riječ je o inicijativi za zajednički razvoj Kine, Azije, Europe i Afrike, u što je Hrvatska službeno ušla u svibnju 2017. Portal Euractiv nedavno kao jedan od velikih projekata te inicijative navodi izgradnju Pelješkog mosta, ali i željeznicu Budimpešta-Beograd i autoput Beograd-Bar. Geostrateške posljedice niza vrlo vrijednih projekata, investicija od mnoštva milijardi dolara, Euractiv ne navodi izrijekom, ali za početak primjećuje da je u posljednje vrijeme nekoliko projekata Kine na istom tragu, postalo kreditna zamka za države u kojima se izvode slični projekti.

Pelješki most Uvoz Ekonomix Ništa od posla: Pelješki most gradit će kineski radnici

Kao primjer navodi izgradnju luke u gradu Hambantota na jugu Šri Lanke 2010. Prva faza projekta vrijednog 361 milijun dolara financirala se u iznosu od čak 85 posto iz sredstava Export-Import Bank of China, dakle kreditom. Problem je nastao kad je ispalo da prihodi luke nisu dovoljni za otplatu kredita, pa se predložilo da 80 posto luke prijeđe u vlasništvo kineske tvrtke CMPort u zamjenu za dug, koja bi potom investirala još 1,12 milijardi dolara u javno-privatnom partnerstvu. Osim svega toga, Human Rights Watch upozorava da je luka nastala u izbornoj jedinici bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse i ponijela je njegovo ime.

Euractiv smatra da bi se slično, barem u nekim slučajevima, moglo dogoditi i nekim balkanskim državama. Autoput iz Crne Gore do Beograda također je odlučeno da se financira kineskim kreditom, a Euractiv se poziva na studije isplativosti koje tvrde da autoput nije samoisplativ. Posljedica je rast poreza, zamrzavanje plaća u javnom sektoru, rezanje socijalnih izdataka u Crnoj Gori.

Upravo na takve projekte upozorava Human Rights Watch u posljednjem izvješću o stanju ljudskih prava diljem svijeta. Na prvi pogled se čini da krediti dolaze bez nekih važnijih ili većih uvjeta, pa se brojne države okreću Kini kao preferiranom partneru. "Ogromne količine novca slijevaju se gotovo bez kontrole u te države i tako omogućuju korumpiranim dužnosnicima krađu novca, dok stanovništvu ostaje samo otplata ogromnih kredita namijenjenih za financiranje gradnje infrastrukturnih projekata koji često više koriste Kini nego narodu države gdje se grade", stoji u izvješću HRW-a.

Splitska Riva usred turističke sezone Na vrhu svijeta Ekonomix Turizam: Hrvatska druga sila EU, ali stiže nam konkurencija

Posebno su analitičari HRW-a upozorili na situaciju iz Malezije gdje je premijer Mahathir bin Mohamad otkazao tri infrastrukturna projekta financirana kineskim novcem zbog sumnji da je njegov predsjednik Najib Razak pristao na kredite kako bi prikrio druga koruptivna djela. 

Kenija je, primjerice, požalila gradnju ekonomski neodržive željeznice. Pakistan, Djibouti, Sierra Leone i Maldivi su redom izrazili žaljenje što su pristali na kinesko financiranje određenih projekata.

Pitanje je samo hoće li Hrvatska jednako žaliti kinesku gradnju ili ćemo, zahvaljujući Europskoj uniji, uspjeti sve dovršiti na uzajamno zadovoljstvo. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/2
  • rdgoran 16:36 30.Siječanj 2019.

    Veze sa vezom ovaj clanak nema, osim da se iskoristi jos jedna prilika kako bi se blatila Hrvatska i ocrnio svaki njen uspjeh...kakve veze ovaj projekt ima sa kineskim kapitalom...

  • skid 16:03 30.Siječanj 2019.

    Prodat će hrvatsku isto ko Sanader INU za šaku gov-dolara , u vi hrvatine glasajte

  • falterast 13:44 30.Siječanj 2019.

    Koliko znam ovo nije nikakvo kinesko ulaganje. Kinezi su ponudili da izgrade most po nekoj cijeni koja Hrvatskoj odgovara. Veći dio troškova gradnje snosi EU a ostatak plaća Hrvatska. Ne sumnjam da će EU pažljivo pratititi gradnju i kako se ... prikaži još! raspolaže s njenim novcem a i neke druge poslove Kinezima imat će sigurno pod povećalom. Zato poručejem našoj vladi (koja god to bila), - Pamet u glavu!