Ekonomix
2644 prikaza

'Kinezi znaju da im ulaz u EU ovisi o Pelješkom mostu'

Pelješki most
Screenshot Express
Mario Rendulić, predsjednik asocijacije Kine i jugoistočne Europe, zbog ovoga ne sumnja da će Kina biti jako korisna RH

Na ovogodišnjem sajmu investicijskih projekata REXPO jedna od glavnih tema bila je Pelješki most, no ne samo njegova gradnja, nego i ono o čemu se u gospodarstvenom sektoru u posljednje vrijeme najviše priča - dolasku kineskih graditeljskih tvrtki na tlo Europske unije. Jedna od najzaslužnijih osoba za dobre odnose s Kinom je i predsjednik CSEBA-e, asocijacije između Kine i jugoistočne Europe, koja se bavi povezivanjem kineskih investitora s poslovnim ljudima iz regije.

Na panelu "Što je kineskim investitorima najvažnije - lokacija, rast ili profit?" govorili su i prvi čovjek Hrvatskih cesta Josip Škorić te Aleksandar Žurić iz crnogorske tvrtke Monteput koji je podijelio vlastite dojmove o kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation koja gradi prvi autoput u povijesti Crne Gore. S Marijem Rendulićem smo uoči REXPO-a popričali o sve većem interesu kineskih investitora u domaće projekte, ali i kineskim turistima koji tek u posljednje vrijeme u značajnijem broju otkrivaju Hrvatsku kao turističku destinaciju.

Iako su Kinezi jedni od najvećih investitora u svijetu, kod nas su ulaganja s njihove strane dosad bila minorna. Zašto je tome tako? Sprečavaju li birokratizirano gospodarstvo i bezidejna politika priljev stranih investicija u Hrvatsku?

Za izostanak boljih rezultata odgovorni su bili nedovoljni pozitivni signali ranijih hrvatskih vlada, posebno Milanovićeve. Situacija se u posljednje dvije godine bitno poboljšala, a to je rezultiralo i većim brojem projekata čija je realizacija otpočela. Moramo razumjeti da svaki kineski investitor itekako vodi računa o kvaliteti političkih i gospodarskih odnosa s državom u koju namjerava investirati.

Mario Rendulić, predsjednik CSEBA, Deng Ying, veleposlanica NR Kine, Stjepan Mesić | Author: Davor Višnjić/PIXSELL Davor Višnjić/PIXSELL

Kakvu je ulogu hrvatska politika odigrala po pitanju odbijanja ili, u posljednje vrijeme, privlačenja kineskih investicija? Koliko je za strane investicije bitno političko lobiranje?

U odnosima s kineskim investitorima presudni su politički odnosi. Bez kvalitetnih političkih kontakata gotovo je nemoguće realizirati posao s Kinezima. Počesto je problem znao biti u otvorenom ili manje otvorenom pritisku od strane EU da se ne ide u poslove s Kinezima. Toga će sigurno biti i ubuduće. Morate se pripremiti za stalna putovanja, sastanke, susrete, a sve to zahtijeva mnogo novca i jako puno vremena. Hrvatski poslovni ljudi pomalo zaziru od dublje suradnje s Kinom zbog visokih troškova putovanja i jezične barijere. Napominjem kako se često događa da nakon dugih i iscrpljujućih pregovora sve padne u vodu jer se na kraju ispostavi da obje strane nisu imale istu viziju niti su se dobro razumjele. Morate se znati prezentirati na pravi način, to je najvažniji dio posla.

Nedavno je premijer Plenković bio na poslovnom forumu u Šangaju i kao najveću hrvatsku prednost istaknuo je jedinstveni geostrateški položaj. Umjesto do Rotterdama ili Hamburga, kineski brodovi bi mogli preko Sueskog kanala kao svoju finalnu destinaciju imati Zadar ili Rijeku i time svoj trgovinski put skratiti za otprilike deset dana. No postoji li ovdje i druga strana novčića? Što hrvatske tvrtke mogu očekivati od kineskog tržišta? Može li ova trgovinska razmjena između Kine i Hrvatske biti obostrana i uravnotežena?

Posebno područje koje još nismo ni zagrebali jest plasman prehrambenih proizvoda u Kinu. Kina ima mnogo stanovnika i velika je poljoprivredna zemlja te je stoga oduvijek puno polagala na razvitak poljoprivrede. Zadnjih godina, uz poboljšanje životnog standarda, rapidno je porasla mogućnost kineskih potrošača da kupuju uvezenu hranu. Tu se Hrvatska može dobro pozicionirati jer ima kvalitetu. Naravno, zasad su prepreka standardi koje treba zadovoljiti kako bi roba i ušla na kinesko tržište, ali mislim da će uskoro biti potpisani neki bilateralni sporazumi između NR Kine i Hrvatske vezani uz prehrambene proizvode. Hrvatski izvoz u Kinu idućih bi godina trebao rasti.

Jedna kineska tvrtka prvi put je javnim natječajem dobila projekt koji se financira sredstvima EU, i to s 85% troškova. Radi se, naravno, o našem najvećem projektu, Pelješkom mostu, koji gradi tvrtka China Road and Bridge Corporation. Otvara li upravo projekt Pelješki most nove značajne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj i regiji od strane kineskih izvođača?

Posao CRBC-a na Pelješkom mostu u tom je kontekstu od velike važnosti jer on signalizira kineskoj državi i investitorima da je Hrvatska poželjna destinacija za ulaganje. Sigurno je da će nakon ovog ulaganja uslijediti i još neka, poglavito u sektorima infrastrukture i turizma. Za kinesku stranu ovo je iznimno bitan posao jer predstavlja i njihovu ulaznicu za tržište EU. Sigurno je da će im, bude li sve po planu, ovo biti itekakva referenca za buduće slične projekte u EU. Što se infrastrukture tiče, kineski su izvođači radova već prisutni u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a mislim da se nakon priče s Pelješkim mostom može očekivati i još pokoji njihov posao u Hrvatskoj. Kineske investitore zanima i najavljeni projekt širenja Zračne luke Zadar, kao i obnova željezničke pruge Knin - Zadar.

S obzirom na to da se o Pelješkom mostu priča jako dugo, dobar dio hrvatske javnosti skeptično promatra hoće li i kad će doći do njegove gradnje. Je li realno očekivati da se most sagradi do 2020. godine?

Koliko sam informiran, radovi na pripremi terena već su u tijeku te će uskoro krenuti i 'pravi' radovi. Siguran sam da će kineski izvođači radova učiniti sve kako bi posao odradili najkvalitetnije u zadanim rokovima. Kao što već rekosmo, to im je ulaznica za tržište EU i oni su toga itekako svjesni.

Mario Rendulić, predsjednik CSEBA, Wang Xiusheng | Author: Slavko Midžor/ PIXSELL Slavko Midžor/ PIXSELL

Koji su po vama strateški infrastrukturni projekti u Hrvatskoj osim Pelješkog mosta?

To su, prije svega, željeznice i luke. Imamo odličan geoprometni položaj i to treba što bolje iskoristiti. Željeznicu smo zapostavili u protekla dva desetljeća i siguran sam da dolazi niz investicija u taj segment infrastrukture u sljedećim godinama. Hrvatske luke mogu postati ulazne luke za sav kineski teret koji putuje prema Europi. Investicija u Luku Zadar realizirana je i sad slijedi serija ulaganja koja će je pretvoriti u konkuretnu kompaniju na istočnoj obali Jadrana. Planirana je izgradnja RO-RO terminala. Time bi se na Luku Zadar prebacio dio prometa i tereta kineskih partnerskih kompanija koji je sad u Luci Koper. Što se Luke Rijeka tiče, tek s velikim zakupom kontejnerskog prostora na terminalu Brajdica i terminalu Zagrebačka obala, kad uskoro bude završen, ima smisla gradnja dvokolosječne nizinske pruge od granice s Mađarskom do Rijeke i ulaganje oko milijardu eura u gradnju pruge od Zagreba do Rijeke. U tom kontekstu treba gledati i nedavne razgovore Vladine delegacije u Kini tijekom kojih je svjetskim lučkim operaterima ponuđen zakup kontejnerskog prostora na terminalu Zagrebačka obala.

Koja je uloga CSEBA-e, kinesko-jugoistočne europske poslovne asocijacije, u povezivanju Hrvatske s drugom najvećom ekonomijom svijeta?

Kineska jugoistočna europska poslovna asocijacija (CSEBA) bavi se povezivanjem kineskih poslovnih ljudi s poslovnim ljudima iz regije jugoistočne Europe. Djelujemo od kraja 2013. godine. Rezultati su najvidljiviji upravo u posljednjih godinu-dvije. Riječ je o prvom kineskom ulaganju u Hrvatsku. Radi se o ulaganju od 30 milijuna eura u Hotel Toplice u Krapinskim Toplicama. Nakon toga slijedila je i investicija u Luku Zadar. Iduće godine vjerujemo kako će otpočeti i još neke investicije u Krapinskim Toplicama i Kumrovcu.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • brankozuti 21:42 06.Prosinac 2018.

    Malo kineske demokracije još nikoga nije ubilo. Osim onih par milijunčića. Baš nam takvi trebaju