Ekonomix
4120 prikaza

10 teza odvjetnice koja se bori protiv banaka i loših kredita

Nicole Kwiatkowski
Davor Puklavec (PIXSELL)
Pobijedila je banke još 2013. godine, ali kaže da nije sigurna da se nakon svega digla svijest građana, a naročito političke elite

Nicole Kwiatkowski je odvjetnica iz Zagreba, koja je prva izborila pobjedu u slučaju švicarac, a za Express govori o prvoj kaznenoj prijavi protiv osam banaka i Hrvatske narodne banke.

Tko još može, i za što, tužiti svoju banku?

Temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu povodom kolektivne tužbe protiv osam banaka, a sukladno sad važećem stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, potrošači koji su korisnici kredita u CHF mogu tužiti banku radi povrata više plaćenog s osnove rasta tečaja CHF, a u odnosu na Sberbank d.d. (prije Volksbank d.d.) mogu tužiti radi povrata više plaćenog s osnove promjenjive kamatne stope i rasta tečaja CHF. Ostaje vidjeti hoće li se stav Vrhovnog suda po pitanju restitucije kao posljedice ništetnosti promijeniti u odnosu na zastaru takvog potraživanja. Tako bi se otvorio prostor za utuženje s osnove promjenjive kamatne stope po svim ugovorima o kreditu, bez obzira na valutu u kojoj je ugovor sklopljen.

Jesu li banke mogle znati za opasnost od CHF-a?

S obzirom na to da konkretan slučaj kredita u CHF nije prvi takav u povijesti i da su i raniji slučajevi kredita u japanskim jenima i CHF također imali sudski epilog, mislim da je opravdano reći da su znale i mogle znati. Nije bitno jesu li banke očekivale ovakav rast tečaja CHF-a, ali su kao profesionalci bili svjesni rizika ovakvog zaduživanja potrošača.

Osjećaj nakon presude 2013.

Prvenstveno sam osjetila olakšanje zbog prve dobivene bitke, a nakon prospavane noći i slijeganja prvih dojmova, kad je nestao stres, bila sam neizmjerno sretna i ponosna na sebe, kolegu Nikšu Valjala i sve one koji su me pratili, savjetovali i pružali mi podršku, na moju Petru, Branku, Tomislava i sve ljude koji su se našli u problemu. Tek nakon što sam pročitala cijelu presudu suca Dobronića, shvatila sam značenje cijelog postupka i njegovu važnost.

Kaznene prijave protiv HNB-a i banaka?

I HNB kao regulator nosi teret odgovornosti zato što nije spriječio, ili barem otežao, plasman kredita u CHF-u te nije na adekvatan način upozorio potrošače na sve opasnosti i rizike takvog zaduženja. Ima li kaznene odgovornosti na strani HNB-a ili banaka pitanje je na koje trebaju dati odgovor nadležno državno odvjetništvo i sud. Odgovorni bi trebali barem izvesti zaključke o nedopustivosti takvog ponašanja i preuzeti odgovornost za nedopušteno postupanje i nedjelovanje te prestati slučaj CHF kredita obrazlagati nedostatkom financijske pismenosti potrošača jer problem nije u tome. Nikome nije dopušteno koristiti nedostatak regulative ili nečije neznanje i neiskustvo za nedopušteno postupanje i stvaranje profita.

Koja se presuda Vrhovnog suda čeka? 

Tamo je više pojedinačnih predmeta u kojima potrošači traže odštetu nakon konverzije. Sud treba zauzeti stav jesu li obeštećeni te, ako jesu, u kojem iznosu. Pred sudom je i prijedlog rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava upravo radi rješavanja pravnog pitanja vezanog uz potrošačke predmete povodom CHF kredita u kojima je napravljena konverzija, tzv. ogledni postupak. Postavlja se pitanje valjanosti ugovora i sporazuma o konverziji. Kolektivnom je presudom utvrđeno da ugovori sadrže ništetne odredbe koje čine bitan sastojak ugovora te mogu dovesti do ništetnost cijelog ugovora o kreditu.

Što je s kreditima konvertiranim u eurske?

U odnosu na konvertirane kredite Vrhovni sud je svojom revizijskom odlukom u pojedinačnom predmetu zauzeo stav da potrošači imaju pravni interes podnijeti tužbu. Njome bi se utvrdilo jesu li ti dužnici konverzijom obeštećeni ili ne. Dakle, u takvom postupku bi pojedinačni potrošač mogao tražiti od suda da utvrdi je li temeljem važećeg tzv. zakona o konverziji potrošač obeštećen s obzirom na rast tečaja švicarca i povrata s osnova ništetne odredbe o kamatnoj stopi ili nije. Ono što je svakako nedvojbeno jest činjenica da potrošači koji su napravili konverziju nisu, financijski gledano, dobili odštetu u potpunosti te da su u pravilu jedino banke profitirale.

Vizionarska presuda suca Dobronića iz 2013. godine

Presuda suca Radovana Dobronića bila je vizionarska po svim pitanjima. Zauzima bitno mjesto, kako u hrvatskoj tako i u europskoj pravnoj praksi. Radi se o prvoj takvoj presudi u Hrvatskoj i Europi donesenoj u prvom kolektivnom postupku vođenom u potrošačkom sporu. Presuda je puno prije Europskog suda zauzela stav po pitanju kredita vezanih uz valutnu klauzula i detaljno izložila problematiku zaduživanja potrošača u stranoj valuti, u kojoj potrošač ne ostvaruje svoj dohodak. Donesena je prije “zakona o konverziji” te među strankama ima snagu zakona, svi je se moraju pridržavati. Objektivno, potrošači koji su napravili konverziju nisu u potpunosti obeštećeni.

Što Vrhovni sud treba reći o konvertiranima?

Treba donijeti odluku o tome što s ugovorom o kreditu koji sadrži ništetne odredbe, koje u pravilu dovode do ništetnosti cijelog ugovora i činjenice da su stranke sklopile sporazum o konverziji. Stranka ima i dalje pravo isticati ništenost ugovora o kreditu, ali se postavlja pitanje ima li pravo na odštetu sukladno kolektivnoj presudi ili bi sporazum o konverziji bio sporazum o odšteti temeljem ništetnih odredbi. Bit će zanimljivo vidjeti kako će Vrhovni sud riješiti problem konkurencije pravomoćne kolektivne presude i “zakona o konverziji”, koji među strankama imaju jednaku snagu i važnost.

Što ako se ugovor o kreditu proglasi ništetnim?

To onda znači da ništetan postaje i sporazum o zalogu nekretnine, briše se zabilježba zaloga. Svaka strana vraća ono što je primila. Nema daljnje otplate kredita. Ono što je stranka primila mora vratiti, jednako kao što banka mora vratiti primljeno. Kredita nema, kao da ga nikad nije niti bilo. Vrlo je važno sve dobro izračunati prije tužbe, da se vidi koliko se ona isplati. Može se dogoditi da netko banci mora isplatiti još 50.000 kuna, a banka njemu 25.000 - potrošač mora banci platiti svoj dug u roku 15 dana, inače ide zatezna kamata. Svatko mora zato vrlo dobro iskalkulirati što mu se isplati ili ne, da ne bude greške. 

Je li, i kakav, pečat u društvu ostavio slučaj ‘švicarac’? 

Ostat će zapamćen kao prva kolektivna tužba i presuda u Hrvatskoj i Europi koja je podigla razinu zaštite potrošača. Bio je presudan za definiranje potrebne razine informiranosti potrošača u odnosu na rizike zaduživanja u stranoj valuti. Istodobno je na području cijele Europe otvorio raspravu o prezaduženosti i posljedicama koje ona donosi društvu. Otvorile su se teme koje prava potrošača stavljaju u kontekst ljudskih prava, prava na dom, dostojanstvo i egzistenciju. Nikada država siromašnih pojedinaca nije bila bogata. Nisam sigurna da se podigla društvena svijest i svijest kod političke elite, osim prigodno, radi prikupljanja političkih bodova u predizborne svrhe. Još čekamo da država donese smjernice stambene politike i da zakonski regulira stambeno kreditiranje, ali i da nametne jasne kriterije potrošačkoga kreditiranja. Čekamo da jasno regulira trgovanje dugovima, koje evidentno postaje nova niša za stvaranje profita.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.