Ekonomix
3720 prikaza

Švicarac se ne može ponoviti, ali ako dođe do recesije...

Protest protiv kredita u "švicarcima"
Željko Lukunić/PIXSELL
Što se krije iza masovnog zaduživanja građana za potrošnju i 5,4 milijardi kredita što su im banke lani odobrile bez osiguranja

Uzroci rasta nenamjenskih gotovinskih kredita su višestruki. S jedne strane se kreditni potencijal građana zbog razduživanja, rasta plaća i smanjenja nezaposlenosti povećao, s druge strane su banke liberalizirale uvjete za nenamjensko gotovinsko kreditiranje, a s treće strane kamatne stope na gotovinske kredite se smanjuju i isti se nude u kunama.

Drugim riječima, ne samo da postoji potražnja od strane građana za takvim kreditima nego su i banke koje se ne mogu obraniti od navale novih depozita iznimno motivirane plasirati nove kredite i čini se da su tržišnu nišu našle baš u gotovinskim kreditima. S obzirom da se većina kredita odobrava u kunama, valutni rizik tih kredita ne postoji, dok je kamatni rizik prisutan kod onih kredita koji su odobreni uz promjenjivu kamatnu stopu.

Maruška Vizek Maruška Vizek Ekonomix Čeka nas još gora banana, Vlada ponavlja greške Sanadera

Nema stoga govora da bi eksplozija ovih kredita mogla završiti s istim negativnim posljedicama kao i eksplozija kredita u švicarskim francima, ali ako ti krediti nastave rasti značajno brže od drugih vrsta kredita građana, trebalo bi ispitati da li su uvjeti odobravanja tih kredita pretjerano liberalizirani, odnosno da li banke na adekvatan način procjenjuju rizik klijenata kojima odobravaju takve kredite.

Naime, ako odobravanja tih kredita ne prolaze standardnu procjenu rizika, a ti krediti se nastave odobravati jednako intenzivno, moguće je da će, kad se ekonomski ciklus uspori, dio tih kredita postati nenaplativ – što će onda postati problem i za građane i za banke. Tek tad će se takvi krediti eventualno prodavati kućama koje utjeruju dugove po nenaplaćenim kreditima.

Prodaja portfelja starih nenaplativih i djelomično naplativih kredita kućama koje utjeruju naplatu tih kredita za sada nema nikakve veze s trendom rasta nenamjenskih gotovinskih kredita. Takva praksa je u svijetu vrlo učestala i pomaže bankama da očiste svoje bilance i eventualno ostvare jednokratne prihode od takvih transakcija. Nije jasno koji udio od do sada preprodanog portfelja loših kredita banaka se odnosi na građane, no prema podacima HANFA-e se čini da u strukturi tih portfelja prevladavaju krediti korporativnom sektoru.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.