Ekonomix
3791 prikaza

Šok zbog kredita u francima: Što čeka dužnike u Hrvatskoj?

Članovi udruge Franak prosvjedovali ispred HNB-a i tražili ostavku guvernera Vujčića
Tomislav Miletic (PIXSELL)
Poljske banke zbog švicaraca mogu izgubiti 16 milijardi dolara. Hrvatski bankari kažu da se kriza neće proširiti

Poljskim bankama je unatrag mjesec dana značajno pala vrijednost na burzi u strahu ulagača od presude Europskog suda koja se očekuje u rujnu. Tamošnje su banke, naime, proizvoljno, a ne tržišno, određivale tečaj švicarskog franka kad su krediti u švicarcima bili jeftini i popularni, do 2008. godine, zbog čega se očekuje da će Europski sud poljske ugovore o kreditima u francima proglasiti ništetnima. 

Ako se to dogodi i Poljaci tuže banke, procjenjuje se da bi isplata odšteta njihove banke mogla stajati 16 milijardi dolara. Presuda Europskog suda neće utjecati, a pogotovo ne uzdrmati banke u Hrvatskoj, kažu naši sugovornici. Ovdje su banke davale kredite po srednjem, tržišnom tečaju HNB-a, i temeljem te presude krediti koje su uzimali hrvatski dužnici ne mogu biti proglašeni ništetnima. 

Protest protiv kredita u "švicarcima" Bivši ministar Ekonomix Građani opet tonu: Cvjeta posao utjerivačima dugova

Ali zato mogu temeljem ranijih presuda Europskog suda. U ožujku je taj sud rekao da je ugovor o kreditu ništetan ako je ništetna valutna klauzula. Visoki trgovački sud u Hrvatskoj je još prošle godine presudio da je valutna klauzula u švicarcima nepoštena i ništetna, dok je prije pet godina presudio i o nepoštenoj promjenjivoj kamatnoj stopi. Banke su se na Vrhovnom sudu žalile i očekuje se da će Vrhovni sud kroz nekoliko tjedana objaviti svoje mišljenje.

"Za nas je bitna odluka Vrhovnog suda, koja je napisana, ali ne i objavljena. Ako Vrhovni sud potvrdi pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda, svaki potrošač koji bi sudski tražio proglašenje ništetnosti svojega ugovora morao bi dobiti odštetu", kaže koordinator Udruge Franak i saborski zastupnik Goran Aleksić. 

Ako se ide na tužbu za proglašenje ugovora ništetnim, može se dobiti više nego s tužbom zbog preplaćenih kamata i tečaja, napominje on. Dosad je tužbu podnijelo oko 30.000 građana.

Tuže banke zbog preplaćenih kamata i tečaja, a 20 posto tih tužbi je kako bi se ugovore proglasilo ništetnima.

Goran Aleksić | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
"Više se novca dobije po tužbi za ništetan ugovor nego za valutnu klauzulu i za kamatu. U slučaju proglašenja ugovora ništetnim, svaka strana mora vratiti sve ono što je primila od druge strane. U mojem konkretnom slučaju, ja sam od banke primio 310.000 kuna kredita, a banci sam dao ukupno 514.000. Banka mora platiti i zateznu kamatu na ono što je primila, tako da sam joj ja dao gotovo 800.000 kuna. To znači da mi banka duguje gotovo 400 tisuća kuna. U slučaju tužbe samo za preplaćenu kamatu i rast tečaja pripala bi mi odšteta od 150.000 kuna, dakle puno manje", Aleksićeva je računica.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović kaže da se poljski slučaj bitno razlikuje od hrvatskog i ta se odluka Europskog suda na Hrvatsku neće moći primjenjivati. Na pitanje jesu li i banke u Hrvatskoj rezervirale te koliko sredstava za slučaj gubitka zbog tužbi klijenata, odgovara kako su sva sredstva rezervirana u skladu s pravilima HNB-a.

Ante Gugo Ante Gugo Top News Kako je Karamarkov stručnjak ljude doveo na prosjački štap

"HUB nema detaljne informacije, ali prema našim trenutačnim saznanjima, riječ je o tome da su očigledno poljske banke u ugovorima o kreditima u CHF-u stavile mogućnost da same određuju tečaj po kojem će se otplaćivati pojedina rata kredita ili cijeli kredit u CHF-u. Takav slučaj je bio i u Mađarskoj te je tad već sud EU presudio da mađarske banke to nisu radile u skladu s pravom EU. Dakle, poljske banke su očito imale i ugovorile primjenu tečaja koji su same određivale i to će vjerojatno sud EU odbiti", kažu u HUB-u.

Nasuprot tome, dodaju, banke u RH nisu ugovarale takav mehanizam, nego su se rate otplaćivale u većini slučajeva prema srednjem tečaju HNB-a ili banke. To je bio tržišni tečaj na koji banke nisu imale utjecaja. 

Zato poljski i hrvatski slučaj nisu isti, odnosno nemaju veze jedan s drugim, zaključuje HUB. Potencijalni gubici poljskih banaka ne bi se trebali preliti na druge zemlje, tvrde stručnjaci.

Zagreb: Udruga Franak traži zakon o povratu preplaćenih kamata | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
"Ne treba raditi paniku. Banke neće povećavati kamate na kredite niti biti u krizi zbog novih presuda u slučajevima ‘konverzije švicarskih franaka’. Sjećamo se kad sam kao ministar radio na uvođenju konverzija. Banke su paničarile i prijetile da će se to odraziti na njihovo poslovanje, a time i na građane, da će se ugroziti krediti u drugim valutama i slično. Na kraju su sve kamate padale, svi makroekonomski pokazatelji su nakon toga išli u korist gospodarstva i banaka. Sjećate se da nas je MMF konstantno upozoravao kako će zbog konverzije pasti međunarodne pričuve, a one su nam porasle kao nikad prije, i skoro su veće za 20 posto", prisjetio se bivši ministar financija Boris Lalovac, koji je građanima i omogućio u konačnici konvertiranje kredita. 

I sam je kupio stan u Zagrebu od 68 kvadrata s kreditom u švicarskim francima dok još nije bio ministar.

"Napravio sam konverziju, no nisam još podizao tužbe. Stan sam uzeo na kredit od 160.000 švicarskih franaka, a sad imam otplatiti nešto više od 70.000 eura. Za iznos pretplate od oko 20.000 kuna, godinu dana su mi umanjili kamatu za taj iznos", rekao je. 

Banke neće biti na gubitku u slučaju tužbi jer godišnje imaju čistu zaradu između šest i sedam milijardi kuna, kaže Lalovac.

Imaju maržu od 300 posto, što nema nitko, zbog čega nema straha da će ikakve presude imati veliki utjecaj na njihovo poslovanje, zaključuje.

Oprost dugova Gdje su pravila? Ekonomix S našim novcem: Kako država bogatima oprašta dugove

U vrijeme krize građani su bili u minusu i blokadama, tvrtke su bile blokirane, država gomilala minuse, a jedino su banke bile u plusu, kaže. Građanima na depozite daju 0,5 posto kamate, a one same ne daju kredite ispod tri posto.

Zato nema straha da će ikakve presude imati veliki utjecaj na njihovo poslovanje. Lalovac kaže kako su banke izračunale da su zbog konverzije imale ukupni gubitak u rangu godišnje zarade. 

Odvjetnica Udruge Franak Nicole Kwiatkowski kaže da se, čak i ako Vrhovni sud donese presudu u korist banaka, svi hrvatski sudovi moraju voditi odlukama Europskog suda.

"Moraju nastaviti procese u kojima su potrošači tužili banke, pozivajući se na europsku praksu. Europski sud je odavno zauzeo stav da zbog ništetnih odredbi cijeli ugovor može biti ništetan. I to je već dovoljno za presudu Vrhovnog suda u korist potrošača", kaže Kwiatkowski, odvjetnica Udruge Franak.

U Hrvatskoj se čeka Vrhovni sud

1. TUŽBE ZA KAMATU

Oko 30.000 građana u Hrvatskoj tužilo je banke zbog preplaćene kamate i tečaja, pri čemu 20 posto njih traži da se ugovori o kreditu proglase ništetnima. Kod ništetnosti odšteta može biti puno veća.

2. VRHOVNI SUD

Kroz nekoliko tjedana bi Vrhovni sud trebao objaviti odluku o tužbi banaka. Ako valutnu klauzulu proglasi ništetnom, hrvatski potrošači imaju još više argumenata za tužbe u kojima će tražiti ništetnost ugovora o kreditu i odštetu.

3. ŠVICARCI U PONUDI

Od 2003. pa do kraja 2008. banke su nudile pod vrlo ‘povoljnim’ uvjetima kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Brojnim građanima uzimanje takvih kredita bio je jedini način rješavanja stambenog pitanja.

4. TEČAJ PODIVLJAO

Između 2003. i 2009. nije bilo značajnih promjena tečaja CHF-a. Tečaj je počeo značajno rasti tijekom 2010., da bi kulminirao tijekom 2011., zatim je bio zamrznut odlukom Švicarske narodne banke sve do siječnja 2015., kad je opet podivljao i otišao ‘u nebo’.

5. ZAMRZAVANJE

U najgore vrijeme dužnicima je rata kredita, primjerice, skočila s 4000 na 7000-8000 kuna. Naime, osim rasta tečaja, banke su jednostrano dizale i kamatu koja je rasla i više od 50 posto. U siječnju 2015. Vlada je ‘zamrznula’ tečaj franka na 6,39 kuna.

6. KONVERZIJA

Zakonima o konverziji kredita iz franka u euro u rujnu 2015. omogućeno je da 55.000 ljudi lakše diše. Banke tvrde da su na taj način klijenti koji su imali kredite u francima obeštećeni.

7. ALEKSIĆEVA RAČUNICA

Tužio je banku zbog preplaćene kamate i rasta tečaja, očekuje odštetu od 150.000 kuna. Kad bi tužio za ništetnost ugovora, odšteta bi bila puno veća, 400.000 kuna.

8. BORIS LALOVAC

Lalovac kaže da banke zbog tužbi neće biti na gubitku jer im godišnja zarada iznosi između šest i sedam milijardi kuna. Marža im je 300 posto, što nema nitko drugi u državi.

9. NEMA PANIKE

Banke neće povećavati kamate na kredite ili uvoditi neke druge mjere zbog tužbi građana. Likvidne su i rezervirale su dovoljno novca za tužbe klijenata.

10. POLJSKE BANKE

Ako Europski sud presudi da su ugovori o kreditima u Poljskoj ništetni i njihove banke budu morale platiti 16 mlrd. dolara odštete, to neće štetiti bankama u EU.

11.POTRAJAT ĆE

Oko 30.000 građana koji su nakon konverzije tužili banke po bilo kojoj osnovi na pravomoćnost presude pričekat će, procjenjuju odvjetnici, najmanje dvije godine.

12. RAČUNICA

Oni koji možda misle tužiti banke i za ništetnost ugovora, prvo trebaju izračunati isplati li im se. Moraju podići novu tužbu, čak iako su već tužili zbog kamata i tečaja.

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 15:13 10.Kolovoz 2019.

    Zahvaljujući udruzi Franak dug kredita u fracima platiti će svi građani kroz povećane cijene usluga svih banaka.