Znanost
8512 prikaza

Žele sahraniti Lenjina, a ovako su ga održali od 1924.

Lenjinovo tijelo u mauzoleju na Crvenom trgu
1/3
Larry Koester/Flickr/CC BY 2.0
Priča koja je prije 93 godine počela kao politička, nastavila se kao znanstvena, sad je opet politička

Balzamirano tijelo Vladimira Iljiča Lenjina, vođe Oktobarske revolucije, već 93 godine izloženo je u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi, da bi sad šestorica ruskih parlamentaraca predložila da se Lenjina napokon sahrani. Povod za takvu odluku, politički nemalo rizičnu s obzirom da dandanas veliki broj ljudi svakodnevno obilazi pokretača revolucije iz koje je prije 100 godina iznikao Sovjetski savez, parlamentarci obrazlažu anketama nevladine organizacije za istraživanje javnog mnijenja Levada centar.

Rezultati istraživanja na uzorku od 1600 građana iz 137 gradova Rusije objavljeni su uoči Lenjinovog rođendana 22. travnja. 58 posto ispitanih danas smatra da je definitivno došlo vrijeme da se Lenjinovi posmrtni ostaci prepuste miru grobnice, pri čemu 32 posto njih smatra da bi Lenjinova grobnica tebala biti negdje u okolici Kremlja, što bliže zidinama.

Preostalih 26 posto iz dijela građana koji su za to da ga se sahrani, smatraju da bi mu se grobnica trebala nalaziti na groblju Volkovo u Sankt Peterburgu, gdje su sahranjene Lenjinova majka i sestra, ali i mnoštvo umjetnika, glazbenika i političara. To je bila i njegova osobna želja, prije nego što je u dobi od 54 godine umro od posljedica moždanog udara, sedam godina nakon revolucije.

Lenjinovo tijelo Balzamirani lider Life Troše milijune da bi Lenjin izgledao kao da je živ

Zanimljivo je da velika ispitanih u anketi, njih 78 posto, ne želi da se Lenjinov spomenik ukloni s Crvenog trga, kao i to da je postotak Rusa koji smatraju Lenjina pozitivnom povijesnom ličnošću sa 40 posto iz istraživanja Levade iz 2006. skočio na današnjih 56 posto. 20 posto ih smatra da je bila riječ o čovjeku koji je doista pokušao odgovoriti na nade naroda koji su očekivali i tražili bolju budućnost.

Daljnjih 15 posto smatra da je Lenjin zemlju odveo u definitivno pogrešnom smjeru, punom raznih tragedija i problema, a 11 posto smatra da je on bio u zabludi što je uopće očekivao da bi s revolucijom i komunizmom mogao postići išta dobrog. Pitanje mjesta Lenjinovog posljednjeg počivališta povlači se još od ranih dana Perestrojke u 80-ima, te se otada aktualizira svaki put uoči njegovog rođendana i uoči obljetnice Oktobarske revolucije.

Ove godine debata je življa nego ikad već i s time što je riječ o 100. obljetnici revolucije, a usto u ožujku je Ruska pravoslavna crkva izvan Rusije pozvala na uklanjanje njegovog tijela s Crvenog trga u ime "pomirenja ruskog naroda s Bogom". Crkva ga je pritom nazvala ugnjetavačem i mučiteljem, te je pozvala na rušenje svih njegovih spomenika. Lenjinovo balzamirano tijelo izvorno je bilo izloženo u drvenom muzoleju, koji je vremenom zamijenjen granitnim.

Skoro cijelo jedno stoljeće predstavljalo je mjesto posebnog kulta ličnosti koje su pohodili i sovjetski građani i sovjetski vođe, uz koje su prolazile tolike vojne parade Crvene armije. Što se tiče održavanja Lenjinovog tijela svježim, čak navodno i na dodir takvim kao da je umro prije nekoliko trenutaka, riječ je o znanstvenom poduhvatu u balzamiranju bez presedana u svjetskoj povijesti. To je bila i ostala zadaća današnjeg Centra za znanstvena istraživanja i metode proučavanja biokemijskih tehnologija iz Moskve.

Zimmerwald Veza s Lenjinom Top News Povijesna bizarnost: Iz švicarskog sela krenula je boljševička revolucija

Danas je na Lenjinovom tijelu angažirano šest stručnjaka za anatomiju ljudskog tijela, za biokemiju i kirurgiju. Stručnjaci koji su spriječili da se Lenjinovo tijelo raspadne, tijekom desetljeća su balzamirali i tijela Ho Ši Mina, Kim Il-sunga, te Kim Jong-ila. Ruske metode fokusiraju se na održanju izgleda, oblika, težine, boje tijela, pokretljivosti udova i gipkosti.

Pritom su znanstvenici morali razviti potpuno nove metode balzamiranja, takve koje se opisuju kao "kvazibiološka znanost", u kojoj su pojedine dijelove tijela vremenom, kad nisu imali druge, zamjenjivali odgovarajućim sintetskim materijalima. Drugim riječima, Lenjinovo balzamirano tijelo tijekom skoro jednog stoljeća polako, ali sigurno sadržavalo je sve manje originalnog tkiva.

Kad je Lenjin umro u siječnju 1924. većina sovjetskih vođa protivila se ideji čuvanja tijela dulje nego što je potrebno za njegovo izlaganje kako bi se narod oprostio od njega. Htjeli su ga sahraniti u grobnici na Crvenom trgu. No, zahvaljujući ruskoj zimi tijelo je ostalo nedirnuto puna dva mjeseca, a kako je ogromna masa ljudi i dalje dolazila kako bi se oprostila od vođe revolucije, šefovi SSSR-a odlučili su ga ipak sačuvati.

Problem je, međutim, od početka bio u tome da se izbjegne da se takav postupak može povezati s crkvenim tretmanom ostataka svetaca. Ipak je bila riječ o komunistima koji su imali svoj stav o religiji. Posla su se zato prihvatili znanstvenici, i to stručnjak za anatomiju Vladimir Vorobjev i biokemičar Boris Zbarski. Već u startu naišli su na veliki problem zbog toga što su patolozi, tijekom autopsije, presjekli glavne krvne žile, tako da ovi sad nisu tim putem mogli u tijelo upumpati sredstva za konzerviranje.

Zato su se dosjetili i razvili sustav mikroinjekcija pomoću kojih su unosili sredstva u tijelo odvojeno i posebno u pojedine dijelove tijela. Razvili su i metodu pri kojoj su pomoću tanke gumene folije sprečavali da se tijelo osuši. Lenjinovo trodijelno odijelo navučeno je preko te folije. Usto, svake druge godine tijelo su iznova premazivali glicerolom, formaldehidom, kalijevim acetatom, alkoholom, vodikovim peroksidom, otopinom acetonske kiseline i natrijevim acetatom.

Lenjin 1917. godine Druga strana Life Pet nevjerojatnih činjenica o najvećem komunisti u povijesti

Zapravo se može reći da ga još od 1924. de facto balzamiraju svake druge godine. Svaki takav tretman bio je izrazito osjetljiv i trajao je oko šest tjedana. U međuratno doba malo je reći da je bila riječ o revolucionarnim znanstvenim metodama. Unatoč svemu, neki dijelovi tijela stradali su od kemikalija, primjerice trepavice koje su prve zamijenjene umjetnima. Prvi komad kože nadomjestili su umjetnim materijalom kada je 1945. misteriozno nestao komad sa stopala.

Vremenom su razvijali metode kojima su tijelu vratili originalni dojam na dodir. Između 50-ih i 80-ih institut je bio ogroman istraživački centar od 200 ljudi koji su proučavali razne stvari, od starenja stanica kože do metoda transplatacije kože. Kriza je nastupila 90-ih kad je država prestala financirati institut.

No, on je preživio zahvaljujući privatnim donacijama, sve dok se sad već neovisna Ruska Federacija nije opet prihvatila financiranja instituta. Vremenom su istraživanja, izvorno zamišljena da spase Lenjina od raspadanja, dovela do razvoja neprocjenjivih otkrića iz medicine. Primjerice, načina održavanja cirkulacije krvi u bubregu donatora prije transplatacije, mjerenje kolesterola u koži i slične stvari.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.