Znanost
682 prikaza

Siromašni umiru čak deset godina ranije od bogatih

Zbog siromaštva ljudi hranu traže po kontejnerima
Ivica Galović (PIXSELL)
Važan je faktor pristupa dobroj zdravstvenoj zaštiti, koja je lošija za siromašne, čak i u sustavima gdje svi imaju "jednako" zdravstvo

Nesrazmjer u duljini života između bogatih i siromašnih izražen je svugdje, pa tako i u "bogatim" zapadnim zemljama SAD-u i Velikoj Britaniji.

Razlika je sljedeća. Između najbogatijih i najsiromašnijih djevojaka u Britaniji je narasla sa 6.1 u 2001. do 7.9 u 2016., kaže studija objavljena u znanstvenom magazinu Lancet Public Health, a prenosi CNN. Za dječake su brojevi sljedeći - popeli su se sa devet na 9.7 godina.

"Rezultat je studije da unutar svake dobne grupe i svake bolesti, postoji in važan je faktor novca, ili, prevedeno, siromašni pate mnogo više", kaže Majid Ezzati, profesor sa Imperial koledža u Londonu koji je i radio istraživanje.

"Važan je tu faktor pristupa dobroj zdravstvenoj zaštiti, koja je lošija za siromašne, čak i u sustavima gdje svi imaju "jednako" zdravstvo, iako nigdje situacija nije tako loša kao u SAD-u. Tako da je to kombinacija socijalnih i ekonomskih uvjeta", kaže Ezzati.

On je vrlo slično istraživanje napravio prije jednog desetljeća i shvatio, obrađujući podatke između 1983. i 1999., kolike su razlike u kvaliteti i duljini života između bogatih i siromašnih.

Generalno gledano, prosječni očekivani životni vijek rođenih 2016. bio je 72 godine, prema podacima WHO. Između 2000. i 2016. narastao je za 5.5 godina, što je najveće ubrzanje još od šezdesetih, kaže WHO (Svjetska zdravstvena organizacija).

Mjerenje šećera u krvi OPASNO Znanost Alarm: Neće biti dovoljno inzulina za sve dijabetičare

Nova je studija uključila podatke iz Ureda za nacionalnu statistiku u Engleskoj. Znanstvenici su analizirali podatke, koji su uključivali 7.65 milijuna smrti između 2001. i 2016., s posebnim fokusom na to gdje se smrt dogodila, u kakvoj zajednici (bogatoj ili siromašnoj).

Došli su do zaključka da je prosječna životna dob 2016. uvijek niža u siromašnim zajednicama. Među ženama ona je 78.8 kod najsiromašnijih, do 86.7 kod najbogatijih, a među muškarcima to je od 74 godine, do 83.8.

Dodatno, iako se prosječna životna dob povećala u većini zajednica od 2001. do 2016., dobiti su veće kod bogatih.

"Znamo da nejednakost u prosječnoj očekivanoj životnoj dobi postoji, i znali smo da raste. No, nismo primijetili da raste jednim djelom jer siromašni gube na životu, umjesto da na njemu dobivaju", kaže Ezzati.

"Za najsiromašnije zajednice, prosječna očekivana životna dob je u proteklih šest ili sedam godina počela padati, sporo, ali ipak pada", kaže.

CNN piše kako je još istraživanja potrebno da se utanače točni faktori kod takvih nejednakosti, no faktori su smrti djece ispod 5 godina, neonatalne smrti, bolesti srca, pluća i karcinomi, te demencije kod odraslih.

Studija ima neka ograničenja, uključujući i to da su podaci skupljani po zajednicama pa rezultate se ne može direktno atribuirati promjenom statusa zdravstvenog stanja pojedinca.

"Ima jako puno studija i radova o nejednakostima u zdravlju, koje pokazuju primarno na uvjete u kojima ljudi žive i rade, što jedu, što dišu i kakvo im je mentalno stanje", kaže Martin McKee, profesor javnog zdravstva koji u ovo istraživanje nije bio uključen ali je proveo nešto slično.

Magla u Zagrebu Misterij Znanost Magla u 4 dana pobila 12.000 ljudi - otkriven je razlog

"Nova je studija za sada najsveobuhvatniji prikaz kako nivoi siromaštva i deprivacije utječu na duljinu života", rekao je McKee i naglasio kako su rezultati slični i konzistentni s prijašnjim studijama ali dodaju jednu novu, važnu dimenziju.

"Potvrđuju kako su u najgore pogođenim regijama zaista patile žene u proteklom desetljeću. Ovi rezultati, pokazuje povijest, indikatori su širih problema u našem društvu", kaže McKee.

John Newton, direktor agencije posvećene poboljšanju javnog zdravstva Engleske, napisao je editorijal koji je u Lancetu pratio istraživanje.

"Kao društvo, moramo se se sramiti ovih rezultata i iz tog osjećaja srama preuzeti stvar u svoje ruke i nešto po tom pitanju i učiniti. Čini se jasno da veliki dio populacije kaska kada je u pitanju zdravlje. Jako mnogo moramo učiniti kako bi se ti brojevi povećali. Dokaza već ima da potrebna intervencija na razini čitave populacije. Nove tehnologije nude nove prilike kako bi poboljšali javno zdravstvo i osigurali da to poboljšanje ne ide na uštrb pravičnosti", napisao je.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.