Znanost 50 ideja koje će promijeniti svijet
288 prikaza

Rezistentnost na antibiotike je najgora pošast modernog doba

Bakterije
Wikipedia
Financial Times se u svojih "Pedeset ideja koja će promijeniti svijet" ozbiljnim problemom sve češćih neizlječivih infekcija

Blizu turističke vreve i plaža Cape Towna nalazi se klinika Wallacedene u kojoj desetine građana oboljelih od tuberkuloze čekaju savjete i liječenje. Oni su u središtu epidemije mikrobiološke rezistencije na antibiotike (AMR) koja ih može koštati života.

"Mikrobiološka rezistencija na antibiotike (antimikrobna rezistencija, AMR) u današnje vrijeme predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i preuzima sve veću važnost u svijetu. Povećanje broja multirezistentnih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike. Čak štoviše, „stari“ antibiotici, a ponekad i „noviji“, postupno su uklonjeni s tržišta jer nisu ekonomski isplativi, premda su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije je velik izazov kojeg su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje iznimna važnost među izazovima održavanja javnog zdravlja", stoji na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kako bi se mogli boriti protiv AMR-a važno je omogućiti jeftiniju, pristupačnu i brzu dijagnostiku kako bi se obračunali s izazovima koje rezistencija donosi.

Bakterije i mikrobi OPASNOST Znanost Američki znanstvenici zabrinuti zbog nepobjedivih bakterija

Svakodnevno liječnici identificiraju nove slučajeve tuberkuloze koja je rezistentna na sve lijekove. To zahtjeva dugu i kompleksnu terapiju s više vrsta lijekova čije su nuspojave gore od šestomjesečnog liječenja. Čak i novi "magični lijek" bedakvilin nije uvijek efikasan.

Liječnici kažu kako pacijenti koji nikada prije nisu bili zaraženi sada odmah "hvataju" tuberkulozu koja je već rezistentna na lijekove, što znači da nemaju gotovo nikakvih opcija.

Prava i potpuna dijagnostika je spora, skupa i nesigurna. To znači da mnogo ljudi nije dijagnosticirano, a kamoli izliječeno, što znači da su veliki rizik za javno zdravstvo.

Današnji dijagnostički testovi zahtijevaju ostanak u bolnici što je mnogima neprihvatljivo. Liječnici sada eksperimentiraju s novim pristupima, između ostalog s idejom da se one na koje se sumnja da su zaraženi stalno ima pod kontrolom, te da se s testovima "izađe" među lokalne populacije, a ne da se čeka da oni dođu u bolnicu.

Potrebna je, piše Financial Times, hitna revolucija kad su u pitanju alati za dijagnozu bolesti. Tuberkuloza nije jedina bolest na koju lijekovi gotovo više ne djeluju. Rezistentnost na antibiotike raste i kod drugih bolesti, što znači da je ionako ograničen broj efikasnih lijekova sada još dodatno ugrožen.

"Brža dijagnostika može transformirati način na koji koristimo antimikrobe kod ljudi i životinja. Lijekovi će se manje zloupotrebljavati i previše konzumirati, usporiti će se AMR i postojeći će lijekovi biti efikasniji", kaže ekonomist Jim O'Neill, za svoj izvještaj o AMR za britanski zdravstveni sustav.

Antibiotici Antibiotik Znanost Zaboravljeni lijek mogao bi spasiti svijet

"Nevjerojatno mi je da su liječnici i dalje prisiljeni prepisivati antibiotike na temelju nekakvih površnih procjena simptoma kao da smo još uvijek u pedesetima. Bez dobre dijagnostike liječnici ne mogu odgovorno identificirati bolest što dovodi do zloupotrebe lijekova, širenja infekcija i sveopćeg pogoršanja stanja pacijenata. Dijagnostika je onaj jadni rođak medikamenata, koji pati od manjka investicija i podrške sustava kako bi se razvijao i osigurao da će pacijenti dobiti ono što im je zaista potrebno", kaže Catharina Boehme, šefica neprofitne fundacije Foundation for Innovative New Diagnostics (Find), iz Ženeve.

Find je u Južnoj Africi podržao razvoj i aplikaciju testa GeneXpert koji potvrđuje ne samo prisutnost tuberkuloze već i ako je rezistentna na lijek rifampicin. 

Find tvrdi kako je od krucijalne važnosti u što kraćem roku razviti test koji će odmah liječnike uputiti u to pate li pacijenti od virusnog ili bakterijskog oboljenja. Jedan od najvećih strahova zdravstvene zajednice jest da se virusi tretiraju antibioticima, što ne samo da nema pozitivni učinak na pacijente, već i da pojačavaju rezistentnost u društvu. 

"Sami testovi će se razviti no biti će izazov uvesti ih u nerazvijena društva, gdje su najvažniji i najpotrebniji. Treba nam znanstvena pomoć, ali i logistička te financijska", kaže Boehme.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.