Znanost
7508 prikaza

Požari budućnosti: Split je početak, nitko ih neće moći gasiti

Požari u Dalmaciji
Dusko Jaramaz (PIXSELL)
Prema najavama stručnjaka, Hrvatsku očekuje borba s požarima koji bi mogli biti još razorniji i pogubniji od svih dosad

Ugledni hrvatski stručnjaci za klimu uvjereni su i sve češće najavljuju da će velikih, fatalnih požara poput onog u okolici Splita prije par dana, ubuduće biti sve više. Razlog su, između ostalog, velike klimatske promjene i globalno zatopljenje. Sudeći prema najavama stručnjaka, Hrvatsku očekuje borba s požarima koji bi mogli biti još razorniji i pogubniji od onih dosad. 

Dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju DHMZ-a upozorava da analize opasnosti od požara raslinja pokazuju da bismo požare poput ovih oko Splita, zbog klimatskih promjena mogli očekivati isve češće. 

Fićo vatrogasaca iz sela Kučiće Nema se... Top News Požar gasili u fići

"Šumske požare ne možemo potpuno suzbiti, stoga je vrlo važno provoditi preventivne mjere posebice obrazovati mladi naraštaj jer odrasle je teško preodgojiti. Predviđanje opasnosti od šumskih požara DHMZ daje već 35 godina vatrogasnim postrojbama, ali potrebno bi bilo upozoravati i javnost kada se očekuje pojačana opasnost. Velika opasnost od požara javlja se ako vlada dugo, sušno razdoblje. Upravo zbog globalnog zatopljenja, koje je povezano i s onečišćenjem okoliša, javljaju se sve češće dulja sušna razdoblja. Dalmacija je naše najugroženije područje, no posljednjih godina pokazuje se da su vremenski uvjeti takvi da je s obzirom na njih sve veća opasnost od požara u unutrašnjosti, primjerice u dalmatinskom zaleđu i Lici te se širi prema sjevernom Jadranu i istočnoj Hrvatskoj", tvrdi Vučetić.

Dodala je da su stručnjaci u DHMZ-u istraživali velike požare posljednjih tridesetak godina. Pokazalo se da je nakon dugog razdoblja suše najkritičnije kada dođe do promjene vremena jer je to povezano s pojačanim vjetrom. Šumski se požari tada vrlo brzo šire i teško ih je kontrolirati. 

"Tijekom ove godine, posebice u ožujku bilo je mnogo požara na kontinentalnom području, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog suhe zime, u proljeće tlo nije bilo dovoljno vlažno. Lišće i trava bili su presuhi. Ljudi su palili korov i požari su se zbog velike suhoće tla rapidno širili", rekla je Vučetić.

Analize DHMZ-a pokazuju da je u razdoblju od 2001. do 2016. Dalmacija imala čak dvanaest ekstremno toplih godina. Usporedbe radi, u cijelom 20. stoljeću bile su svega dvije tako tople godine. Svakako da takvi vremenski uvjeti utječu povoljno na nastanak i širenje požara raslinja. 

"Duga, vruća i sušna razdoblja u kombinaciji s burom, pogodni su uvjeti za nastanak požara. Može se reći da požari kreću od klimatskih uvjeta. Na globalnoj razini pa tako i kod nas iz godine u godinu sve se više potvrđuje da se raste zatopljenje. Povećava se temperatura i smanjuju se oborine, pa se tako i povećava mogućnost uvjeta za nastanak požara. To je očita korelacija. Stručnjaci na svim područjima pokušavaju utvrditi povezanost globalnog zatopljenja i klimatskih promjena s požarima", tvrdi Zvonimir Katušin, meteorolog s 40 godina dugim stažom rada u DHMZ-u. 

NASA iz svemira zabilježila požar Oko s neba Top News Šokantne NASA-ine snimke požara iz svemira

Kaže i kako DHMZ svakodnevno računa index opasnosti od požara, kako se kreće užarenost, pojačava li se brzina, koliko i na koji način, no smatra da se tim podacima ne pridaje dovoljno pažnje. Dodaje i da bi se na temelju meteoroloških izračuna, unaprijed trebalo intervenirati i spriječiti moguće požare. 

S njim se slažu i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu od požara gdje tvrde da klimatske promjene imaju direktan utjecaj na stvaranje požara. Upravo zbog duljih sušnih razdoblja i većih klimatskih oscilacija, danas su požari jači, razorniji i češći nego prije, no iz HUZOP-a napominju da službeni izračuni i podaci još uvijek ne postoje. 

Stručnjaci u području klimatskih promjena slažu se da je najbolja preventiva za budućnost edukacija ljudi. Naime, čak 80 posto požara nastaje zbog nemara, što uključuje ljudski faktor. 

"Nikada nećemo doći do faze da živimo u svijetu gdje nema požara, ali najbitnije je educirati ljude, od vrtičke dobi, srednjoškolaca do starijih osoba, neprestano ih upozoravati kolika je to opasnost", zaključila je agrometeorologinja Vučetić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.