Znanost
5109 prikaza

Dokaz: Stočarstvo i peradarstvo riskiraju pobiti nas milijune

Stičarstvo
Jorge Royan / http://www.royan.com.ar
Rijetko tko može i zamisliti što se događa s prijenosom bakterija kroz meso koje jedete

Nešto manje od sedam desetljeća rutinski smo kljukali antibioticima životinje koje smo potom jeli. To je samo nekoliko godina manje nego što i sami koristimo antibiotike, a otprilike jednako toliko dugo poznato nam je da ovakvo korištenje antibiotika dovodi do razvoja bakterija koje su na antibiotike otporne i od kojih, preko mesa životinja, mogu oboljeti i ljudi. Prve epidemije bolesti otpornih na lijekove koje se dobivaju preko hrane, uočene su već sredinom 50-ih, podsjeća Wired.

Bila je riječ o antibiotski otpornoj salmoneli u jugoistočnoj Engleskoj. Jedna od najvećih u američkoj povijesti bila je epidemija diljem 29 država i Portorika na prijelazu iz 2013. na 2014. u kojoj je oboljelo 634 ljudi. Ispalo je da su izvor bile kokoši koje se u hrani tovilo i antibioticima. Povezanost jednog s drugim ne priznaju svi diljem svijeta. Jedan od razloga je to što se do povezanosti došlo promatranjem zbivanja, a ne eksperimentima u laboratorijima.

Bakterije 15/50 top ideja Znanost Rezistentnost na antibiotike je najgora pošast modernog doba

Drugi od razloga je to što pojedine farmaceutske kompanije tvrde da pretjerano korištenje antibiotika nije dovoljno jasno dokazano, te da tako dugo dok se povezanost ne dokaže sa sigurnošću od 100 posto, neće prestati niti tovljenje stoke i peradi preventivnim antibiotskim dozama. No, novo istraživanje skupine znanstvenika objavljeno u American society for microbiology, otišlo je najdalje od svih do sada u demonstraciji da se antibiotska rezistentnost bakterija može prenijeti mesom sa životinja na čovjeka.

Istraživanje pokazuje i model po kojem bi bilo moguće nadgledati i smanjiti prijenos bakterija iz svojeg izvora na farmama. Wiredova stručnjakinja Mary McKenna stoga smatra da je ovo istraživanje krajnje značajno zato što eliminira dosadašnju nesigurnost tog bakterijskog prijenosa. Do sada se, osim eksperimentalno, nikada nije dokazalo da je točno određeni antibiotik kojim je tretirana točno određena životinja došla do točno određene osobe.

Novi znanstveni rad ide tako duboko u genom bakterije da i njene adaptacije u hrani životinja i čovjeka da dokazuje bitno više nego što opovrgava poveznicu. Znanstvenici sa Sveučilišta George Washington istraživanje su izvorno započeli u Translational Genomic Research Institute u Flagstaffu. Svaka dva tjedna tijekom jedne godine oni bi kupovali meso u nekom od trgovina u tom gradiću.

Ilustacija kupovine mesa | Author: Thinkstock Thinkstock

Istodobno su prikupljali uzorke bakterija iz urina pacijenata zdravstvenih ustanova u Flagstaffu i tražili antibiotski otporne bakterije. Tako su napravili vremenske i prostorne dijagrame širenja bakterija po gradu, nadajući se da će doći do izvora bakterijskih sojeva i načina širenja. Tako su utvrdili, što i nije nešto spektakularno, da bakterije salmonella, campylobacter i shigella imaju veze s hranom i farmama.

No, dva desetljeća su istraživači sumnjali da i E. coli, također vezana uz takvu dinamiku, može postati izvanintestinalna (EXPEC), da može pobjeći iz crijeva i uzrokovati infekcije po drugim dijelovima tijela. Pa ako je bakterija otporna, ako se popne sve do bubrega i uđe u krvotok, onda dolazimo do toga da takav EXPEC može čovjeka odvesti u septički šok, pa i ubiti. Istraživači su pronašli E. coli u 82 posto uzoraka mesa i 72 posto uzoraka pacijenata.

Među mnogim sojevima izolirali su jedan zvan H22, prisutan u mesu peradi i kod ljudi, a koji nosi genetske markere prema kojima izvorno živi u crijevima peradi, a potom se prilagođava ljudima. Bio je to definitivni dokaz da točno određeni soj potječe od točno određene peradi i završava kod točno određenih ljudi. Usto otporan na antibiotike. To je dokazalo da su promatranja iz stotina istraživanja koja su zaključivala da korištenje antibiotika na farmama dovodi do prenošenja otpornosti na antibiotike kod ljudi.

Izolacija oboljelog od zarazne bolesti za koju ne postoji lijek Ubilačke pošasti Znanost Hrvatska među najugroženijima od smrtonosnih superbakterija

H22 je činio samo pola posto svih sojeva. Ali, kad se to prenese na uzorak cijelog SAD-a, dolazi se do između 30 i 40 tisuća slučajeva zaraza otpornim mikroorganizmima godišnje.

„Ukupni broj je skoro sigurno i puno veći“, rekao je Lance Price za Wired.

Istraživanje je dokazalo još nešto, uopće razmjere prijenosa bakterija sa životinja na ljude. Iako to zvuči samorazumljivo, ovo je ipak veliko otkriće, jer dosadašnji sustav označavanja porijekla mesa iz klaonica, nije uspijevao dovoljno dobro detektirati porijeklo životinja s farma. Istraživanje zato dokazuje da bi se monitoring mogao provoditi već kod životinja na farmama, potom slijediti kroz klaonice i dalje kroz trgovački lanac.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.