Znanost
3434 prikaza

Moždani, epilepsija, Parkinson... glazba ovako spašava život

Iggy Pop
Haydn West/Press Association/PIXSELL
Oštećen mozak, ovisnost, imunološki sustav i još svašta drugo, a objašnjenja kako to funkcionira su čudesna

Zacjeljujuće moći glazbe. S time se zafrkavao Douglas Adams kad je u svom "Vodiču kroz galaksiju za autostopere" opisivao plutonijsku rock grupu "Zona katastrofe", najglasniji bend u galaksiji, a po mnogima i najveći izvor buke uopće. Glazba, međutim, doista ima ljekovita svojstva. I nije riječ o nikakvim poetskim prenemaganjima, nego o medicinskim, znanstvenim činjenicama.

Popravlja oštećenja mozga

Bilo da je riječ o posljedicama moždanog udara, ozljedama ili drugim oštećenjima u lijevoj polovici mozga, pa zbog toga nisu u stanju govoriti, nerijetko su u stanju pjevati i tako izgovarati riječi. Često čak i bez ikakvog treninga. Nakon toga, samo je pitanje trenutka kad će se uz pomoć vježbi povratiti i normalan govor. Kvaka je u tome da se centar za govor nalazi na lijevoj strani, a onaj za glazbu na desnoj.

Pa kad moždani udar onemogući pacijenta da govori, uz pomoć glazbe, pjevanja i stručnih vježbi, mozak se naprosto može natjerati da premjesti centar za govor povezujući ga s glazbom. A ako je riječ još i o glazbi koja kod pacijenta izaziva ugodu, koja mu se sviđa, mozak odjednom počinje ispuštati dopamin, prirodnu "drogu" koja izaziva osjećaj ugode, i odjednom mozak u svim dijelovima funkcionira bolje.

Prevladavanje ovisnosti

Istraživanja su pokazala i da izvođenje glazbe, pa i pisanje pjesama, može pacijenta odvući od simptoma ovisnosti, čini ga snažnijim za odupiranjem želji za ponovnim posezanjem za drogom, alkoholom, cigaretama... Glazba direktno utječe na neurotransmitere, prirodne kemikalije u našem mozgu pomoću kojih živčane stanice prenose informacije jedna drugoj. Slično funkcioniraju droge, samo što uz upotrebu mnogih od njih mozak prestaje proizvoditi vlastite neurotransmitere, osjeća da mu nije potrebno, i tu nastaje problem.

Kad droge više nema u organizmu, mozak osjeća jezivi manjak i nije mu jasno zašto, nije u stanju u trenutku nadoknaditi manjak, a tijelo krizira i ne funkcionira kako treba. Tek nakon nekog vremena, kad prođe kriza, mozak se pribere, a u međuvremenu glazba može povisiti razine neurokemikalija na koje inače droge direktno utječu – dopamin, norepinefrin – i tako pomaže prebroditi krizu.

Poboljšava imunološki sustav

Od prehlade, sve do bolesti srca, pluća... Nekad doista koristi odvrnuti Metallicu, AC/DC, Clash, Mozarta, Nirvanu. Tajna se krije u tome da glazba ublažava stres tako što snižava razine hormona kortizola, a potom i pospješuje proizvodnju antitijela za različite bolesti. Naravno, ovdje je riječ o smirujućoj glazbi, o onoj koja ne poziva na pobunu.

Konvulzije

Niti su sve konvulzije epileptične, niti sve epilepsije dovode do konvulzija. U svakom slučaju, glazba uvelike smanjuje učestalost konvulzija. Kojih god. A fenomen je primijećen i kod pacijenata koji su u komi. Pokazalo se da slušanje Mozarta na klaviru smanjuje aktivnosti mozga povezane s konvulzijama već pet minuta nakon početka slušanja. Zašto baš Mozart tako djeluje, ni danas nije jasno. Ali je činjenica. Mozart je inače dokazan i kao odlična tema za rast biljaka. Postoji tek teorija, potpuno pjesnička, da supeorganizacija moždane kore rezonira s uzvišenom arhitekturom Mozartove glazbe. Ali, koga briga. Glavno da djeluje.

Povratak izgubljenih sjećanja

Čak i kod pacijenata u posljednjim stanjima demencije, medicinski radnici primijetili su da glazba može vratiti neka sjećanja. Tajna je u tome da slušanje glazbe aktivira različite dijelove u obije moždane polutke. Zato i jest izvedivo iznova progovoriti uz pomoć glazbe i pjevanja. Jedan od dijelova mozga na koji glazba utječe je i hipokampus. A kako je on zadužen za dugotrajnu memoriju, glazba ga provocira, pa provocira i uspomene, čak i osjećaje i stavove prema nekom događaju.

Prostorno rasuđivanje

I opet je favorit Mozart, posebno onaj na klaviru, ali i iz nekog razloga i druga glazba koja počiva na vibriranju žica, primjerice gitare, pa makar bio i kakav pank. Ispalo je da takva glazba povećava IQ do devet postotnih bodova, a to doista nešto vrijedi. Ni u ovom slučaju stručnjaci ne znaju što je posrijedi, samo da funkcionira.

Parkinsonova bolest

Pacijenti uslijed ove bolesti pate od grčeva mišića, problema s ravnotežom, a kad se glazba kod njih adekvatno primijeni, neki neurolozi će znati kako to izvesti, odjednom se simptomi ublažavaju. Američki mediji pisali su prije dosta vremena o izvjesnoj Rande Davis koja je postigla to da si nabije slušalice u uši i, ako želi hodati brzo, sluša "Born in the USA", a ako želi sporije "We are the champions".

I kod hodanja i kod tih pjesama riječ je o pravilnim ritmovima, pa znanstvenici smatraju da neurološki sustav naprosto odgovara na podražaj koji dobiva slušnim putem i odjednom sve funkcionira. Ako još tko sumnja, zapitajte se odakle vam onako neodoljiva, ali baš neodoljiva želja da na koncertu, žurki, u dnevnom boravku ili u kafiću, uz pravu glazbu odjednom osjetite poriv da pocupkujete nogom, ljuljate se, plešete ili čak i plješćete i dižete ruke u zrak.

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.