Top News
5772 prikaza

Srpska tužba: "On je kriv za genocid u Sloveniji!"

Milan Kučan i Franjo Tuđman
Davorin Višnjić/Pixsell/History
Pozadina sulude optužnice raskrinkava i srpsku, ali i hrvatsku, čak donekle i slovensku nacionalističku ratnu mitologiju iz 1990-ih

Kazneno je prijavio državljanina Republike Slovenije Milana Kučana, rođenog 1941., umirovljenika koji je 11 godina svog radnog staža proveo kao predsjednik republike. A prije toga još pet čuvenih godina kao predsjednik SK Slovenije, tijekom kojih se s kolegama iz SR Hrvatske opirao Slobodanu Miloševiću i njegovim planovima.

Razlog za to što je odvjetnik Dušan Bratić Tužiteljstvu Republike Srbije za ratne zločine podnio kaznenu prijavu protiv Kučana Bratićeve su tvrdnje da on kao tadašnji slovenski predsjednik nije poduzeo ništa kako bi se procesuirali navodni slučajevi ubijanja ratnih zarobljenika, tadašnjih vojnika JNA na odsluženju vojnog roka, kao i da nije ništa poduzeo kako bi se spriječio "genocid" u Sloveniji.

Banski dvori nakon raketiranja Završena istraga Top News U raketiranju Banskih dvora sudjelovao i Hrvat

Sadržaj kaznene prijave ekskluzivno je objavio dnevni list iz Beograda "Politika", u članku u kojem se Bratića bez ograđivanja citira da je "general JNA Veljko Kadijević 14. veljače 1991. dostavio informaciju saveznim organima da se u Sloveniji i Hrvatskoj vodi snažna antiarmijska kampanja", i to po planovima da su dvije tada jugoslavenske republike, odnosno njihova vodstva u SKH i SKS, "još 1984. razradila planove za razbijanje SFRJ".

Ovo nije i prvi put da se Dušan Bratović kao odvjetnik pojavljuje kao podnositelj kaznenih prijava za ratne zločine, a nije niti prvi put da svojim istupima ili prijavama krajnje kompromitira svoj profesionalni položaj.

Teorija zavjere o Stipetiću

Javnost Hrvatske upoznala ga je u nekoliko navrata, pri čemu je najburniji bio onaj kad se pojavio kao odvjetnik pilota kojega DORH smatra odgovornim za raketiranje Banskih dvora u Zagrebu 7. listopada 1991. kada su se tamo nalazili na sastanku Ante Marković kao posljednji premijer SFRJ, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Hrvatsko pravosuđe je 30. prosinca 2018. u suradnji s Posebnim odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu videovezom dobilo priliku saslušati generala Ljubimira Bajića, te četvoricu u to vrijeme podređenih mu oficira JNA. Bratić ih je branio argumentom da oni ne mogu davati iskaze zato što "nisu oslobođeni čuvanja vojne tajne".

Taj argument je u pravu, inače, sasvim legitiman. Onaj ekscentrični dio Bratićevog istupanja tada odnosio se, prvo, na njegove prigovore na kaznenu prijavu iz Hrvatske protiv okrivljenih, odnosno na to da je prijava napisana na hrvatskom jeziku i nije prevedena na srpski.

Jer, kao što je poznato svom nacionalističkim ekstremistima iz redova i Srba i Hrvata, riječ je o dva apsolutno različita jezika, čiji se izvorni govornici nemaju niti najmanje šanse razumjeti bez posredovanja iskusnog prevoditelja sa srpskog jezika na hrvatski i obratno.

Drugi ekscentrični argument odvjetnika Bratića bila je tvrdnja po kojoj raketiranja Banskih dvora tada, u listopadu 1991., uopće nije bilo, nego da je "eksploziju u Banskim dvorima po nalogu Tuđmana izveo bivši general JNA Petar Stipetić, koristeći avionska ubojita sredstva iz osvojenih skladišta JNA". Stipetić je, inače, kao i oficir JNA i časnik HV-a bio trn u oku nacionalistima i s hrvatske i sa srpske strane.

Bombardiranje Dubrovnika 1991. Počast junaku Top News Crna Gora odlikovala admirala jer je odbio tući po Hrvatskoj 1991.

Ovu teoriju urote izvorno je, odmah nakon raketiranja Banskih dvora, prvi lansirao tadašnji, danas pokojni general JNA Veljko Kadijević, a u to vrijeme kao relevantnu uzimali su se je isključivo mediji pod kontrolom tadašnjeg predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloševića. Banski dvori, odnosno raketiranje avionima JNA od 7. listopada 1991., u jednom su dijelu od prvog trenutka postali žrtvom i mitologije u Republici Hrvatskoj.

U službenim izjavama hrvatskih vlasti povodom tog događaja dandanas se navodi da je cilj napada bio ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, kako bi se potpuno uništilo političko vodstvo Hrvatske i slomio borbeni moral Hrvata. Uopće, smatrati predsjednika Tuđmana tadašnji "kompletnim vodstvom" RH smiješno je već zbog Ustava RH s jasno preciziranim sustavom prenošenja ovlasti u slučaju ostavke ili spriječenosti ili smrti predsjednika.

Kome sve smeta istina o pokušaju puča JNA

Pravi motiv tadašnjeg udara dvama MIG-ovima 29 i šest raketa na Banske dvore bio je istodobna likvidacija i premijera SFRJ Markovića i predsjednika SFRJ Mesića i predsjednika RH Tuđmana, kako bi se odjednom likvidirao politički vrh i SFRJ i Hrvatske i kako bi JNA dobila izgovor, i pred jugoslavenskom i pred međunarodnom politikom, za punu vojnu intervenciju.

Drugim riječima, bio je to klasičan pokušaj vojnog puča u SFR Jugoslaviji u posljednjim trenucima potpunog raspada te države. Način na koji je Bratić u prosincu prošle godine pred sudom branio svoje klijente od optužbi za provedbu i planiranje tog vojnog puča, ponavljajući tezu generala Kadijevića, zapravo tadašnjeg prvog čovjeka JNA, zapravo je pokušaj prikrivanja pokušaja tog vojnog državnog udara.

Taj isti odvjetnik sada je bivšeg slovenskog predsjednika Kučana optužio da "nije poduzeo ništa da kazni" počinitelje ratnih zločina, te je čak navodno na njih i "poticao". Pri čemu navodi i "genocid" u kojem je Kučan navodno sudjelovao.

Rat Slovenije za neovisnost, odnosno Desetodnevni rat, od 27. lipnja do 7. srpnja 1991. prema podacima Janeza Švajncera odveo je u smrt 44 pripadnika JNA, najčešće vojnika na služenju vojnog roka uz 146 ranjenih, te 19 pripadnika Teritorijalne obrane Slovenije, uz 182 ranjena. Stradalo je i 12 stranih državljana, odnosno novinara i vozača, koji su se našli u unakrsnoj vatri.

A je li u tih kaotičnih 10 dana bilo i ubijanja zarobljenika, kao što je proizlazilo iz snimke austrijskog ORF-a s navodnom likvidacijom trojice zarobljenih vojnika JNA, sudski nikada nije do kraja razjašnjeno. Uz optuživanje jednog Milana Kučana između ostalog i za genocida u tih 10 dana u Sloveniji, to se sigurno neće dogoditi niti sada.

JNA Video Top News JNA granatira Dubrovnik: "Iduću kavu pijemo na Stradunu"

O motivima ovakvih pravosudnih istupa odvjetnika Bratića Kučan je govorio za Radio Sarajevo, komentirajući njegovu optužnicu za ratne zločine i "genocid" u Sloveniji.

"Mislim da te optužbe ne zaslužuju nikakav komentar. One ne vode računa niti o činjenicama niti o povijesnom kontekstu. Također, ne uvažavaju činjenicu da je sutra 28. lipanj, odnosno Vidovdan, i 30. godišnjica poznatog govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu u kojem je obznanjena politika koja je do kraja razbila Jugoslaviju i onemogućila normalan život svih građana Jugoslavije. Što se tiče moje uloge, o njoj će svjedočiti povijest", donekle izravno je uputio na želju da Bratić ovime zapravo potakle nove nacionalističke strasti povodom okrugle obljetnice govora Miloševića o bitkama "koje nisu oružane, mada i takve još nisu isključene".

Bratić je, usto, optužnicom pogodio i obljetnicu Desetodnevnog rata u Sloveniji. Bratić se, inače, u medijima u Hrvatskoj pojavio i u siječnju ove godine kada je u Beogradu podnio kaznenu prijavu za ratne zločine i protiv Damira Krstičevića i suradnika zbog sumnje da su pripadnici 4. gardijske brigade HV-a 1995. godine ubili 81 civila srpske nacionalnosti, odnosno da su raketirali kolonu srpskih izbjeglica u mjestu Bravnice, kod Jajca, u BiH, 12. i 13. rujna 1995.

Krstičević je njegove optužbe tada komentirao kao besmislene, te je naveo da na toj lokaciji u to vrijeme pripadnika 4. gardijske brigade naprosto nije bilo. Kaznenu prijavu protiv njega Bratić je podnio samo nekoliko dana nakon što je preuzeo obranu skupine optuženih za raketiranje Banskih dvora.

  • OLUJA 14:43 28.Lipanj 2019.

    Bratiću, jesil ti završio pravni fakultet ili samo kurs u Kumrovcu?????????

  • Avatar kvasac40
    kvasac40 14:38 28.Lipanj 2019.

    Tako je.