Top News
7235 prikaza

Crna Gora odlikovala admirala jer je odbio tući po Hrvatskoj 1991.

Bombardiranje Dubrovnika 1991.
dubrovniknet.hr
Admiraj JRM-a Vladimir Barović ubio se 29. rujna 1991., radije nego da bombardira hrvatske gradove na Jadranu

Povodom Dana državnosti Crne Gore, predsjednik Filip Vujanović posthumno je odlikovao Ordenom časti bivšeg admirala Jugoslavenske ratne mornarice Vladimira Barovića. I to zato što je taj čovjek 1991. odbio bombardirati gradove na hrvatskoj obali Jadrana. 29. rujna 1991. na Visu, na dan kad je preuzeo dužnost načelnika štaba Vojnopomorske oblasti, Barović se radije ubio iz pištolja.

"Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranja Pule i Istre, mene tada više neće biti", izjavio je prije 25 godina Barović. Prijedlog da se odlikuje admirala Barovića izvorno je podnijela crnogorska organizacija Građanska alijansa, koja je ovaj put predsjednika Vujanovića javno pohvalila.

"Čestitamo vam na hrabrosti, jer se izgleda tako zove sve što je otklon od onoga što je većinska i zvanična Crna Gora nečasno radila devedesetih i čega ste u kontinuitetu dio od 1993. godine i vi, pa je i ovo na neki način i čudan put pročišćenja za vaše najbliže suradnike u stranci", poručila je Vujanoviću Građanska alijansa koja inače ima vrlo gadnu oštricu prema predsjedniku države.

Odlikovanje Barovića pozdravili su i Socijaldemokrati Crne Gore, kao čin zahvalnosti čovjeku koji je 1991. postao "junak modernog doba, simbol crnogorskog čojstva u doba ratnih strahota u devedesetima". Barović je, naime, 1991. u oproštajnom pismu naveo da je agresija JNA na Hrvatsku sasvim suprotna crnogorskoj časti, te da on uz takvu politiku JNA ne može živjeti.

Hrvatskoj javnosti uglavnom nije poznato da je još jedan visoki crnogorski časnik JNA platio životom to što je 1991. odbio bombardiranje hrvatskih gradova. Bila je riječ o Krsti Đuroviću, bivšem komandantu garnizona Kumbor. Zamjenik komandanta Južnog bojišta Nojko Marinović svojedobno je na sudu u Splitu svjedočio da je Đurović umro od posljedica teških tjelesnih povreda, koje su mu nanijeli službenici sigurnosti brutalnim batinanjem.

Đurovića se u svjedočenjima spominjalo i na Haaškom sudu za ratne zločine. Planovima za napad na Hrvatsku Đurović je bio ogorčen do te mjere da je samo nekoliko dana prije napada govorio da on u tome neće sudjelovati niti po cijenu života. Što se na kraju i obistinilo.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.