Oko referendumske inicijative "Narod odlučuje" jako je zaiskrilo u srijedu navečer u emisiji HRT-a "Otvoreno". Koordinator inicijative Zvonimir Troskot ustvrdio je da je njegova organizacija prikupila "više od 374.740 potpisa" i pritom je optužio vlasti na određenim razinama za "opstrukcije i koordinirani bojkto". Na to mu je uzvratio ministar uprave Lovro Kuščević. Rekao je da nije postojala nikakva koordinirana akcija, da je HDZ stranka koja je stvorila demokraciju u Hrvatskoj, koja stoga poštuje i Ustav i pravo građana na referendum.
A onda je uslijedila bomba. "U primjerenom roku, jer rok nije propisan, trebalo bi predati potpise, a dobivamo informacije da se oni još prikupljaju. Nema roka u kojem se moraju predati potpisi", rekao je ministar Kuščević. Zakon o referendumu Republike Hrvatske u članku 8. b navodi doslovno: "Rok unutar kojeg će se prikupljati popisi birača koji traže raspisivanje referenduma ne može biti duži od 15 dana." To znači da je rok istekao 27. svibnja, dakle u nedjelju, u ponoć.
Pa ako ministar u Vladi RH u srijedu navečer kaže da "dobiva informacije da se oni (potpisi) još prikupljaju", jasno je da je riječ o probijanju zakonom propisanih rokova. Zato smo za mišljenje nazvali predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića. "Ako je to točno, onda je to nezakonito i državna tijela moraju poduzeti sve mjere da to spriječe", kazao je Šeparović.
"Jer, zakon je tu jasan od kada do kada se mogu skupljati potpisi. Ja tu nemam više što posebno reći niti je stvar predsjednika Ustavnog suda da se u to petlja. Ali, stvar je jasna. Zakonski rok je 15 dana i ako se nastavilo, ako je to doista točno, pri čemu moram reći da ja ne znam je li to točno, ali ako jest, onda država mora djelovati", dodao je.
O kakvoj reakciji državnih tijela bi u tom slučaju bila riječ, objasnio je da bi se tim mjerama, tom reakcijom moralo spriječiti daljnje eventualno kršenje zakona. Zanimalo nas je, ako bi bilo točne informacije o kojima je govorio ministar Kuščević, da se potpisi prikupljaju i tri dana nakon isteka zakonom određenog roka, bi li to onda kompromitiralo samu referendumsku inicijativu. U konkretnom slučaju riječ je o inicijativi "Narod odlučuje" o kojoj se govorilo u Otvorenom.
Šeparović je rekao da se ne bi htio zapetljavati u špekulacije oko toga što su u Otvorenom tvrdili ministar Kuščević s jedne i Troskot s druge strane, ali je odgovorio ovako: "Mogu samo reći to da ja ne znam je li to istina, ne mogu čak niti vjerovati da bi takvo što bilo istina, ali ako jest istina, državna tijela bi u tom slučaju bila dužna to spriječiti svim mogućim zakonskim sredstvima."
Inicijativa je u utorak navečer objavila da je prikupila dovoljno potpisa, što su i Željka Markić iz udruge "U ime obitelji" i Vice Batarelo iz "Vigilarea" na svojim Facebook profilima odmah podijelili uz slavodobitno: "Idemo na referendum!" Naredno jutro iz inicijative su pristizale neslužbene informacije da se "prikupilo 450.000 potpisa", da bi Troskot, u ime inicijative koju mediji sve češće nazivaju "Markićkinom", izjavio jučer da su za prvo pitanje prikupili 397.024 te za drugo pitanje 390.189 potpisa.
U slučaju da nitko ne reagira na informacije o prikupljanju potpisa iza propisanog roka, kako je rekao da ih ima ministar Kuščević, sljedeći korak je da predstavnici inicijative nadležnom tijelu državne uprave predaju potpise, potom da se liste provjere, a onda bi o svemu morao odlučivati i Ustavni sud. Sanja Barić, ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Rijeci, objasnila je prije nekoliko dana za Express zašto bi referendumska pitanja obje inicijative bila neustavna.
"Nemam nikakve dileme oko toga da su obje referendumske inicijative neustavne, apsolutno nikakve dileme. I ne slažem se s onima koji su rekli da je to sukladno s Ustavom, jer nije", kazala je. Prvo je govorila o namjeri da se referendumom ruši Istanbulska konvencija.
"Zaključivanje i sklapanje međunarodnih ugovora prema Ustavu je u isključivoj nadležnosti državnih tijela. Drugo, ta konvencija regulira ljudska prava. Ravnopravnost spada u ljudska prava i u kategoriju temeljnih ustavnih vrednota. Ravnopravnost spolova iz članka 3. temeljna je ustavna vrednota. Kad su u pitanju ljudska prava, ne može se referendumom ukidati, odnosno smanjivati postojeća razina ljudskih prava. Zbog ova dva razloga ta je inicijativa neustavna", objasnila je.
Potom je objasnila i zašto ne dvoji da je neustavna i referendumska inicijativa o izborima, ona koju zastupa Troskot. "Upitno je već to da li je uopće potrebno izdvajati izbornu materiju iz izbornog zakona i stavljati je u Ustav. A ako se to već i radi, onda bi to trebalo činiti sveobuhvatno. Ovdje se međutim regulira samo nekoliko elemenata, a ne sveobuhvatno. Čak i ako bismo prihvatili da je to i dobro i moguće, tamo ima nekoliko elemenata koji su ili neprovedivi ili suprotni cilju zbog kojih se navodno uvode", kazala je.
Podsjetila je da se tom inicijativom, između ostalog, traži uvođenje dopisnog i elektroničkog glasanja na izborima, za što je sam ministar uprave javno rekao da Hrvatska trenutno to ne može provesti jer za to nema tehničkih mogućnosti. "To će kroz neko vrijeme biti moguće, ali ne sad. To i u EU ima samo Estonija jer postoji problem s osiguranjem autentičnosti, da ne bude hakiranja li zlouporaba. Da, mi tome trebamo težiti, ali još nismo u toj poziciji. Prema tome, uvoditi nešto u Ustav, a da ne postoji mogućnost osiguranja autentičnosti, znači da je to ustavnopravno iracionalno, jer ne dovodi do željenog cilja, nego do mogućnosti veće zlouporabe nego sada", kazala je.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ja mogu svjedočiti da potpisi u Sopju nisu prikupljani na legalan način odnosno skupljani su od vrata do vrata....
da ima dokaze o lažiranju ovaj bi ih sudac već objelodanio, ali samo laže, ne sebe, nego nas, stid ga bilo.