Top News
7153 prikaza

Rizici produljenja roka za PTSP: "Čeka nas 12.000 novih invalida"

Dr. Herman Vukušić
Daniel Kasap/PIXSELL
Slijede nove podjele među braniteljima, kao i u 90-ima, jer će sad procedura za PTSP među braniteljima biti puno lakša nego onda

Dr. Herman Vukušić, psihijatar, sudionik Domovinskog rata, gotovo četvrt stoljeća proučava PTSP. Problemima branitelja bavio se kroz nevladine, ali i vladine udruge, pa se može smatrati jednim od najboljih poznavatelja ove teme u Hrvatskoj.

Čini se da nova vlada kani popraviti status ratnih vojnih invalida. Kako to da se PTSP može prijaviti punih 11 godina nakon zadnjeg zakonskog roka?

Kao netko tko je u proteklih dvadeset godina aktivno sudjelovao u procesu izrade tri zakona o pravima hrvatskih branitelja, moram priznati da mi nedavna najava ukidanja zakonskih rokova na priznavanje PTSP-a kao osnove za stjecanje statusa HRVI-ja djeluje kao da netko ide graditi neboder od sto katova i počinje od krovne terase. Pri tome, dozvolite mi da podsjetim, još prije dvadeset godina počeo sam upozoravati na neravnopravan status branitelja oboljelih od PTSP-a te sam se godinama borio za njihova prava. Međutim, tvorci ove recentne inicijative kao da nisu svjesni vremena u kojima živimo niti postojeće zakonske regulative usklađene s europskim standardima. Dapače, pozivajući se na "ispravljanje nepravdi" prema oboljelim braniteljima, oni otvaraju mogućnost za nove podjele u toj populaciji. Evo kako to može izgledati u praksi. U cilju jedinstvenog pristupa vještačenja tjelesnog oštećenja svih invalida (civilnih i vojnih), Vlada RH je 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o metodologijama vještačenja koja se primjenjuje od 1. siječnja 2015. Spomenuta uredba danom stupanja na snagu ukinula je Pravilnik o radu liječničkih komisija Ministarstva hrvatskih branitelja i Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI, po kojima su hrvatski branitelji bili godinama ocjenjivani. Od tog trenutka sve postupke vještačenja preuzima jedinstveno tijelo vještačenja koje se zove Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, s novom listom oštećenja organizma. Problem nastaje u činjenici da su tisuće branitelja ocjenjivali po starom pravilniku, gdje je za PTSP predviđen raspon od 20 do 40% stupnja tjelesnog oštećenja, uz to da je prva ocjena privremena u roku od tri godine, a tek nakon toga ona postaje stalna, pa branitelj može konzumirati pripadajuća prava. Međutim, po novoj, važećoj listi oštećenja organizma, od 1. siječnja 2015. godine PTSP koji uključuje civilnu i ratnu traumu iznosi u startu 40%, uz mogućnost povećanja ovog postotka, jer se ocjenjuju i moguća tjelesna oštećenja kao posljedice traume. Također, ova ocjena je po donošenju odmah trajna. U zaključku, branitelji koji podnesu zahtjev za priznavanje stupnja tjelesnog oštećenja temeljem PTSP-a nakon što se ukinu zakonski rokovi na bolest, u velikoj su prednosti u odnosu na branitelje koji su se godinama liječili i čiji je stupanj tjelesnog oštećenja u velikoj većini slučajeva manji od onoga koji bi dobili novovještačeni branitelji.

Što to znači?

Prema neslužbenim informacijama, broj novih zahtjeva procjenjuje se na oko 12.000. Mislim da je to vrlo konzervativna procjena i da će zahtjeva biti puno više. Prema stručnim standardima, pri dijagnozi PTSP-a moraju se uzeti u obzir i recentni psihosocijalni stresori poput rastave braka, gubitka posla, financijskih dugova, narušenog zdravlja itd. Svatko tko iole poznaje hrvatsku stvarnost svjestan je činjenice da je velk broj građana izložen stresovima ovoga tipa i stoga je vrlo teško jasno razlučiti što je danas okidač duševnih tegoba - trauma svakodnevnog življenja ili stres bojišnice od prije dvadeset godina. Ovdje ipak moram napomenuti kako su mi iz vještačke i kliničke prakse poznati mnogi slučajevi u kojima su se branitelji nastavili ambulantno i bolnički liječiti premda su "zakasnili" prijaviti svoju bolest do 2005. godine. U tim slučajevima dvojbe kakve sam naveo su puno lakše i ti ljudi zaslužuju dobiti šansu za objektivnim vještačenjem.

Je li taj model održiv?

Što se tiče novca koji je potreban za ovakve izmjene zakona, nisam siguran da ih proračun može izdržati. Primjerice, ministar spominje 13.000 neriješenih stambenih predmeta. Toliko ih je bilo i 2004. godine, kad je Sanaderova vlada preuzela vlast, a toliko ih je i ostalo 2011. godine, na kraju mandata Jadranke Kosor. Međutim, sve to vrijeme je u prosjeku građeno i dijeljeno po više stotina stanova godišnje, a mi nikako da se maknemo s mrtve točke! To sve upućuje na činjenicu da je postojeći sustav koncipiran poput rupe bez dna i da će ga ukidanje rokova na bolest dodatno opteretiti. Primjerice, novovještačeni branitelj s tjelesnim oštećenjem od 40% bi na listi za stan po automatizmu za stalno preskočio tisuće svojih kolega koji već godinama čekaju. Kao što sam već prije rekao, ovakve situacije rezultirat će ponovnim podjelama među braniteljima, poput onih koje smo imali 90-ih godina kad bolest kao posljedica rata gotovo uopće i nije bila priznata.

Hoće li o tome biti vođena javna diskusija?

Smatram da je šira javna diskusija o inicijativi za ukidanje rokova za bolest, kao i novom prijedlogu Zakona o pravima hrvatskih branitelja, prijeko potrebna iz više razloga. Prema dostupnom nacrtu prijedloga, predviđa se ponovno izdvajanje branitelja u posebni vještački sustav povjerenstava MHB, gdje uvjete vještačenja, kao i sastav povjerenstava imenuje sam ministar. Kao prvo, ovo je svojevrsni anakronizam u stručnom smislu nakon što je prije dvije godine osnovano jedinstveno tijelo vještačenja za sve invalide, a to je spomenuti Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nisam siguran da će premijer Plenković samo tako odustati od institucije koja je svojevrsna europska stečevina i čiji se dosadašnji rad pokazao uspješnim, jer stručnjaci imaju puno veću dozu autonomije u svojem radu i nisu "pod kapom" ministarstva. Nadalje, premda se cijelo vrijeme javnosti najavljuje kao zakon koji će ispraviti sve nepravde prema oboljelim hrvatskim braniteljima, i ovaj prijedlog sadrži diskriminacijske odredbe, poput one da stupanj tjelesnog oštećenja za branitelje temeljem oboljenja može biti maksimalno 80%, što za civilne invalide nije slučaj. Zadnji, ali i nikako najmanje važan razlog za javnu raspravu je i činjenica što, prema izjavama ministra "godišnje umire 2500 branitelja i pune su ih bolnice", dok u isto vrijeme proračun Ministarstva zdravstva stagnira već treću godinu zaredom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.