Top News
2130 prikaza

Relković o EU izborima: Na ljevici će letjeti perje

Zagreb: Susret Andreja Plenkovića i Davora Bernardića na Mirogoju
Sanjin Strukić (PIXSELL)
HDZ je, kaže, neprikosnoven na konzervativnom i desnom krilu, a SDP će rekordno stradati, i to ovako...

Na političkoj sceni ususret izborima za Europski parlament krenula su "preslagivanja". Širi se Amsterdamska koalicija, startao je Start Dalije Orešković, a pojavila se i lijeva platforma Možemo. Na desnici okupile su se "suverenističke stranke" Hrast i Konzervativna stranka, ali bez Neovisnih za Hrvatsku. Kolike su šanse "malih stanaka", analizira politički analitičar Ivica Relković.

"Uoči europarlamentarnih izbora politička se scena fragmentira u odnosu na dosadašnji duopol, odnosno izlazak na izbore unutar dvije dominantne koalicije. Sad HDZ-u ne treba koalicija, a SDP ne može nositi koaliciju koja bi bila koliko-toliko ravnopravna HDZ-u. Zato ćemo imati na lijevom spektru nekoliko opcija koje računaju na prijelaz praga i osvajanje barem jednog mandata", navodi.

Vatreno u Saboru Minimalac Top News Objava HDZ-a dokaz je da Beru više nitko ne shvaća ozbiljno

Amsterdamska koalicija u takvim novonastalim odnosima ne može biti zamjena za SDP nego privremeno utočište jednog dijela starih birača ljevice i centra. Ne dođe li do biračkog zanosa nekom novom opcijom, poput Starta, Amsterdamska koalicija može računati na siguran zbroj birača IDS-a, HSS-a i Glasa te dio starih glasova SDP-a jer je Anka Mrak Taritaš zapravo među tim biračima popularnija od Davora Bernardića.

Otvoreno je pitanje hoće li Dalija Orešković uspjeti svoj osobni rejting i interes medija za novim osobama uspješno preliti na svoju stranku i osvojiti mandat na tom lijevom centru. Na lijevom spektru postoji prostor za pet mandata, pa je sad samo pitanje koliko će ih uspjeti dohvatiti SDP, dva ili tri. O tome ovisi prostor i za Amsterdamsku koaliciju, i za Start, i za platformu Možemo, kao najslabiju kariku u tom nizu.
U javnosti se postavlja pitanje treba li HDZ strahovati zbog okupljanja desnice, koja želi birače iz njihova bazena, a Relković navodi:

Ivica Relković | Author: Boris Ščitar/ PIXSELL Boris Ščitar/ PIXSELL

"Smatram da desnije od HDZ-a postoji sad kapacitet za jedan ili maksimalno dva mandata, ako tome dodamo i prostor koji zauzima Most. Za taj jedan do dva mandata borit će se tri opcije: Most, Neovisni za Hrvatsku i koalicija Hrasta i Tomašićkinih konzervativaca. I svatko od njih ima i svoj plus i svoj minus. Tu čak i pristup u kampanji može presuditi tko će do mandata, a ne trenutačni rejting. Najveća je tu enigma koliko se dosadašnjih desnijih birača HDZ-a može zbog neke od referendumskih inicijativa okrenuti opcijama koje su ih podržale. Birači koji su podržali te dvije međusobno organizacijski raslojene inicijative su zapravo isti. No jesu li skloniji kažnjavati HDZ s pozicije određenih pravaških politika ili rodno-svjetonazorskih, pokazat će se u rezultatu Neovisnih za Hrvatsku s jedne strane ili Hrasta s druge strane. Most je tu promatrač koji navija za neriješen rezultat ovih dviju inicijativa kako bi on ostao prvi izbor između te tri opcije. Na izbore neće izaći 50 ili 55 posto birača, koji bi preslikao rejtinge koje danas dobivamo u anketama. Ako izlaznost bude oko 30 posto, šanse SDP-a za hvatanje trećeg mandata su veće negoli u slučaju da se izlaznost digne iznad 40 posto. Naime, u slučaju manje izlaznosti veći je udio starijih generacija koje su s lijeve strane sklonije SDP-u, a s desne HDZ-u. Recimo da SDP ima sigurna dva mandata, jer bi se sadašnji trend pada trebao pretvoriti u raspad da ne uzmu ta dva mandata. Treći mandat bi im mogla osigurati samo mala izlaznost i nekakav sporedni događaj koji bi ubio svaku žešću kampanju, jer svaka atraktivnija kampanja više pogoduje njihovim konkurentima na ljevici negoli njima."

Andrej Plenković Oko njega zgarište Top News Plenki jedini dobitnik u 2018., svi ostali političari su u raspadu


Živi zid po rejtingu je treća snaga u zemlji, pa se često postavlja pitanje koji je njihov maksimalan politički doseg. Relković napominje da je njihov anketni rejting najteže pretočiti u mandate jer im taj rejting hrani najnestabilnije i za izbore najnezainteresiranije mlado biračko tijelo. Ono je s jedne strane žestoko protestno, ali s druge strane i izborno krajnje nedisciplinirano.

Oni i SDP nalaze se naoko na sigurna dva mandata, ali SDP-ova dva su sigurnija od njihova dva, iako SDP ima trend pada, a oni u najmanju ruku stabilan rejting na 13-14 posto. Ali u slučaju male izlaznosti od tridesetak posto oni će vjerojatno imati najveći nesklad između anketa i izbornog rezultata. Pomoći im može samo združena kampanja i HDZ-a i SDP-a protiv njih kao "opasnih" populista.

Most ima problem privlačenja bilo kojeg dijela dodatnih birača. Rejting im je od lokalnih izbora naoko stabilan jer nije bilo izbornih kampanja. Sad ćemo vidjeti jesu li ti birači vjerni Mostu ma što se događalo i jesu li disciplinirani kad je riječ o izlasku na svenacionalno drugorazredne europarlamentarne izbore. Može li se antibriselskom retorikom motivirati vlastite birače da svi izađu i daju ti glas da i sam odeš u lagodnu briselsku fotelju?

SDP-ovci Cirkus do kraja Top News Sakrio se: Bero podvio rep pred EU-izbore

Europarlamentarni izbori manje su test snage, a više "miješanje karata" nakon kojeg će doći do repozicioniranja među strankama od drugog ili trećeg mjesta nadolje. Prava snaga će se dokazivati tek na parlamentarnim izborima. Na posljednjim europarlamentarnim izborima ORaH je bio taj treći koji je, uz dvije velike koalicije, ulovio mandat i onda do parlamentarnih izbora – nestao.

I dok se iz HDZ-a moglo čudi da su spremni na prijevremene izbore bude li ucjena od Milana Bandića, koji je u saborskim pretrčavanjima najveći dobitnik, Relković je stava da će Hrvatska teško na prijevremene izbore. Iako Milan Bandić iz dana u dana pokazuje svu maštovitost neracionalnog otežavanja mira u nacionalnoj vladajućoj kući.

Posljednje omalovažavanje i dosadašnjih vlastitih saborskih akvizicija i nekih mogućih budućih (saborskih ili lokalnih) definicijom političara kao "žetončića" teško da može biti relaksirajući melem za Plenkovićeve ili Jandrokovićeve uši. Mogu li nerasvijetljene afere SMS, elitna prostitucija, pa i slučaj Tolušić naštetiti HDZ-u? Relković ističe da sve afere koje su se događale nisu raslojile HDZ-ovo biračko tijelo, nego otvorile pitanja njegova koalicijskog potencijala izvan sadašnje vladajuće kombinacije kad ona završi u zadnjoj godini mandata.

Ivica Relković | Author: Boris Ščitar/ PIXSELL Boris Ščitar/ PIXSELL

U tom trenutku HDZ će sam birati hoće li teret tih afera, poput afere SMS, nositi stranka ili će biti po onoj da stranka ne može biti talac nekog pojedinca ili nekih unutarnjih skupina. Ne mogu znati tko i kako hrani javnost određenim sadržajima, ali i da su u javnost došli sasvim slučajno, oni ne mogu završiti slučajno. Svaka afera koja proizvede teret stranci, u ovom slučaju HDZ-u, nužno će dovesti do promjena unutarstranačkih odnosa snaga.

Udarac vladi Andreja Plenkovića svakako je i propala nabava borbenih aviona, a na dnevnom redu Sabora je i oporbena interpelacija, pa se često javnost pita je li ministar Damir Krstičević postao preveliki teret Vladi. Relković navodi da u ovoj godini ulazimo u dvije kampanje, a onda krajem sljedeće u onu ključnu, parlamentarnu kampanju. Pitanje tereta zato se ne odnosi samo na samu Vladu nego i na predizborne cikluse u kojima oporba ima svoju ulogu izazivača.

"Meni se čini da je reakcija ministra Krstičevića u Saboru pokazala kako će se on teško nositi s predizbornim izazovima u kojima se može naći. Može li HDZ kao stranka u tri kampanje zaredom, a ne vlada, računati na ‘čelične’ živce nekih svojih ministara – među kojima je onda i ministar Krstičević – to je možda i ključno pitanje za Andreja Plenkovića", poručio je.


Davor Bernardić Crni Bero Top News Plenki može mirno spavati, neće mu SDP ništa

A nakon euroizbora krajem godine čekaju nas predsjednički izbori. Zoran Milanović spominje se kao mogući predsjednički kandidat, ali još nije odlučio. Treba li se kandidirati i je li Milanović taj koji može pobijediti Kolindu Grabar Kitarović, neke su od tema u javnosti. Relković napominje kako je više puta uspoređivao mogući povratak Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka u politiku.

"Uvijek sam prednost davao Zoranu Milanoviću", kaže Relković i nastavlja:

"Tomislav Karamarko je iz politike otišao trošeći sve kredite pokušaja preslagivanja i preživljavanja. Njegov povratak, ma koliko neuspješan, ne bi promijenio ništa bitno u njegovu životopisu. Povratak Zorana Milanovića, ma koliko bio izgledniji, toliko je i riskantniji."

On nije otišao padajući i iscrpljujući se do vađenja zadnje karte iz rukava. Kad je dobio poslijeizborne karte i shvatio realnost, položio ih je na stol i digao se, ostavljajući svoje mjesto drugom igraču bez pritiska i prisile vlastite ekipe. Povratkom za stol riskira postati pravi gubitnik. A može postati gubitnik jer ima slične karte u rukama kao Anka Mrak Taritaš na zagrebačkim izborima. Veću šansu za ulazak u drugi krug od ostalih kandidata, ali i veliku šansu za gubitak konačne partije. Zoran Milanović ne bi bio kalkulacijama rasterećeni igrač koji nema što izgubiti nego opterećeni kandidat koji može izgubiti posljednje što mu je od politike još ostalo – status "prvoligaša".

  • jopas1 08:20 13.Veljača 2019.

    Na slici izgleda kao da se Plenkiju uvuko u g..zicu.