Druga strana kalifata: U ISIL-u skaču cijene i ljudi gladuju

Sve je veći jaz između prihoda boraca ISIS-a i prosječnih civila zbog čega raste ogorčenje stanovnika tzv. Islamske države. 

Novčana kriza javlja se zbog pada cijena nafte i zračnih napada na ciljana naftna postrojenja, a izvori tvrde i da ISIL troši više novca na oružje nego na potrebe ljudi koji žive na njihovom području.  

Kako bi uljepšali izviješće o padu prihoda, vladajući u kalifatu izjavili su da se više oslanjanju na oporezivanje što je glavni izvor grupe. Na području samoprozvanog kalifata živi oko osam milijuna ljudi, prema Newsweeku. 

Odljev mozgova, također, utječe na ISIL-ovo gospodarstvo. Ekstremisti imaju i ograničavajuće zakone o ženama na radnim mjestima, ali je prisutan i „stalni odlazak profesionalaca“ s teritorija kojega kontrolira ISIL. Budući pak da sve više ljudi bježi, sve je manje onih koji plaćaju porez ISIL-u. 

Youtube

Daveed Gartenstein-Ross, protuteroristički analitičar Zaklade za obranu i demokraciju, potvrdio je to i Business Insideru. „Ljudi koji imaju jako poželjne vještine, poput primjerice liječnika, pobjegli su. Naftna industrija je drugo područje gdje nisu sačuvali potrebne talenata“, tvrdi Gartenstein-Ross. 

Iako se ISIL oslanja na oporezivanje kao glavni izvor prihoda, nafta im također donosi dosta novca. Procjenjuje se da je skupina prošle godine na crnom tržištu sirove nafte zaradila 100 milijuna dolara.

A odljev mozgova onemogućuje im održavanje samoodržive vlade. „Ako ljudi odlaze zbog nemogućnosti ISIL da im omogući osnovno funkcioniranje države, to dovodi u pitanje njihovu legitimnost“, kaže Gartenstein-Ross. 

Cijene skaču i sve je više gladnih

Troškovi lokalnih usluga i svakodnevnih potrepština u sjevernoiračkom gradu Mosulu dramatično su porasli otkad je pod ISIL-om, piše u Newsweeku. 

„Prije dolaska ISIL-a, litra benzina koštala je 30 centi, a sada je dva dolara“, rekao je Sayf Saeed, student stomatologije koji je napustio Mosul u lipnju i otišao za Bagdad. „Plinski spremnik za kuhanje koštao je pet, a sada je 25 dolara“. 

ISIL tvrdi da pomaže siromašnima, ali ni to ne stoji. „Jedinu pučku kuhinju pokrenuli su lokalci. Svaki dan pred njom je red koji se prostire cijelom ulicom. Tamoljudi dobiju jedan obrok dnevno kako ne bi umrli od gladi“, rekao je Abu Ibrahim al-Raqqawi, aktivist iz Al-Rake. 

Stanovnici se, također, muče kako bi platili poreze i financijske kazne koji im je ISIL nametnuo. 

Twitter/ Die Welt

Dio gubitka prihoda proizlazi i iz odluke iračke vlade prema kojoj su prestali isplaćivati plaće državnim zaposlenicima na područuju koje kontrolira ISIL. Pretpostavlja se da su stotine milijuna dolara ISIL-u stizale od oporezivanja plaća državnih zaposlenika, što je donosilo preko 50 posto prihoda.  

S ljudima koji bježe, te iračkom vladom koja se bori kako bi radničke plaće držala podalje od ruku ISIL-ovih militanata, ekstremistička skupina, čini se, ima financijskih problema. 

Neprofitna Rand korporacija procijenjuje da je ISIL zaradio 1,2 milijardi dolara 2014. godine, ali gotovo polovica od toga je jednokratan novac koji je došao od pljački iračkih banaka. 

Plaćanje samih boraca moglo bi kalifat koštatiti više od 360 milijuna na godinu. No, ako puno ljudi nastavi bježati s ISIL-ova teritorija i porezni prihodi će presušiti pa će imati problema oko planiranog širenja. S druge strane, to ne mora nužno značiti da će se kalifat ubrzo urušiti. 

„ISIL je sretan što je pokrenuo državu nalik talibanskom Afganistanu 1990-ih. To znači da su postavili svoju vladavinu prava kojima zahtijevaju puno više tijela i oružja od cigli i žbuke“, zaključuje Ben Bahney, međunarodni analitičar iz Randa.