Top News
1640 prikaza

Od Juge do Hrvatske: Kako smo usavršili spajanje praznika

Proslava Prvog maja u Ljubljani
Jože Gal
Hrvatska vlada uvodi neke nove praznike i blagdane, a mi smo analizirali kako je spajanje praznika izgledalo nekad, a kako sad

Kako u dva tjedna iskoristiti samo pet dana godišnjeg - to i razne inačice tog pitanja o tome kako potrošiti što manje dana godišnjeg, a zapravo biti na godišnjem što duže nastalo je još u Jugoslaviji, dok je Tito hodao zemljom. Spajanje svih mogućih praznika s vikendima, blagdanima, svinjokoljama, rođendanima i ostalim 'vrstama praznika' nacionalni je sport ne samo u Hrvatskoj, a odmah nakon Nove godine većina zaposlenih se danima bavi proučavanjem kalendara tražeći na njima crvene datume i kombiniraju gdje strateški uglaviti godišnji odmor. 

Kada na državne praznike nadodamo međunarodne praznike, pa kada se na to još nadoveže crkva sa svojim blagdanima, u jednoj godini ima dovoljno prostora za nekoliko produženih vikenda i 'ušićarivanju' dana za godišnji odmor.

Život u Jugoslaviji Propaganda Ekonomix Nikada nismo živjeli bolje od Čeha - lagali su nam

Hrvatska se zadnjih desetljeća pobrinula napraviti priličnu zbrku oko praznika i blagdana, mnogi ne znaju kad je koji blagdan radni ili neradni, drugi pak nisu sigurni slavi li Hrvatska Dan antifašističke borbe ili Prvi maj, odnosno Praznik rada, jer misle da je to jugoslavenski/komunistički praznik, pa da ih netko ne optuži da ne mogu prežaliti Tita... 

No, kako god da okrenemo, drugi dio godine je puno izdašniji, jer nakon Nove godine, pa sve negdje do proljeća praktički nema nikakve šanse nešto spojiti, jer blagdana u to vrijeme praktički nema, ali zato od travnja, od Uskrsa, kreće rock 'n' roll. 

Za usporedbu, tako je otprilike bilo u Jugoslaviji, samo što su državni praznici bili, iz dobro poznatih razloga, popularniji od vjerskih blagdana. Pored Dana republike, Dana mladosti i Praznika rada posebno je bila popularna proslava Nove godine kada se i po tri dana nije radilo, jer se i repriza dočeka smatrala nekom vrstom praznika. 

Razne obljetnice brojnih bitaka iz NOB-a također su imale svoj dan, a kada bi preminuo neki visoki dužnosnik Partije ili Komiteta, proglasio bi se neradni dan žalosti, koji radi nepredivljivosti smrti nitko nije mogao unaprijed organizirati u neki produženi blagdan, ali sigurno je bilo lukavaca kojima je čak i to uspijevalo. 

Radnici Polako i sigurno Ekonomix Smijali smo im se, a sad nas svi prestižu

Uspijevalo se čak i radne dane pretvoriti u neradne. Primjerice Dan žena je bio poznat po tome što bi firme organizirale ručkove za drugarice na koje bi došli i drugovi, pa je taj dan, iako službeno radni, uglavnom bio neradni.

Usput bi se, kako bi produženi blagdan ili vikend trajao još duže, izmišljala i bolovanja, pa se osim praznikovanja radilo u polju, sadio krumpir, zidale vikendice... Ima toga naravno i danas, uz razliku što su Uskrs i Božić postali glavni blagdani, pa tako od Božića do Tri kralja vješto se može iskombinirati dva tjedna godišnjeg uz samo tri-četiri iskorištena dana. 

Upravo oko Božića je nastala i duhovita 'poštapalica' - "Nitko nema što Srbin imade, dva Božića od hrvatske vlade", jer nakon Tri kralja ide pravoslavni Božić kojeg pravoslavni vjernici imaju pravo provesti u krugu svoje obitelji. Sve u svemu, spajanje blagdana jedina je ostavština Jugoslavije koje se nitko ne želi odreći.