Nakon lokalnih izbora u saveznim pokrajinama Saska i Brandenburg, na kojima su dosad vodeće stranke Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) usprkos gubicima ostale najjače stranke, započeli su razgovori o stvaranju novih koalicija.
"Nama je u Brandenburgu potrebna stabilna vlada. I zato ćemo razgovarati sa svima s kojima je moguće sastaviti koaliciju", rekao je aktualni premijer Brandenburga Dietmar Woidke (SPD), prenosi HINA, te je istodobno najavio da će CDU biti prva stranka s kojom će se voditi koalicijski pregovori.
Moguća koalicija CDU-a i SPD-a
Dosadašnja koalicija sa strankom Ljevica, zbog osjetnih gubitaka kako SPD-a tako i Ljevice, više nije moguća. Političke stranke su odbacile ulazak u koaliciju s desno-populističkom Alternativom za Njemačku (AfD), koja je na nedjeljnim izborima, kako u Brandenburgu tako i u Saskoj, ostvarila značajan porast podrške birača.
Analitičari u Brandenburgu smatraju mogućom i koaliciju između socijaldemokrata stranke Ljevice i Zelenih.
U Saskoj nastavak koalicije između CDU-a i CSU-a zbog osjetnih gubitaka ovih dviju stranaka nije moguć. Postoje naznake da bi CDU, koji je u Saskoj ostao najjača stranka, mogao sastaviti koaliciju sa socijaldemokratima i strankom Zeleni.
Ovakva konstelacija je već tri godine na vlasti u susjednoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt a tamošnji političari su izrazili mišljenje da je ovaj model, koji se zbog odnosa stranačkih boja crno-crveno-zeleno naziva i "Kenija koalicija", prikladan i za Sasku.
"Što funkcionira kod nas, moglo bi se primijeniti i na Sasku", rekao je u ponedjeljak za agenciju dpa predsjednik CDU-a za Sasku-Anhalt Holger Stahknecht.
Prema prvim nepotpunim službenim rezultatima SPD je u Brandenburgu osvojio 26,2 posto glasova, AfD 23,5, CDU 15,6 te Zeleni i Ljevica po 11 posto.
U Saskoj je CDU, usprkos gubitaka od osam posto, s 32 posto ostao najjača snaga. Na drugom mjestu je AfD koji je osvojio 27,2 posto. Na trećem mjestu je s 10,4 posto stranka Ljevica iza koje s 8,6 posto stranka Zeleni te SPD koji je sa 7,7 posto ostvario svoj najslabiji rezultat ne nekim pokrajinskim izborima.
AfD - nova stranka istoka
Analitičari daljnji porast popularnosti AfD-a na istoku zemlje povezuju s trajnim osjećajem zapostavljenosti građana u ovom dijelu Njemačke. U godini u kojoj Njemačka obilježava 30 godina od pada Berlinskog zida, većina građana bivše Istočne Njemačke se još uvijek, usprkos u međuvremenu ujednačenim gospodarskim uvjetima, osjeća građanima drugog reda.
Uspjeh AfD-a u istočnim saveznim pokrajinama će, po mišljenu analitičara, dodatno radikalizirati AfD koji na zapadu zemlje igra na kartu konzervativne građanske stranke dok na istoku stoji pod utjecajem ekstremnog "krila" pod vodstvom predsjednika AfD-a za Tirinšku Bjoerna Hoeckea.
Istodobno je uočljiv i gubitak popularnost stranke Ljevica, koja je kao direktna nasljednica bivše režimske stranke DDR-a, uživala neku vrstu statusa istočnonjemačke stranke.
"Ljevica je izgubila mnoge glasače koji su prešli AfD-u koji se sve više profilira kao stranka 'malog čovjeka' na istoku zemlje. Na Ljevicu mnogi u međuvremenu gledaju kao na stranku establišmenta. AfD je nova narodna stranka istoka", rekao je Hans Vorleander, politolog sa Sveučilišta u Dresdenu za javni servis ARD.
Ovaj trend bi se mogao nastaviti i u listopadu na izborima za lokalni parlament u saveznoj pokrajini Tirinškoj.
Analitičari, poput Vorleandera istodobno ne očekuju da će ishodi izbora u Saskoj i Brandenburgu imati utjecaja na rad demokršćansko-socijaldemokratske savezne vlade Angele Merkel.
"Usprkos gubicima CDU i SPD će najvjerojatnije i dalje ostati na vlasti u Saskoj i Brandenburgu tako da na saveznoj razini ne treba očekivati neke tektonske promjene", rekao je Vorleander.
Opstanak koalicijske vlade Angele Merkel, koja na jesen nakon pola mandata povlači bilancu, uvelike ovisi o borbi za vrh SPD-a koji je nakon odlaska dosadašnje predsjednice Andree Nahles zbog neuspjeha na izborima za Europski parlament, bez izabranog vodstva.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
šta hoće švabe opet 1933 necete nedajte nacistima vlast