Hans-Jörg Müller, zastupnik u Bundestagu iz njemačke desničarske stranke AfD, rekao je u intervjuu objavljenom u najnovijem broju beogradskih „Večernjih novosti“ da „s političkog gledišta zavidi Srbiji što nije američka kolonija nego ponosna država“.
Njegov istup je zanimljiv zato što pokazuje izrazite političke simpatije desničara iz cijele EU prema vlastima Aleksandra Vučića, a istodobno podjednaku političku ljubav bilježimo između hrvatskih desničara i te iste protu-EU nacionalističke desnice koja obožava Vučića, čak i Milorada Dodika.
Müller je u intervjuu optužio Bruxelles i Berlin za to da „slijepo slijede američku politiku“. „Večernje novosti“ pišu da on „jasno osuđuje agresiju NATO-a na Srbiju 1999. i sudjelovanje Nemačke u njoj“. Ono zbog čega je intervju u Srbiji dobio pristojnu količinu medijske pažnje, njegovi su stavovi o Kosovu i odnosima s Beogradom.
„Iako je većina zemalja članica EU, među kojima je i moja Njemačka, priznala samostalnost Kosova, ono je, prema Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, pokrajina sa značajnom autonomijom unutar Srbije. Priznavanje Kosova je provedeno u vrijeme dok je taj dio vaše zemlje bio pod mandatom VS-a UN-a. Tu se radi o zanemarivanju međunarodnog prava, koje je otvorilo vrata paklu. Zatvorimo pakao i vratimo se pravu, vratimo Kosovo pod rezoluciju Vijeća sigurnosti“, izjavio je Müller.
EU kakva je danas, on naziva „totalitarnom europskom superdržavom“ i sa žaljenjem konstatira da desnica u EU na netom održanim izborima za Europski parlament „nije osvojila dovoljno glasova da zaustavi i preokrene daljnju izgradnju“ EU-a. O perspektivama Srbije da uđe u EU rekao je da nije za ulazak Srbije u EU, jer, kako smatra, svaka siromašnija zemlja želi se priključiti Uniji, s perspektivom da iskoristi njemačka sredstva, te je još rekao i to da je snaga njemačkog poreznika „već iscrpljena“.
Kada je nešto slično u listopadu prošle godine izjavio također član Bundestaga Peter Beyer, ali ne iz AfD-a nego iz demokršćanskog CSU-a, te ne uz argument o poreznom opterećenju Njemačke, nego o uvjetu da Beograd prizna Prištinu, predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić brzo je reagirala, rekavši da je to stav jednog parlamentarca, a ne službene politike Njemačke.
Müller je sada konstatirao: "S političkog gledišta, zavidim Srbiji jer nije američka kolonija nego ponosna država."
AfD je i inače jedina stranka iz Bundestaga koja je istupala snažno se protiveći samostalnom Kosovu i uz punu podršku Srbiji da se ta bivša pokrajina Srbije vrati u svoj raniji status. AfD je inače izrazito desna politička stranka s elementima ekstremne desnice i u Njemačkoj su sve ostale stranke iz parlamenta oko nje izgradile svojevrsni „higijenski politički obruč“, nebitno je li riječ o socijaldemokratima, demokršćanima, liberalima, zelenima ili ljevici.
Sljedeća istaknuta desničarska politička snaga iz EU-a koja ima odlične odnose s Vučićem je mađarski premijer Viktor Orban i njegova stranka Fidesz, koja se isprofilirala u izrazito protueuropsku nacionalističku, konzervativnu stranku. Vučić i Orban u travnju su u Subotici imali zajedničku sjednicu vlada Mađarske i Srbije.
„Vučić i Orban su konstatirali da su odnosi dviju zemalja na najvišoj razini u zajedničkoj povijesti, kao i to da su zasnovani na međusobnom razumijevanju i povjerenju, kao rezultatu višegodišnje suradnje“, prenijela je tada agencija Tanjug.
Ove godine u nekoliko navrata diljem Zapada pisalo se o vrlo sličnom, skoro identičnom obrascu ovladavanja medijskom scenom i kod Orbana i kod Vučića. U nedavnom skandalu oko sad već bivšeg austrijskog premijera iz također desničarskog FPÖ-a Heinz-Christiana Strachea, na snimci se čulo kako Strache iznosi plan za ovladavanje medijima u Austriji, kako bi prvo osvojio, a onda i zabetonirao vlast u toj zemlji novcem Putinovog oligarha.
Rekao je tada da namjerava „napraviti medijsku scenu kao što je to učinio Orban“. U veljači prošle godine, samo koji dan prije nego što će Vučić putovati na sastanak s Kolindom Grabar Kitarović u Zagrebu, Strache je ovako objasnio kako vidi situaciju između Beograda i Prištine:
„Priznanje Kosova je 'realnost'. Ali je činjenica i to da Srbija smatra Kosovo svojim teritorijem.“
Kako bi njegov stav bio jasan, valja podsjetiti na njegove izjave o Kosovu za „Politiku“ nešto prije nego što je austrijski premijer Sebastian Kurz sklopio koaliciju sa Stracheovim FPÖ-om, zbog čega je nedavno, s onim skandalom i raspadom vlade, jako požalio.
„Kosovo je bez sumnje dio Srbije. Mi smo snažno kritizirali što je Austrija priznala Kosovo. No, to je sada činjenica i ne može se mijenjati“, kazao je tada Strache.
Strache, Orban i ljudi iz AfD-a nisu u Europi jedini, ali se već na njihovim primjerima vidi obrazac da protueuropski desničarski nacionalisti jako razumiju Vučićev politički stil i ideje o naciji i teritoriju.
S druge strane, hrvatska krajnja desnica i konzervativni pokreti u našoj zemlji, dijele identične stavove s tim istim strankama, primjerice s FPÖ-om, Fideszom i AfD-om, pritom ignorirajući svjetonazorsko i političko suglasje s Aleksandrom Vučićem, te se savršeno pretvarajući da ne primjećuju ispade poput nedavnog Orbanovog istupa na internetskim društvenim mrežama o tome da je najveći teritorij današnje Republike Hrvatske nepravedno otet Mađarskoj nakon Prvog svjetskog rata.
Takve stavove Orban je iznosio i ranije, čak predstavljajući kartu „Velike Mađarske“ iz 1848. u Bruxellesu. Pritom fascinacija Orbanom u Hrvatskoj nije ograničena samo na ljude iz stranaka poput HSP-AS-a, koji su s još gorim mađarskim Jobbikom prije nekoliko godina marširali kroz Laslovo, u mađarskom nacionalističkom umu dijelom Mađarske, nego sve do HDZ-a.
U rujnu prošle godine Europski parlament glasao je o izvještaju o stanju u Mađarskoj, koji je jako kritizirao tu zemlju zbog katastrofalnog stanja s vjerskim, medijskim, manjinskim, akademskim i inim slobodama, te zbog korupcije i ovladavanja politike nad sudstvom. 448 glasova za, 197 protiv i 48 suzdržanih, eurozastupnici su tada izglasali izvještaj koji kritizira Mađarsku.
Među onih 197 koji su glasali protiv tog izvještaja, te onih 48 suzdržanih, bili su europarlamentarci s krajnje desnice, protueuropski politički raspoloženi eurozastupnici, ali i jedan manji dio članstva Europske pučke stranke. U toj priči našli su se i zastupnici HDZ-a, te Ruža Tomašić.
Oni su skupa s političkim snagama poput AfD-a i Stracheovog FPÖ-a stali na stranu Viktora Orbana, ocrtavajući nezanemarivu političku grupaciju s desnice EU-a koji sad već tradicionalno objašnjava da ima puno razumijevanje za Vučića, a nije nesklon niti Vladimiru Putinu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Hrvatska je dio EU. Ali, problem je sto svi ne misle kao mi? Mi smo mislili da je “bivša YU” zajednica ravnopravnih naroda, pa smo vidjeli sto se dogodilo. Tako i sada mislimo da je EU ravnopravna zajednica europskih naroda, ... prikaži još! ali iz dana u dan vidimo da to nije. Pa se onda čudimo kako to se buni Italija, Madjarska, Poljska Itd ... a da ne spominjemo Veliku Britaniju. Kako vidimo ipak prevladavaju politički interesi! Koji su naši interesi? Je li samo da budemo u tom klubu EU .