Izraelci danas izlaze na birališta na kojima će birati svoje kandidate za parlament između četrdesetak stranka. Izbori su to u kojima se premijer Benjamin Netanyahu bori za svoj politički opstanak.
Pet stvari važno je znati.
1. Ovo su najnapetiji izbori koji se organiziraju u Izraelu posljednjih godina
Benjamin Netanyahu u utrci je za svoj peti mandat. Ako bude ponovno izabran posta će najdugovječniji premijer i tako preuzeti tu poziciju od Davida Ben-Guriona, prvog izraelskog premijera. Suočen je sa ozbiljnim optužbama za korupciju, i u očekivanju je posljednjeg saslušanja sa državnim odvjetnikom, i svojom najvećom konkurencijom Benny Gantzom.
Gantz je bivši šef osoblja u izraelskoj vojsci i novo lice u politici. Ozbiljna konkurencija može mu biti na području sigurnosnih pitanja, što je i jedno od važnijih putanja na izborima, a obećaju i čišće politike. Njegov centristički Plavo-bijeli savez u kojem je i bivši tv voditelj i političar Yair Lapid, malo je bolje kotirao u istraživanjima javnog mišljenja, od Netanyahuovog Likuda. No stanje se izmijenilo, piše BBC.
Tijesnu utrku obilježila je agresivna i često prljava kampanja s čestim pokušajima klevetanja i optužbi. Izraelski birači o tome koga će podržavati odlučuju najčešće i na temelju osobnosti kandidata, umjesto njihovih političkih stavova i obećanja. Odabrat će one koje smatraju snažnim vođama.
2. Vođa stranke s najviše zastupničkih mjesta ne mora nužno postati premijer
Ni jedna stranka u Izraelu nije samostalno sastavila vladu, tj. osvojila većinu mjesta u parlamentu. Uvijek je bilo riječ o vladajućoj koaliciji. Tako ni premijer ne mora biti osoba čija će stranke osvojiti najviše glasova, već onaj koji će uspjeti iskupiti dovoljno glasova kako bi imao najmanje 61 od 120 zastupnika u Knessetu.
Neka istraživanja pokazuju da će Netanyahu prije formirati kolaciju od Gantza s obzirom na njegove bliske veze s ostalim desnim i vjerskim strankama. Njegov su potez oštro kritizirali no Netanyahu je postigao dogovor sa ekstremnim strankama desnog bloka koje bi mogle završiti parlamentu, a mnogi ih doživljavaju rasističkima.
3. Planovi za mir sa Palestincima nisu istaknuti
Posljednjih tjedana tenzije između Izraela i Palestinaca u Gazi su se proširili, a američki predsjednik Donald Trump trebao bi nakon izbora objaviti svoj plan rješavanja ovog dugogodišnjeg sukoba. No pitanje mira nije bilo dio izbornih obećanja ili debata. Izraelska javnost ne vidi puno nade u toj dugotrajnoj međunarodnoj formuli za mir, tj. "rješenju dvije države".
Istaknuti članovi Netanyahuove trenutačne desne koalicije otvoreno se protive stvaranju palestinske države i žele pripojiti većinu okupirane Zapadne obale.
Kampanja Plavo-bijelog saveza spominje "separaciju" od Palestinaca no ne spominje da bi trebali imati svoju državu. Podržavaju "ujedinjeni" Jeruzalem kao glavni gard Izraela, dok Palestinci istočni dio grada doživljavaju svojim budućim glavnim gradom. Savez Bennyja Gantz poziva na kontrolu doline Jordan i zadržavanje židovskih naselja na zapadnoj obali. Izraelska stranka rada, koja je tijekom 90-ih postigla mirovni sporazum sa Palestincima, izgubila je naklonost birača.
4. Demografija će imati važnu ulogu
6,3 milijuna glasača ima pravo izaći na izbore, a društvene, etničke i vjerske grupe čiji su dio mogle bi biti ključan faktor u odbiru za koga će glasovati. Haredski Židovi često se nazivaju ultra-ortodoksnim, slušaju savjete svojih rabina i glasuju za odane stranke. Njih je oko milijun.
Većina će pak sada glasovati za mainstream stranke, one prevladavajuće, većinom na desnoj strani. Među ključnim pitanjima je i odsluženje vojnog roka, koje će se naći na dnevnom redu novog parlamenta.
Petinu populacije čine izraelski Arapi, no istraživanja pokazuju da će manje od polovice onih koji mogu glasovati, i stvarno izaći na izbore. Više ih je izašlo na izbore 2015. godine, na kojima su četiri stranke zajedno pod Zajedničkom arapskom listom, osvojile 13 mjesta u parlamentu. No od tada su se raspali.
5. Stranka iz sjene mogla bi donijeti prevagu
Moshe Feiglin, vođa ultra nacionalističke stranke Zehut mogao bi se pokazati presudnim a istraživanja javnog mišljenja daju mu najmanje četiri mjesta u parlamentu. Kaže kako ne može odabrati tko mu je draži, tko mu je miljenik između Benjamina Netanyahua i Benny Gantz kao premijera.
Poznat je po pozivima za legalizaciju marihuane, a njegova stranka kao eklektična platforma. Oštrog je stava prema Palestincima i želi ih potaknuti da emigriraju od okupiranih područja Zapadne obale i Gaze. Poziva na izgradnju trećeg židovskog hrama na osporavanom svetom tlu u Jeruzalemu poznatom Židovima kao hram Mount i muslimanima kao Brdo hrama, na lokaciji Al-Aksa džamije.
