Nekoliko dana nakon što se Trumpova administracija povukla iz iranskog nuklearnog sporazuma, Washington je pojačao sankcije protiv Hezbollaha kao dio svoje ofenzive protiv Teherana i njegove produžene ruke u Libanonu. Ipak, američka politika prema libanonskoj militantnoj skupini i dalje je neusklađena.
Pokazujući mišiće Hezbollahu, SAD podržava libanonske državne institucije koje uspješno kontroliraju, no na taj način Bijela kuća zapravo potkapa vlastite pokušaje da presiječe nezakonito financiranje militantne skupine Hezbollah.
Ova kontradikcija upravo se odvija na drugoj strani zemaljske kugle - točnije u Paragvaju, gdje libanonsko veleposlanstvo pokušava blokirati izručenje navodnog Hezbollahovog financijera Nadera Mohamada Farhata. Dok su Hezbollahovi arsenali i borci koncentrirani u Libanonu i Siriji, Latinska Amerika je važan teren za operacija kojima se generira velik dio Hezbollahovih prihoda.
Uloga Paragvaja raste iz dana u dan jer se tamo pere novac povezan s Hezbollahom, a naročito na tromeđi gdje se dodiruju granice Argentine, Brazila i Paragvaja.
Hezbollahovi operativci sudjeluju u lokalnom razvoju trgovine kokainom - i postoje dokazi da Hezbollah šalje na to područje svoje visoke dužnosnike da bi koordinirali ove aktivnosti.
Još 2002. godine Bushova administracija posvetila je veliku pažnju području nazvanom Triple Frontier. Već tada se tvrdilo da postoje 'jasni dokazi' kako se od trgovine kokainom financiraju razne islamističke grupe i njihove terorističke aktivnosti, pa su se već tada spominjale egipatska al-Gama'a al Islamiyya, Jihad, Hezbollah i Al Qaeda.
No, nakon više od desetljeća, koliko su američki političari zanemarivali ovo područje, istraga FBI-a otkrila je da se trgovinom bijelim prahom okreću milijuni dolara. Iako se nitko nije iznenadio da u tome sudjeluje Hezbollah, američku je administraciju zatekla činjenica da to rade baš kroz libanonsko veleposlanstvo, dakle ispostavu libanonskih državnih institucija za koje je Washington bio uvjeren da drži 'pod kontrolom' i da im je suučesnik protiv Hezbollaha.
Prije mjesec dana, 17. svibnja, paragvajske su vlasti na svojoj strani Triple Frontiera izvršile raciju u mjenjačnici Unique SA, u gradu Ciudad del Este, i uhitili vlasnika Farhata, pod sumnjom da je preko tvrtke oprao 1,3 milijuna dolara zarađenih od ilegalne trgovine kokainom. Farhat se također tereti da je član Hezbollahove ispostave službe sigurnosti koja je zadužena za vođenje inozemnih nedopuštenih operacija financiranja i krijumčarenja droge.
Američke vlasti žele Farhata jer je očito da su njegove aktivnosti pranja novca dotaknule i američki financijski sustav. No, libanonska vlada sad želi spriječiti izručenje. Dana 28. svibnja Hassan Hijazi, libanonski veleposlanik u paragvajskom glavnom gradu Asuncionu poslao je pismo glavnom tužitelju navodeći da bi trebali odbiti zahtjev SAD-a za izručenjem Farhata.
Naravno, Hijazi prije svega pazi na na interese libanonskog državljanina, što Farhat i jest. No uobičajena diplomatska praksa bila bi da je Hijazi dao Farhatu svu moguću potporu u tišini i bez pompe, a istovremeno da svoju zemlju distancira od ovakve vrste financijskog kriminala. Svojim pismom paragvajskim tužiteljima prekršio je diplomatski protokol i dao do znanja da Ministarstvo vanjskih poslova u Beirutu na prvo mjesto stavlja interese Hezbollaha.
Asunción bi sad libanonskog veleposlanika Hijazija mogao proglasiti personom non grata i vratiti ga u Libanon, što bi libanonskom ministru vanjskih poslova Gebranu Bassilu dalo jasnu poruku - ili ćete primati američku pomoć ili ćete podržavati Hezbollah, ali jedno i drugo ne ide.
SAD bi pak trebao uvjeriti Paragvaj da je protjerivanje veleposlanika i izručenje Farhata jedini ispravni put, no Farhatova shema pranja novca samo je vrh ledenog brijega.
Istražitelji koji su otkrili Farhatovo poslovanje zapravo su se susreli ovdje s mnogo razvijenijom i sofisticiranijom trgovinom koja vrti desetke milijuna dolara, te da je njegova tvrtka bila tek dio razvijene mreže uz veliku pomoć lokalnih vlasti koje su malo kad provjeravale teret koji se iz zračne luke Guarani International Ciudad Del Este krcao u avione prema Dubaiju i mnogim gradovima u SAD-u.
U tijeku je slučaj u Miamiju, kojeg je istražila lokalna FBI-ova zajednička skupina za borbu protiv terorizma, koja posebno spominje tjedni let teretnog aviona na liniji Miami-Ciudad Del Este kao kanal za isporuku krivotvorene elektronike. Prošle godine, Paragvaj je izručio u Miamiju libanonskog krijumčara drogom povezanog s Hezbollahom nakon što je uhvaćen zbog pošiljke kokaina kroz istu zračnu luku.
Kad su ga uhitili, vlasti su otkrile da je avionom mjesečno slao 100 kilograma kokaina poslovnom suradniku u Houstonu. Nedavni posjet američkih vlasti paragvajskoj pograničnoj zračnoj luci samo su potvrdili brojne nedostatke u lokalnim kontrolama tereta.
Paragvajske vlasti su kooperativne, ali su osjetljive na lokalne pritiske. Oni možda nikada ne bi mogli osuditi Farhata ako će mu se suditi u Paragvaju. Primjerice, potkraj prošle godine njihov kazneni sustav omogućio je dvojici osumnjičenih Hezbollahovih krijumčara droge da pobjegnu tijekom transporta između sudnice i zatvora.
Paragvajska Vlada nije poduzela nikakve korake nikakve korake da bi spriječila višegodišnje operacije Hezbollaha na Triple Frontieru, pa mnogi od njih i dalje trguju na paragvajskoj strani granice, piše Asunción nije poduzela nikakve korake kako bi izvršio desetljeće stare američke sankcije protiv operacija Hezbollah sa Triple Frontierom, od kojih mnogi i dalje žive i trguju na paragvajskoj strani granice, piše Foreign Policy.
