U ratnu Hrvatsku Ante Gotovina se nije vratio kao general, naprotiv, kao obični vojnik, premda je iz dana dok je bio u Legiji stranaca iz nje izašao s najvišim dočasničkim činom.
No, nije dugo trebalo da Gotovinu prepoznaju kao ratnika i zapovjednika. I u filmskoj priči, u kojoj ga glumi Mustafa Nadarević, i u stvarnom životu utjecaj na njegov ratni put imao je general Janko Bobetko, piše Večernji list.
Brzo je “kliknuo” s Gotovinom, a iskušavao ga je tako da ga je slao na najgora mjesta i najzahtjevnije zadatke.
Bobetko je bio dobar zapovjednik još kao partizan u Drugom svjetskom ratu, poslije je gradio karijeru i u JNA, postao i načelnik V. zagrebačke vojne oblasti, a u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. suspendiran je i prisilno umirovljen uz zabranu javnog djelovanja zbog “hrvatskog nacionalizma”.
No, čim je počeo raspad Jugoslavije, stari Bobi odijeva generalsku uniformu i dokazuje se kao veliki strateg. Prvu važnu pobjedu ostvario je 1992., operacijom Južni potez te deblokirao Dubrovnik i jug Hrvatske.
Bobetko uviđa da je Gotovina ratnik, a želi ga izbrusiti i u vojnoj strategiji, te mu daje popis knjiga i govori – pročitat ćeš sad ovu knjigu, pa ovu...i tako je Gotovina spoznao način razmišljanja i strategije oficira JNA, pa je shvatio i kako će ih pobjeđivati, donosi Večernji.
Bobetko je dakle sigurno pridonio vojničkom brušenju Gotovine kao stratega, koji je toliko brzo učio da je već krajem 1992. Davoru Domazetu Loši, stojeći na početku prostranog Livanjskog polja, pokazao na Dinaru i kazao mu:
“Eto, ovuda ćemo osloboditi i ući u Knin.”
Lošo je ujedno jedan od rijetkih likova koji se u novom filmu “General” Ante Vrdoljaka eksplicitno imenuju, a igra ga Tarik Filipović.
Bez obzira na to što mu je Gotovina bio drag, Bobetko mu nije davao nikakva popusta, nego zadatke zato što je bio uvjeren da će ih Gotovina i ostvariti.
I poslije rata, Bobetko je, već pred smrt podržao Gotovinu i generale u Otvorenom pismu javnosti, a kada se Gotovine dohvatio Haaški sud, nakon prve osuđujuće presude, strani mediji su objašnjavali kako su ključni politički čelnici poput Tuđmana, Šuška i Bobetka preminuli prije nego su se morali suočiti sa sudom, pa je Gotovina poslužio kao “zamjensko” suđenje.
Uz Gotovinu u Hrvatsku su se na početku rata vratili brojni drugi pripadnici Legije stranaca. Dvojica od njih, Boris Zorica Zulu i Ante Roso dio su i filmske priče. Legionari i inače djeluju do kraja života kao vječno ratničko bratstvo.
Zulu, koji je kao legionar prošao šest mjeseci obuke, morao je obuku prilagoditi tako da Hrvata dragovoljca očeliči u najviše mjesec do mjesec i pol, piše Večernji.
"Gledao sam te mangupe i znao sam da će biti dobri. Nije bila potrebna samo poslušnost, u njima se trebalo vidjeti i malo otpornosti, a oni su to imali", govorio je Zorica.
Brigadir Zorica zapovijedao je Bojnom Frankopan, njegovi su komandosi poslije razmješteni po brigadama, dok je on nastavio ratovati s Gotovinom do operacije Južni potez.
Zulua u filmu igra Bojan Navojec, kao jedan od najistaknutijih glumaca svoje generacije, ali i jedan od najistaknutijih članova Vrdoljakove podjele.
Drugi filmski legionar, Ante Roso, kojeg igra Boris Svrtan, bio je prvi zapovjednik Bojne Zrinski, specijalne postrojbe HV-a čije geslo je bilo „Viribus unitis“ (ujedinjenim snagama).
Njegovi su komandosi ratovali na svim hrvatskim bojištima. Poslije je s generalom Filipovićem osnovao Bojnu Zrinski, prvu specijalnu postrojbu Glavnog stožera. I Rosini i Filipovićevi te Zuluini komandosi bili su poznati po legionarskoj obuci i fanatičnoj privrženosti i hrabrosti, donosi Večernji.
Roso krajem 1993. postaje zapovjednikom HVO-a, nakon Slobodana Praljka, i to u vrijeme velike neizvjesnosti i rata s Muslimanima.
Uz Rosu je, naravno bio još jedan legionar, i to onaj s najvišim činom među svim hrvatskim legionarima, pukovnik legije Zvonimir Skender, s kojim je Roso uspio konsolidirati linije i pripremiti HVO za završne ratne operacije.
Publiku je zaintrigirao lik Nikice koji je cijelo vrijeme uz bok Gotovini, a kojeg glumi Borko Perić. Ratni kolege Gotovine u njemu su prepoznali Damira Tomljanovića Gavrana, heroja Domovinskog rata.
Tomljanović je bio zapovjednik Tigrova, dragovoljac koji je u kolovozu 1990. pristupio postrojbi Specijalne policije za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje kod Zagreba.
Dokazao se na vrlo zahtjevnoj bojišnici na Velebitu, gdje je poginuo 17. veljače 1994. Njegovo ime nosilo je Obučno središte u Šepurinama kod Zadra, a od 2007. i ulica u Zagrebu, zaključuje Večernji.
(Tekst je objavljen u Večernjem listu)
