Life
740 prikaza

Ne treba srljati u reformu obrazovanja, dokaz je 'šuvarica'

Djeca u školi
Thinkstock
Bez procjena učinka, promjene javnih politika isto je kao gađanje mete s povezom preko očiju

Sve glasnije zazivanje reforme obrazovanja, posebno po pitanju jačanja strukovnih zanimanja, u čemu prednjače Hrvatska obrtnička komora i HGK, bez ozbiljnih analiza može donijeti negativne posljedice, upozorava Ekonomski institut Zagreb.

U najnovijoj publikaciji o poukama "kvazieksperimenta u Hrvatskoj", Šuvarove reforme obrazovanja koja je ukinula gimanzije, autor Ivan Žilić zaključio da da nije donijela ni rast visine plaća niti broj godina staža. 

Odustanak od školovanja

"Ono što se mora naglasiti jest kako je refoma imala negativan učinak na vjerojatnost da će osoba biti zaposlena i na vjerojatnost da će biti radno aktivna", ističe EIZG. Podsjetimo, "Šuvarova reforma" ukinula je gimnazije i cjelokupno srednjoškolsko obrazovanje pretvorila u strukovno.

U prve dvije godine izvodili su se opći predmeti zajednički svima bez obzira koju su školu upisali. S trećom godinom srednje škole učenici su slušali predmete koji su ih pripremali za onu struku za koju su se opredijelili. I dok rezultati ankete provedene na 22.000 ispitanika ukazuju na to da reforma nije promijenila vjerojatnost da će završiti srednju školu, za pet posto je ipak smanjila vjerojatnosti da će završiti fakultet kao najviši stupanj obrazovanja.  

Nasilne djevojčice Brutalne ispovijedi Life Nasilne curice po hrvatskim školama: Bokserima razbijaju drugima glave

Zanimljivo je da su negativne efekte  iskusili ponajprije muškarci jer se povećala vjerojatnost da će s obrazovanjem stati nakon osnovne škole. Naime, s obzirom na to da su za strukovno obrazovanje morali slušati dvije godine općeg obrazovanja reforma je za posljedicu imala povećano odustajanje od škole.

"Stoga, zahvaljujući Šuvarovoj reformi, muškarci su proveli do šest mjeseci manje vremena u formalnom sustavu obrazovanja", ističe se.

Za razliku od njih, žene su profitirale jer je reforma povećala vjerojatnost njihovog odlaska na fakultete, ali i promijenila izbor zanimanja smanjivši sklonost učiteljskim i zdravstvenim profesijama, a povećavši sklonost k društvenim znanostima.  

Površna rasprava

Stoga u EIZG-u upozoravaju da reforme, kao što je pokazala ex post analiza Šuvarove, često mogu imati neočekivane i neželjene posljedice. Upravo zbog toga bilo koja promjena mora biti popraćena evaluacijom učinaka, prije i nakon, implementacije.

"U Hrvatskoj se vrlo često ne provodi ni jedan ni drugi tip evaluacije, zbog čega se rasprava vodi na vrlo površnoj razini, a same promjene javnih politika radi ostvarenja nekog društvenog cilja mogu se okarakterizirati kao gađanje mete s povezom preko očiju jer se ne procjenjuje na odgovarajući način ni svrsishodnost, ni očekivani kratkoročni i dugoročni učinci", upozoravaju iz EIZG-a.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.