Kultura
6140 prikaza

ZG Manhattan: Megaprojekt o kojem ne znamo ništa

Beograd na vodi
1/17
Društvo arhitekata Beograd
Jedine informacije o "Zagrebu na vodi" dobivaju se od ljudi ogorčenih "Beogradom na vodi", ne zna se ni koliko milijuna je u igri

''Investitor je oštar, morate se držati zajedno. Nismo bili spremni na ovaj udar kapitalizma i on nas je u potpunosti pregazio'', poruka je to Milana Đurića, predsjednika Udruženja arhitekata Srbije koji je Zagrepčanima predstavio njihova iskustva u izgradnji projekta Beograd na vodi.

Bio je gost Društva arhitekata Zagreba (DAZ), a sudeći po broj okupljenih na tribini održanoj sredinom tjedna u njihovom prostorima na glavnom zagrebačkog trgu, ovo je tema koja interesira ne samo struku, već i brojne građane Zagreba. Taj projekt o kojem slušamo već nekoliko mjeseci, kojeg mnogi nazivaju Grad na Savi, Grad u Gradu ili Zagrebački Manhattan, mogao bi uvelike izmijeniti izgled tog dijela Novog Zagreba, no prije svega to je projekt koji se bavi onom prijeko potrebnom obnovom Velesajma. Barem bi trebao.

Iskustva iz Beograda, i njihovog Grada na Savi, pokazuju kako je riječ o političkom projektu koji je unatoč mišljenju struke, zaživio, tj. počeo s izgradnjom, koja još uvijek traje. 

Beograd na vodi | Author: Društvo arhitekata Beograd Društvo arhitekata Beograd
Takav sličan projekt mogao bi osvanuti na južnoj obali Save, na današnjoj lokaciji Zagrebačkog velesajma i Hipodroma. Investitor je isti. I dok zagrebački gradonačelnik Milan Bandić naglašava da će sljedećeg tjedna razgovarati i sa francuskim zainteresiranim investitorima, tvrtkom Bouygues Batiment, s predstavnicima tvrtke Eagle Hills, sastao se tijekom svog nedavnog putovanja u Dubai. Ističu kako su dogovori sa tvrtkom iz Abu Dhabija koja bi trebala biti strateški partner gradu u izgradnji tog sada već poznatog Zagrebačkog Manhattana, načelnog karaktera.

Službeno ime kompleksa koji će po najavama izrasti na prostoru omeđenom Savom, Avenijom Većeslava Holjevca, Avenijom Dubrovnik i ulicom Radoslava Cimermana u Zagrebu, površine od oko 1,1 milijun četvornih metara, trebao bi biti Zagreb City.

''Zagreb City još uvijek je u ideji i teško je komentirati. Pustila bih da prođe vrijeme, da se održi i javna rasprava. Uglavnom još uvijek nemamo koncept nego ga stvaramo'', kratko nam je najave projekta prokomentirala pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić koja je pratila gradonačelnika na njegovom posjetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Milan Bandić | Author: Davor Puklavec/PIXSELL Davor Puklavec/PIXSELL

Puno više o samoj ideji izgradnje jednog sasvim novog kompleksa na lokaciji na kojoj stane 41 trg bana Jelačića, rekao je proteklog tjedna gradonačelnik Bandić. Da se njega pita, nekada slavni prostor Velesajma na kojem se sajmovi održavaju od onog jesenskog 1956. godine kojeg je otvorio Josip Broz Tito, trebalo bi u potpunosti sravniti sa zemljom. Najavio je i kako će se preseliti Hipodrom, igralište NK Lokomotive, a na toj jako vrijednoj i dragocjenoj lokaciji, trebao bi izrasti i kongresni centar.

''Taj je projekt bila moja originalna ideja. Ništa vam ne mogu reći. Bili smo u Dubaiju, vidjeli kako se živi, radi i gradi. Dobro je da smo otišli tamo. Ljudi iz gradskih ureda dobili su zadatak da na toj plohi napravimo projekt koji će biti na ponos građana ovog grada i koji će ostati sa zlatnim slovima upisan u povijesti. Velesajam će biti inkorporiran u taj novi Zagrebački City, bit će tu i kongresni centar. Seli se Hipodrom, seli se igralište NK Lokomotive, ruši se Velesajam, ravna sa zemljom. Suludo bi bilo da gledamo 20 konja, četiri štale, i jedan hangar na površini od 550.000 kvadrata. To ni pijani milijarderi ne bi dozvolili. Kad to realiziram ja ću onda otići u penziju'', objašnjava Bandić.

Hipodrom | Author: Dalibor Urukalovic/PIXSELL Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Riječ je o projektu koji bi u potpunosti izmijenio vizuru tog dijela Novog Zagreba, a ako je vjerovati iskustvima Beograda, taj bi novi grad trebao biti nešto sasvim drugačije od onoga što smo dosada imali priliku vidjeti.

''Investitori će definirati, koji to god bili, što će se tamo graditi. Ako neko hoće napraviti neboder od 200 katova, neka ga napravi. Zašto Zagreb ne bi imao neboder od 200 katova? I gledao Zagreb iz ptičje perspektive. Ako ja poživim možda gore budem imao neku malu kancelariju. I gledat ću odozgo cijeli grad i projekte koje smo realizirali zajedno", naglasio je Bandić.

Kako bi taj prostor trebao izgledati, još uvijek je misterija na koju nema odgovora. Formu koju bi trebao zadovoljiti, i koja bi odgovarala zakonima struke, predstavio je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.

''Prostor Savskog parka, današnji Hipodrom, potrebno je zadržati u GUP-om planiranoj namjeni ozelenjenog prostora sporta i rekreacije. Visokovrijedni objekti kulturne baštine i vrijedni potez aleje unutar zaštićenog kompleksa Velesajma moraju se sačuvati unutar novog projekta. Sve aktivnosti moraju se provoditi u skladu s trenutno važećim prostorno-planskim i projektantskim procedurama, bez prilagodbi zakonskih okvira specifičnim ili pojedinačnim interesima prostora ili investitora'', naglašava.

Beograd na vodi | Author: Društvo arhitekata Beograd Društvo arhitekata Beograd
Da to nije bilo tako u Beogradu pokazuju iskustva koje je predstavio arhitekt Đurić ali i njegova kolegica Vesna Cagić Milošević, predsjednica Udruženja arhitekata Beograda.

''Projekt Beogradskog Manhattana najavljen je 2008. godine, a naša tužna priča krenula je 2013. godine. Taj je projekt bio interesantan i nama arhitektima ali i političarima koji su ga koristili kao model razvoja posebno u predizbornoj kampanji 2012. godine. Vlada ga je tada proglasila projektom od državnog značaja, što je rijetkost u slučaju izgradnje takvog kompleksa'', pojasnila je Cagić Milošević.

''I tada je krenuo pravni Blitzkrieg'', dodao je Đurić.

Jaka medijska kampanja krenula je 2013. godine, i tada su predstavljeni prvi modeli, bez da se znalo tko je investitor. Arhitekti su ga tada doživljavali kao dio političkih obećanja, populističkih izjava, jeftinih kupovanja glasova. U njegovo ostvarenje malo je tko vjerovao. Planovi i makete stalno su se mijenjali, dolazili su iz svih krajeva svijeta, i u njima su zapravo prikazani dijelovi grada koji u vizuru Beograda nikako ne pristaju.

Kao da su sastavljeni od nekih drugih gradova a umjesto rijeke u tim je planovima stajalo more, pričaju arhitekti. Ta velika maketa, na osnovi koje je rađen plan izgradnje, i koja je svečano predstavljena, stigla je brodom iz Malezije 2014. godine. Ugovor još tada nije bio službeno potpisan, a radovi na uklanjanju željezničke pruge, dominantne na tom prostoru, već su započeli.

''Kreću izmjene generalnog plan, ukida se studija visokih objekata, koji je onemogućavao izgradnju visokih objekata na pojedinim dijelovima grada, koji nije bio idealan, ali je ipak postojao i zabranjivao je izgradnju visokih zgrada na ovom prostoru. Mi smo kao udruženje pokušali iznijeti neke primjedbe, ali generalno jako lako smo iz toga svi bili isključeni'', naglašava Cagić Milošević.

Ovaj je projekt bio jako dobro popraćen s najvišeg državnog nivoa, a sam je današnji predsjednik Aleksandar Vučić, arhitekte prozivao zbog njihove bune oko projekta vrijednog tri milijarde eura.

Beograd na vodi | Author: Društvo arhitekata Beograd Društvo arhitekata Beograd

U izradi plana sudjelovala je i Agencija za prostorno planiranje Srbije. Ukinuta je gotovo preko noći jer direktor agencije nije želio potpisati Plan kako je bilo od njega zatraženo.

''Tada je donesen i zakon ''Lex specialis'' kojim je omogućena eksproprijacija tamošnjeg zemljišta, ukinute su odredbe za visoke zgrade u Beogradu, promijenjena je zakonska regulativa pa je izmjenama bilo dozvoljeno da se za ovaj prostor primjeni bilo koji svjetski građevinski standard i zakon, bez obzira na zakonsku regulativu u Srbiji'', pojašnjava Cagić Milošević.

Nakon pritiska investitora ukinuto je ili izmijenjeno 29 zakona.

''Projekt je po ugovoru i po planu prioritetni projekt, što znači da se i na nekim drugim pozicijama mogu poništiti zakoni kako bi se zadovoljile potrebe tog projekta. Bilo je niz prosvjeda prilikom potpisivanja ugovora, a prosvjedi su pratili i postavljanje kamena temeljca. Na političke prosvjede smo se već svi navikli, u povijesti su oni česti, no ovakvi prosvjedi pokazuju da je ljudima važno što ostavljaju za sobom, jer prostor je teško reverzibilna stvar, utjecaji su trajni'', naglasila je.

Sličnih prosvjeda bilo je i u Zagrebu, posebno onih dugogodišnjih i vezanih uz uređenje Varšavske. Spomenuo ih je Tomislav Tomašević, iz stranke Zagreb je naš, koji je prije nekoliko dana na dnevni red Gradske skupštine pokušao uvrstiti prijedlog Kluba zastupnika lijevog bloka da gradonačelnik podnese izvješće o projektu Grad u Gradu. Skupština nije prihvatila njegov prijedlog, a on je poručio kako Zagrebu ne treba nova Varšavska.

Zagrebački velesajam | Author: Zeljko Lukunic/PIXSELL Zeljko Lukunic/PIXSELL
''Ni meni u potpunosti kao gradskom zastupniku nije jasno o čemu se točno radi. Nije nam jasno kako će se to odraziti na GUP, a gradonačelnik je obećao da će se GUP u svibnju naći na sjednici Skupštine. Tako da ne znamo što se događa. Bez odobrenja skupštine ne može ni biti potpisan ugovor sa potencijalnim investitorima, ako je riječ o ugovoru vrjednijem od milijun kuna. Možemo zaključiti kako se priprema dokumentacija. Ne bi htio da se ponovi ono što se dogodilo u Varavšavskoj. Ovo što se sada sprema, ako će biti slično onome u Beogradu, bit će jako loše za grad i ne bih volio da čekamo godinama na reakciju struke'', rekao je.

Struka je u procesu od početka, poručio mu je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković. Struka je sudjelovala i u počecima pripreme projekta redizajna Zagrebačkog velesajma kako je naglasio Tihomir Jukić, sa Arhitektonskog fakulteta. Po smjernicama i planu iz 2015. godine koji je rađen na fakultetu prostor je trebao biti inovativna gradska četvrt i dio budućeg Savskog parka. Trebao je zadovoljiti javne, kulturne i sportske potrebe, ali i označiti povratak u grad. Privući startupove na područje grada u kojem živi oko 130.000 ljudi.

''Vizija Zagreba kao urbanog inkubatora održivih koncepata, poduzetništva i novih vrijednosti u potpunosti odražava/podupire koncept razvoja i preobrazbe Zagrebačkog velesajma. Razloge za preobrazbu predmetnog područja u inovativnu četvrt nalazimo u tradiciji Zagrebačkog velesajma koji je oduvijek bio mjesto cijelog kompleksa (ili kompleksnih) inovacija, odnosno prezentacije novog ili još neviđenog i mjesto dokazivanja gospodarske snage i suvremenih dostignuća i pozicije Grada i Hrvatske u širem, po mnogočemu i svjetskom okruženju'', objašnjava. 

Zagrebački velesajam | Author: Zeljko Lukunic/PIXSELL Zeljko Lukunic/PIXSELL
Povijest Velesajam na nekada Južnom Zagrebu obilježila je i potreba za njegovim očuvanjem i obnovom. Tijekom desetljeća pojavilo se niz projekata, no ni jedan se nije ostvario. Što će biti s predloženim planom fakulteta, zasada se ne zna.

Da će se možda na prostoru Velesajam na kojem se uz poluraspadnute hangare nalaze i zaštićeni paviljoni s kulturnom vrijednosti, poput Paviljona Litostroja u kojem je sniman i dio filma Proces Orsona Wellsa, te možda najvažniji primjerak hrvatske arhitekture 50-ih godina prošlog stoljeća Paviljon nacija koji je podignut 1958. godine prema projektu arhitekta Viktora Kovačića, graditi viseći vrtovi, rekla je i vijećnica gradske četvrti Novi Zagreb zapad Mirjana Muškinja.

''Na sastanku vijeća postavila sam pitanje, s obzirom da smo donijeli odluku da ćemo čuvati zelenilo, kako će taj projekt utjecati na našu obavezu. Rekli su mi da je investitor iz pustinje, i oni fantastično znaju ozelenjivati područje, i da će u konačnici biti 30 posto više zelenih površina jer će na svakoj zgradi biti viseći zeleni vrtovi'', naglasila je.

Od vrtova do nebodera pa i streljane koju je Bandić spomenuo kada ga je Tomašević pitao zašto nije on ili netko iz gradskog ureda došao na tribinu u Društvo arhitekata, na kojoj se raspravljao o ovom projektu, ovaj projekt već sada izaziva burne reakcije u gradu. Službeno predstavnici Grada su bili zauzeti je se otvarao Festival svjetla te večeri, pa nisu mogli doći. Bandić mu je i odgovorio kako je vodstvo DAZ-a bilo pozvano u Gradsku upravu, ali kako su taj poziv odbili.

Zagrebački velesajam | Author: Zeljko Lukunic/PIXSELL Zeljko Lukunic/PIXSELL
''Nisam baš posebno pametan, ali nisam ni bedast. Nisam ja vaša streljana u Vrapču ni glineni golub'', odgovorio je.

I tako ulazimo u još jedan novi gradski projekt, po najavama kvadrata i sredstava možda i jedan od najvećih. O ovome ne znamo ništa, barem ne službeno, pa tako ni planirane rokove početka, ni koliko će trajati i što će se točno graditi, a što rušiti. Znamo da će u ovom partnerstvu sa investitorima grad morati uložiti i neka svoja sredstva, i da će se analizirati i imovinsko pravni odnosi, što je tipičan 'folklor' koji prati gradske projekte. Njih je oko 50, kako naglašava Jukić, dok ih grad poput Beča ima samo 15. Realizacija istih traje znatan broj godina, a većinom ih prate kritike i negodovanja građana i struke.

''Tim se prostorom studiozno i stručno bavilo pet godina, struka i arhitektonski fakultet predstavili su Programske smjernice i program sadržaja strateškog gradskog projekta Zagrebački velesajam 2015. godine. No sad se u nekoliko mjeseci sve promijenilo. Nitko od nas nema nikakve ideje kako taj projekt izgleda ili bi trebao izgledati'' naglasila je na već spomenutoj tribini Azra Suljić, voditeljica sekcije urbanista pri DAZ-u.

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 23:50 26.Ožujak 2019.

    do kraja unakaziti grad, nabiti troškove za slijedečih 50 godina i otići u bosnu