Style Atlas Zagreba
1920 prikaza

Kino za čije se ulaznice čekalo u redu do glavnog trga

Kino Europa
1/38
Sandra Šimunović/PIXSELL
Odlazak u kino bio je društveni događaj, na kojem se osim u filmu, uživalo u svečanim toaletama i šampanjcu

Subotom uvečer najveća gužva u gradu bila je ispred zgrade na adresi Varšavska 3. Žene su obukle svoje najljepše svečane haljine, pripremile frizure i ukrasile se nakitom. Muškarci, njihova pratnja, bili su isto tako sređeni kako i priliči pravom subotnjem izlasku u grad i odlasku u kino. Karte su bile na sigurnom, u džepu, kupljene prijepodne, a oni koji svoje nisu na vrijeme kupili, dok su čekali ulazak u dugačkim redovima, mogli su ih, nekada i po trostruko većim cijenama, nabaviti od gradskih tapkaroša.

''Sve karte za sve naše predstave bile su rasprodane. A morate znati da smo tada imali 1100 sjedalica u Velikoj dvorani i najmanje tri predstave dnevno. Gužve su bile tolike da se npr. kad se prikazivao Ben Hur red protezao skroz do Trga bana Jelačića, tadašnjeg Trga Republike. Kad su bile velike gužve, posebno subotom, nekih 15 minuta prije prikazivanja i 15 minuta nakon završetka prikazivanja filma, policija je patrolirala ovim dijelom'', priča nam koordinator kina Europa Josip Pekera koji nas je proveo kroz zanimljivu povijest ove najljepše kino dvorane u gradu.

Kino Europa | Author: Kino Europa Kino Europa
U kinu Europa, nekadašnjem Balkan Palaceu, Joža, kako ga svi zovu, proveo je 46 godina. Te davne 1973. godine, kada je stigao u reprezentativno kino, ovaj pasionirani ljubitelj filmova nije ni pomislio kako će u njemu ostati cijeli svoj radni vijek. No s ovom kraljicom i damom, kako će ju nazvati, ne može se ni sada oprostiti.

''U to vrijeme bilo nas je skoro 300 zaposlenih u više od 20 kino dvorana u gradu. Kako su sve bile pod istim upraviteljom, tako smo se i mi selili iz dvorane u dvoranu. U kino Europa stigao sam 1973. godine, volio sam filmove i još od dana kada sam se školovao dolazio u dvoranu. Radili smo svaki dan u tjednu, i subotom i nedjeljom, i uvijek popodne. Kada se prikazuju filmovi, navečer, vi ste tu i radite sve što treba'', kaže.

Iako po godinama staža spreman za mirovinu, i dalje je uključen u rad kina u koje će danas stići prije prve projekcije u 17 sati. I ostati do iza posljednje. Kaže nam kako se puno tog promijenilo u više od četiri desetljeća života ove dvorane, čiji svaki centimetar poznaje i u mraku.

''Danas je puno manje ljudi na projekcijama, osim na festivalima, kada su dvorane prepune ljudi. Ljudi manje odlaze u kina, pa čak i u ona na nekim drugim lokacijama. Nekada je kino bio trendovski zabavni sadržaj. Dolazile su nam cijele škole na projekcije, bio je to dio tadašnje kulture koja se razvijala od malih nogu. Odlazak u kino, ne samo zbog filma, već i zato što je to bio pravi društveni događaj'', prisjeća se.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Povijest filmskih projekcija, predstava, u Zagrebu seže i do davne 1896. godine, kada su se u netom podignutom Umjetničkom paviljonu na Tomislavovom trgu, prikazivale filmske predstave.

''Prikazivali su se prizori iz svakidašnjeg života, bez ikakva zapleta, ali već sami pokreti likova i vozila na platnu bili su izvanredna senzacija i zabavljali su publiku'', piše Branimir Špoljarić u knjizi Zagreb od vugla do vugla.

Od 1907. godine u tadašnjoj Samostanskoj ulici, koja je taj naziv nosila do 1946. godine kada je preimenovana u Varšavsku, djeluje kino Ćirilo-metodskih zidara. Krajem 1919. godine Adolf Müller, poduzetnik i tvorničar, koji je svoje poslovno carstvo izgradio na trgovini ugljenom i ciglom, kupio je stambeno-poslovni kompleks u Samostanskoj i Marovskoj ulici. Osim gradnjom tvornica, bavio se i gradnjom kina, pa je tako prije Europe sagradio i Helios kino, današnje kazalište Gavella. Muller nije bio zadovoljan postojećim stanjem kina Ćirilometodskih zidara, pa ga je srušio i izgradio novo moderno Balkan kino. Brigu o gradnji kina Adolf je u potpunosti prepustio sinovima, Alfredu i Leu.

Zgrada kina Europa sagrađena je 1925. godine prema nacrtu slavnog arhitekta Srećka Florschutza kao integralni dio većeg urbanog ansambla koji se protezao od Masarykove do Miškecova prolaza.

Kino Europa | Author: Kino Europa Kino Europa
''Braća Alfred i Leo Muller, nasljednici najveće ciglane Muller u Kustošiji podigli su zgradu kino kazališta. Leo je bio veliki filmofil a okušao se i kao glumac u nekim od prvih hrvatskih filmova. Kino dvoranu su podigli na mjestu gdje je od druge polovice 19. stoljeća stajala restauracija Lobe Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi očuvani u podrumskom sjevernom dijelu zgrade'', objašnjava nam Joža.

Kino je otvoreno 8. travnja 1925. godine svečanom projekcijom domaćeg filma Dalmacija, zemlja sunca i stranog Nibelunzi. Bio je to najveći događaj u gradu, a o dvorani se pisali i u tadašnjim novinama. Jedan članak objavljen sredinom 30-ih u Jutarnjem listu hvali izgled kina, njegovih dvorana te naglašava kako je kino Balkan Palace ''pravo malo čudo, a još je veće čudo to što ga je stvorio Zagreb, marne ruke njegovih radnika, umnih i fizičkih''.

Pogledajte galeriju u nastavku. 

1/38

Bila je to prva hrvatska namjenski izgrađena kinodvorana koja je izgrađena na željeznoj konstrukciji, dugačka 56 metara, a široka 15,5 metara. Pročelje građevina je jednostavno i bez ukrasa, a na bočnim stranama s istaknutim potpornjima su nosive konstrukcije.

''Kino je građeno u baroknom stilu, a svi su detalji radovi domaćih obrtnika. U prvom dijelu nalazila se blagajna i dvije čekaonice, jedna u prizemlju a druga na katu. U luksuznoj čekaonici bio je smješten buffet sa pletenim stolicama, a nasred čekaonice nalazio se vodoskok Emerika Sunka'', priča nam.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Bio je tu i posebni dio za VIP goste u kojima se točio šampanjac, kaže, ali to je bilo puno prije njegova vremena. Odlazak u kino je bilo poput danas odlaska u kazalište, njega se planiralo, s uzbuđenjem očekivalo i pripremalo odijela. Unutrašnjost i sama dvorane od posjetitelja je na neki način zahtijevala pristojno ponašanje, pa tako i odijevanje.

Kiparski ukrasi, djelo kipara Sunka, Pitzgera i đaka praške akademije Vihre, i danas ukrašavaju predvorje kinodvorane, poput dva Vihrina fauna koji ''čuvaju ulaz'' u dvoranu Muller koja se nalazi na mjestu te čekaonice.

''Zaštitni znak višenamjenske dvorane Muller koja je otvorena za publiku 2013. godine je retro štih i ugodni ambijent. Ovu malenu dvoranu brojni i vjerni posjetitelji doživljavaju kao vlastiti dnevni boravak u kojem ušuškani u 40-ak udobnih vintage fotelja mogu uživati u gledanju filmova u visokoj rezoluciji'', kaže Dina Pokrajac iz Kino Europe.

Dvorana Muller nosi prezime ugledne obitelji koja je izgradila ovo reprezentativno kino. No kako su bili Židovi njihov je život gotovo preko noći izmijenjen krajem 30-ih godina prošlog stoljeća i dolaskom NDH. Kako je naslućivao što bi se moglo dogoditi 1939. godine Alfred Muller prodaje cijeli kompleks u Varšavskoj i Masarykovoj ulici za ''6 milijuna i 750 tisuća dinara Kraljevine Jugoslavije Anti i Olgi Topić iz Zagreba''. 1938. godine zbog političke situacije u Hrvatskoj i antisemitizma, Mulleri prelaze na katoličku vjeru i postaju Mileri.

Kino Europa | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Obitelj je pobjegla u inozemstvo, no Leo se vratio u Zagreb, pa su ga tadašnje vlasti uhitile. Ubijen je krajem 1941. godine u Jasenovcu. Kino Europa u rujnu 1943. godine preimenovano je u državni slikopisni zavod – Hrvatski slikopis.

Iako je interijer Velike dvorane izvorno očuvan, postojeća sjedala zamijenjena su novima te se danas u kinodvorani nalazi 500 sjedala, umjesto izvornih 1100 i pozornica veličine 15 x 2 metra s kinoplatnom, Joža nam priča kako se uživanje u kino hitovima danas ne može usporediti s onim kako je bilo prije. A tako ni život kina u kojem je nekada radilo 25 ljudi.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.