Kultura
1335 prikaza

'Piscima u Hrvatskoj nije lako, ali su žešći nego ikad'

Nagrada Fric, gostovanje Krune Lokotara i Biljane Romić na N1
U trećoj godini Nagrade Fric za najbolju prozu Kruno Lokotar i Biljana Romić na N1 su pokazali koliko je skulptura žiroskopa postala važna

Pici u Hrvatskoj danas angažiraniji su nego ikada ranije, i kad je riječ o politici i kad je riječ o društvenim problemima. Zaključila je to u emisiji N1 "Novi dan" Biljana Romić, predsjednica žirija Književne nagrade Fric koja je kod Mašenke Vukadinović gostovala s Krunom Lokotarom, koordinatorom Nagrade Fric.

Kako je ova književna nagrada već i ranijih godina, a posebno u sad već trećem godišnjem ciklusu privukla veliku pažnju književne i sveopće javnosti u Hrvatskoj, Vukadinović im je prvenstveno postavljala pitanja o tome što primjećuju Lokotar i Romić intenzivno prateći romane koje objavljuju suvremeni pisci u našoj zemlji.

Nagrada Fric, gostovanje Krune Lokotara i Biljane Romić na N1 | Author:

"Društveno politička situacija, taj rasuti teret kritičke društvene zbilje, vidi se da jako zanima naše pisce. Naši suvremeni pisci više ne bježe od političkih angažiranih tema što je u nekoj pretpovijesti bila činjenica. Možda tome prilaze na drugačiji način. Jednim dijelom se okreću žanru krimića, vjerojatno se tu do neke mjere pojavljuje utjecaj skandinavskog novog krimića, koji se kod nas mnogo prevodi, ali je to zapravo škola britanskog krimića koji nikada nije jedno ubojstvo, nego je cijela društvena pozadina. Često se događa kod naših pisaca da krenu od ubojstva da bi onda prokazali društvo, da bi prokazali i kapitalizam, prekarni rad i iskvarenost moralnih načela, licemjerje društva, Crkve, odnos prema manjinama...", objasnila je Romić.

Jedan fenomen što ga je primijetila u novim proznim izdanjima zadnjih godina, posebno je zanimljiv: "Drugi pristup je vrlo često iz pozicije djeteta do tinejdžerske dobi koje svijet vidi, opaža, ali ga ne objašnjava."

A rat?

"Tema je i rat, ali ne više kao borba dobrih i zlih. Rat je poraz čovječanstva, rat je sada intimna priča", rekla je.

Josip Mlakić Nagrada Fric Kultura 'Uz pivo na koncertu RHCP-a shvatio sam da je umro rock'

Drugačiji je pristup i drugim temama; nacionalnih manjina, pitanjima položaja žena i seksualnih manjina, danas se piše otvoreno, čak iz prvog lica, sve zajedno odaje sliku žive i žilave kulturne scene. Ima i autobiografičnosti. Hrvatska proza nikada nije bila pretjerano autobiografična i ispovjedna. Posebno je to ilustrirala romanima s otvorenim prikazivanjem gay i nacionalnih manjinskih i ženskih tema.

"Imamo vrlo vitalnu scenu i kad je riječ o domaćoj književnosti, vrlo smo dobro pokriveni", o tom dijelu govorio je Lokotar.

"Ali kad govorimo o nakladničkoj sceni, silno smo daleko od europskih prosjeka; i po broju objavljenih u odnosu na broj stanovnika, a još dalje po broju knjiga koje bi stanovnik EU-a trebao pročitati. Osim toga, prisutna je kriza knjižarskog lanca. Knjige se sve češće kupuju samo na sajmovima. Evo, upravo traje Interliber, tamo se praktično ne može prići kakva je gužva, ali znamo da se onda automatski manje knjiga kupuje tijekom godine."

Lokotar je rekao da je očito da, kao što diljem Zapada tiskane medije internet nije uspio ubiti, kako se godinama predviđalo u mnogim krugovima, tako su itekako žive i "knjige s tvrdim uvezom".

Nagrada Fric, gostovanje Krune Lokotara i Biljane Romić na N1 | Author:

Do vrlo nedavno, primijetila je Romić, naveliko se predviđalo da bi i elektronička knjiga mogla istisnuti klasičnu knjigu.

"Te priče o nestanku knjige traju već dobrih 25 ili 30 godina, a knjiga je još uvijek vrlo čvrsto tu. Bilo je govora o elektroničkoj knjizi koja zapravo nije zaživjela u mjeri u kojoj se najavljivalo, a čini se da audio-knjiga zauzima taj prostor. Važno je da ovakve nagrade postoje i zato da se time povećava i čitanost. Nagrade ipak privlače nove čitatelje. Jer, kada kažete da u suvremenoj hrvatskoj prozi imate autore koji zavređuju da ih se čita, privući ćete čitatelje. To što je nagrada financijska, nažalost je činjenica da svi naši autori vode dvostruke živote. Svaka nagrada je poticaj da se scena održi na životu", rekla je.

Na natječaj za Nagradu Fric prijavljeno je nešto više od 50 naslova, a u širi izbor ušlo je 13 knjiga.

"To ne govori samo o vitalnosti hrvatske proze, nego i proznog izričaja u regiji. 50 do 70 naslova godišnje nije mala stvar. Često se radi o odlučivanju u nijansama", kazala je Romić.

Damir Karakaš Tvrđi od života Kultura A ono: 'Komunizam je kad brat j*** sestru', to im ne smeta!?

Lokotar je nabrojao kriterije; da je riječ o knjizi premijerno objavljenoj u Hrvatskoj od jedne polovice jedne do druge polovice druge godine, i da nije prevedena.

"To su romani, kratke priče, zbirke novela. Prijavljuju ih izdavači, ali ima i autor pravo to učiniti. Ove godine imamo barem dva zanimljiva naslova koje je izdavač valjda zaboravio prijaviti. Naravno da je uvijek dobro da tu bude i poticaj urednika ili autora", rekao je.

Naveo je da je riječ o nagradi od 75.000 kuna u bruto iznosu, da nagradu organizira tjednik Express, a da je sponzor je Barcaffe "koji brine oko svega toga". Piscima je, rekao je, važno i to da eventualnim osvajanjem nagrade ili visokim plasmanom uđu "u taj prestižni klub". Prve godine nagrađen je Damir Karakaš za roman "Sjećanja šume", a prošle godine Jurica Pavičić za roman "Crvena voda".

"Dobiti nagradu Fric koja za sobom vuče autoritet Miroslava Krleže sigurno nije mala stvar i znam koliko je ljudima do toga stalo – dobiva se i ova lijepa, mobilna skulptura, simbol žiroskopa. Stvarno radi, kako god ga pomičete, uvijek je ispravan", bio je Lokotar u elementu.

Nagrada Fric, gostovanje Krune Lokotara i Biljane Romić na N1 | Author:

Biljani Romić, kao predsjednici žirija, prepustio je da predstavi žiri:

"Ovaj žiri je specifičan po tome što nije isključivo literarno kritički, tu ima ljudi i iz drugih profesija. Naravno, to su u pravilu ljudi iz područja kulture. Ali, imamo tu i Dubravka Lepušića, koji je znanstvenik, liječnik. Od ove godine imamo novu članicu Lanu Barić, prošle godine bili su to Hana Jušić i Boris Rašeta. Publicistiku i povijesni dio ove godine zastupa Hrvoje Klasić. Jagna Pogačnik u ime izdavača i kao kritičar, Igor Vikić iz kulture. Bio je član i Goran Gavranović koji je utemeljitelj ovog projekta i koji se pokazao kao veliki čitač."

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.