Ekonomix
2007 prikaza

Vlada zatajila: Za Petrokemiju ćemo platiti 750 milijuna

Petrokemija
Nikola Čutuk/ Pixsell
INA i PPD dali su 300 milijuna kuna, država je preuzela 450 milijuna dugova, sporni iznos za sanaciju odlagališta...

Iako se radi o najvećoj "privatizaciji" državnog poduzeća u mandatu Andraja Plenkovića, resorni ministri Vlade uporno ne žele odgovoriti na ni jedno sporno pitanje vezano za Petrokemiju. A kako smo saznali od onih koji su upućeni u preuzete obveze i tijek pregovora, to i nije ništa čudno jer su se prilično zapetljali u potpisano te je država na sebe preuzela znatno veće obveze nego što je komunicirano u javnosti.

Ono što je prezentirano javnosti je vrlo kratko. Ina i Prvo Plinarsko društovo (PPD) u vlasništvu Pavla Vujnovca, koje trguje ruskim plinom, uložili su 300 milijuna kuna i time postali dioničari više od 50 posto. Uz njih su još u posrnulo poduzeće, koje je nakupilo stotine milijuna kuna gubitaka, uložili državni Janaf 50 milijuna kuna, državni Plinacro 30 milijuna i državni fond NEK 70 milijuna kuna.

Tvornica Petrokemija Predizborni folklor Ekonomix Zbog svađe HDZ-a i Mosta ugasit će kutinsku Petrokemiju

Potonji fond je inače osnovan da financira zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, pa uopće nije jasan motiv njegova ulaganja. Sve u svemu, kad se zbroje udjeli koji su ostali državi direktno i kroz poduzeća u njezinu vlasništvu, oni ostaju 44 posto vlasnici. A ključne odluke mogu donositi Ina i PPD koji imaju više od 50 posto. Od šest članova nadzornog odbora, država će imati samo jednog, a jedan je radnički. Ali to je tek vrh ledenog brijega.

Bilo je poznato da je Vlada prije nego što su privatnici ušli preuzela na sebe otplatu čak 450 milijuna kuna duga Petrokemije. Ali nije nigdje objavljen niti su nam željeli službeno odgovoriti koliki će biti trošak sanacije odlagališta fosfogipsa, golemih bazena otpada koji su nastali kao nusproizvod proizvodnje mineralnog gnojiva u Petrokemiji. Radi se o bazenima površine 1,6 kilometara na samom rubu parka Lonjsko polje s osam milijuna tona fosfogipsa.

Odlagalište je i pod radiološkim nadzorom jer se znaju pojaviti manje količine radiaktivnosti. Država je preuzela na sebe tvrtku koja upravlja tim odlagalištem i potpisala da će "pronaći dugoročno rješenje u roku pet godine za odlagalište, a koje će biti prihvatljivo za investitore, neće zahtijevati njihovo dodatno ulaganje niti prouzročiti izmjene postojećih dozvola".

Odlagalište fosfogipsa iz Petrokemije | Author: Željko Hladika/24sata Željko Hladika/24sata

"Taj trošak nigdje nije prikazan kao trošak proračuna, a država treba sanirati to golemo odlagalište. Računaju na fondove EU, ali ako to ne prođe, sve će morati sama država ili će investitori imati pravo zahtijevati svojih 300 milijuna kuna nazad. Što se više odgađa, sanacija će biti skuplja. Stavili su si omču oko vrata", kaže nam sugovornik upoznat s tijekom pregovora i preuzetim obvezama.

Dakle, s tim troškovima i već preuzetim dugom trošak za državu se penje na 1,2 milijarde kuna. HEP je odlučio reprogramirati i odgoditi naplatu Petrokemiji dodatnih 330 milijuna kuna za plin, i to, kako saznajemo, po jasnom političkom naređenju.

Nadalje, država se obvezala da će spustiti cijenu transporta plina za dodatnih 20 posto. Problem je što Vlada apsolutno ne smije određivati te cijene po zakonu, nego bi to trebao raditi nezavisni regulator HERA. Svako spuštanje cijene transporta direktno izbija i prihod državnom Plinacrou. Primjerice, zadnje spuštanje transportnih cijena za 20 posto izbilo je toj tvrtki 30 milijuna kuna. A bez tih prihoda Plinacro neće moći investirati po postojećim planovima. Dakle, to je dodatni indirektni trošak.

HERA kao nezavisno tijelo nije nam ništa odgovorilo na naš upit kako komentriaju da je država direktno prekršila regulatorne zakone i ugovorila da oni spuste cijenu. Pitali smo ih i zašto će to, ako su cijene transporta mogle biti niže, tek sad biti učinjeno? Nismo dobili odgovore.

Đuro Popijač, predsjednik Uprave Petrokemije Luksuz na cesti Top News Petrokemija u gubicima, a Popijač vozi auto od 600.000 kn

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji se također suočio s problemom Petrokemije, potvrdio je da je Vlada ranije željela da se problem sanacije odlagališta fosfogipsa podijeli između investitora i države. Sad je sve preuzela na sebe država.

"Da, to će stajati puno, oko 100 milijuna eura. Vrlo je upitno i zašto je Vlada išla potpisati da će spustiti cijenu transporta plina, kad za to nema ovlasti. Dobro je da se problem Petrokemije riješio jer oni su strateška grana, troše četvrtinu plina u Hrvatskoj i trebaju opstati jer bi inače Kutina umrla. Ali da će država platiti višu cijenu nego što se javno prezentira, hoće", kaže nam Panenić.

Investitori bi, s druge strane, trebali uložiti 600 milijuna kuna u modernizaciju Petrokemije i promjenu njezina poslovnog modela. Ali ugovor koji je objavio Jutarnji list otkriva da je država, ako Europska komisija u sljedećih 20 godina utvrdi da je bilo ikakvih nepravilnosti s potporama Petrokemiji, dužna isplatiti uloženo investitorima.

Treba napomenuti da ni Ministarstvo gospodarstva, ni Ministarstvo državne imovine, ni CERP, a ni HERA nisu odgovorili ništa na naša konkretna pitanja.

"A budimo iskreni, Vlada si nije mogla dopustiti propast, a tvrtka je toliko loše stajala da su Ina i PPD mogli dogovoriti što su htjeli i očistili su tvrtku od obveza. Nije tu bilo previše pregovora, država je bila preslaba. Državna poduzeća su, s druge strane, morala uložiti po političkoj naredbi", potvrđuje nam i drugi sugovornik upućen u ovu privatizaciju.

Ministar Darko Horvat | Author: Patrik Macek/PIXSELL Patrik Macek/PIXSELL

Uz to, saznali smo da će i donedavni predsjednik uprave Petrokemije Đuro Popijač uskoro početi raditi za PPD.

"Ne pregovaram ni s kim. Zasad ostajem u Petrokemiji, a vidjet ćemo što će se dogoditi za koji mjesec. Nemam plan B", kaže nam Popijač.

On tvrdi i da Vlada nije preuzela obvezu sanacije odlagališta fosfogipsa te da ona nisu zatvorena i sanirana nigdje u Europi, a da se radi o neopasnom otpadu.

"Moguće je da sanacija neće biti potrebna, a i kad bi je bilo, procjene od prije nekoliko godina kažu kako bi to stajalo od 250 do 300 milijuna kuna", kaže Popijač. Dodaje kako dozvole za rad Petrokemije nisu također povezane s onima za odlagalište.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.