Ekonomix
990 prikaza

Tko je najveći gubitnik u trgovinskom ratu SAD-a i Kine?

Donald Trump i Xi Jinping
1/3
DAMIR SAGOLJ/REUTERS/PIXSELL
Američki poslovni sustav i potrošači plaćaju gotovo sav trošak američkih nametnutih tarifa na uvoz iz Kine

Trgovinski rat između SAD-a i Kine pogoršao se tijekom posljednjih tjedana, posebno nakon najave novih 'nameta'. Američki predsjednik Donald Trump stalno ponavlja kako Kina plaće te povišene carine, no njegov ekonomski savjetnik Larry Kudlow priznao je kako američke tvrtke plaćaju tarife na bilo koju robu koja dolazi iz Kine. 

Tko zapravo plaća?

Američki uvoznici, a ne kineske kompanije, plaćaju tarife u formi poreza američkoj vlasti, potvrđuje odvjetnik Christophe Bondy iz LLP-a, koji je bio viši savjetnik kanadskoj vladi tijekom pregovora Kanade i EU o slobodnoj trgovini. Kaže kako će se ovi dodatni troškovi najvjerojatnije prebaciti na američke potrošače kroz povećanje cijena. 

"Tarife imaju snažan ometajući učinak u tom sustavu", rekao je. 

Kakav je to utjecaj ostavilo na Kinu?

Kina ostaje američki glavni trgovinski partner, a izvoz im je porastao za sedam posto. No smanjio se za devet posto u prvom kvartalu 2019. godine, i pokazuje kako trgovinski rat ostavlja traga. Unatoč tome, dr. Meredith Crowley sa Sveučilišta Cambridge, kaže kako ne postoje dokazi da su kineske kompanije snizile svoje cijene u pokušaju da zadrže kupovne moći američkih tvrtki. 

Donald Trump Katastrofalan Ekonomix Najveći gubitnik: Trump je ispušio neviđenu lovu

"Neki izvoznici vrlo zamjenjive robe izašli su sa tržišta dok su američke tvrtke počele uvoziti od negdje drugdje. Tarife su ih najvjerojatnije povrijedile. Mislim da prodaja visoko diferencirane robe nije smanjila njihove cijene, najvjerojatnije zato što američki uvoznici o njima previše ovise", rekla je. 

Kakav su učinak imali na SAD?

Po podacima iz dvije studije objavljene u ožujku, američki poslovni sustav i potrošači plaćaju gotovo sav trošak američkih nametnutih tarifa na uvoz iz Kine i ostalih područja od prošle godine. Ekonomisti iz Sustava federalne rezerve iz New Yorka, sa Sveučilišta Princeton i Columbia izračunali su da su razna povećanja na uvezene proizvode, poput čelika i perilica, stajale američke kompanije i potrošače više od 3 milijarde dolara dodatnih mjesečnih troškova poreza, piše BBC.  

Identificirali su i dodatnih više od milijardu dolara gubitaka povezanih sa smanjenom potražnjom. Drugi dokument kojeg je pripremila glavna ekonomistica Svjetske banke Pinelopi Goldberg, pokazuje da potrošači i američke kompanije plaćaju većinu troška tih tarifa. 

Donald Trump | Author: Martin H. Simon/DPA/PIXSELL Martin H. Simon/DPA/PIXSELL

Po njihovim analizama najveće žrtve Trumpovog trgovinskog rata su poljoprivrednici i radnici u područjima koja su podržavala Trumpa tijekom izbora 2016. godine.

Mogu li američke tvrtke kupovati svoju robu od drugih zemalja?

Trump je rekao da američke kompanije koje robu uvoze iz Kine mogu pokušati negdje drugdje, možda se okrenuti Vijetnamu, ili neka kupuju proizvode od američkih proizvođača. No Bondy kaže kako to baš i nije tako jednostavno. 

"Treba puno vremena da se produktivnost izmjeni, da nastane nešto novo. Pogledajte npr. tarife nametnute na čelik prošle godine, nije vjerojatno da će se stotine novih tvornica izgraditi u SAD-u zbog toga", naglašava. 

Kina također proizvodi elektrane. 

Jesu li tarife ikada uspjele?

Malo je dokaza koji pokazuju da jesu, kažu Crowley i Bondy. 2009. godine Obama je nametnuo oštre tarife na kineske gume, opravdavajući taj čin uvozom koji je Amerikance koštao radnih mjesta. No istraživanje sa Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju iz 2012. godine otkrilo je kako je trošak američkim potrošačima zbog tog povećanja cijena bio oko 1,1 milijardu dolara 2011. godine. 

Dijamant Laboratorijski uzgoj Life Dijamanti "Made in China" pokorit će svijet

Sačuvano je oko 1200 poslova u proizvodnji, a dodatni novac kojeg su američki potrošači potrošili smanjio je njihovo trošenje na ostale proizvode "i tako indirektno smanjio zaposlenost u maloprodajnoj industriji".

"Kina je odgovorila nametanjem antidampinške pristojbe na američki izvoz piletine, što je tu industriji stajalo oko milijardu dolara", kaže. 

Jedan primjer kojim se brane tarife je onaj Ronalda Reagana i njegova odluka da nametne oštre carine na japanske motocikle 1983. godine. Odluka se opravdala činjenicom da se američki poznati proizvođač Harley Davidson borio sa poplavom strane konkurencije. No neki će reći da su njihovi vlastiti napori, modernizacija tvornica i izrada boljih motora, ti koji su doveli do izmjene. 

Hoće li američke tarife prisiliti Kinu da postigne dogovor?

Crowley kaže kako bi carine mogle privući Kinu ponovno za pregovarački stol, no ne očekuje da će ponuditi radikalne kompromise. 

"Više izvoze u SAD i usporava im se rast, tako da će više biti pogođeni trgovinskim ratom. No zapravo nisu zainteresirani za izmjenu svojih zakona, a čak i da jesu, imaju li kulturu koja bi to mogla i podržati?", kaže. 

Bondy smatra kako su prijetnje tarifama zapravo pokušaj učvršćivanja Trumpove glasačke baze i potreba da završi na naslovnicama. 

"Lakše je razumjeti tarife nego bolne pregovore o zajedničkim pravilima na stvari kao što su ponašanje institucija u državnom vlasništvu, zaštite intelektualnog vlasništva, slobodno tržište, te zaštita radnika i okoliša", rekao je. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.