Ekonomix
491 prikaza

Rusi putem upitne tvrtke u Zagrebu žele graditi nuklearku

Zagreb
Marko Lukunić (PIXSELL)
Otkrivamo pozadinu hrvatskog projekta koji je potresao Finsku

Bili smo pomalo iznenađeni kad smo sjedište hrvatske tvrtke, koja se sprema investirati 160 milijuna eura u gradnju nuklearne elektrane u Finskoj, našli u poslovnom prostoru od niti 100 metara četvornih u prizemlju pretežno prazne poslovno-stambene zgrade na Zagrebačkoj cesti 192.

Da nešto gadno ne štima bilo je jasno odmah po, objavljivanju vijesti u finskim medijima da tvrtka Migrit solarna energija d. o. o. iz Zagreba namjerava kupiti devet posto udjela u projektu gradnje nuklearke u Finskoj snage 1200 MW, otprilike upola snažnijoj nego što je NE Krško. 

E, da bi sa svakom sljedećom informacijom bilo sve jasnije da je riječ o još jednoj igri preko naših prostora koja se kotrlja apsolutno mimo političkih elita ove zemlje, ovom prilikom slučajno takvoj koja je išla s istoka na zapad, iz Rusije prema EU, točnije Finskoj, a ne u obratnom smjeru.

Ispalo je da je Migrit solarna energija ima temeljni kapital od pukih 21.000 kuna, da osim gradnje solarne elektrane u Orahovici iz 2012. malo tko ima pojma čime se ona godinama bavi i da je prošle godine imala dobit od 158.000 kuna. 

Prema podacima iz Sudskog registra poslovnih subjekata, direktorica tvrtke je Oksana Dvinskykh, a vlasnik tvrtke je Migrit energija d. o. o. čiji direktor Grigory Edel prošlu godinu nije isposlovao nikakvu dobit, a nije ni riješio neke dugove. 

Obje tvrtke, usto, dijele isti poslovni prostor, uz još nekoliko kojima je direktorica opet Oksana Dvinskykh. Znači, čak i prema hrvatskim mjerilima mala tvrtka, s jedva kojim četvornim metrom poslovnog prostora, specijalizirana za solarnu energiju, namjerila je skupiti 160 milijuna eura za udio u nuklearnoj elektrani. 

Naravno da je u Finskoj nastala uzbuna jer im se kapitalni energetski projekt izrodio u dramu. Riječ je o projektu nuklearne elektrane Fennovoima, vrijednom najmanje 6,5 milijardi eura, u koji su još 2007. ušli njemački energetski div E.ON i nekoliko finskih tvrtki. 

Projekt je u srpnju 2010. odobrio finski parlament, s obvezom da investitori moraju predati sve dokumente za građevinsku dozvolu najkasnije do 1. srpnja 2015. 

Ali tu kreću problemi. Konzorcij je primio ponude nekoliko dobavljača opreme za nuklearke iz Japana i sa Zapada, ali očito nisu bili nešto oduševljeni odnosom tehnologije i cijena, em je E.ON uskoro pobjegao iz projekta jer je kompanija stala proživljavati pravi nuklearni debakl u Njemačkoj koja je naumila čak ne baš tako polako zatvarati svoje i nuklearne i termoelektrane. 

Tako je u projekt uskočio ruski Rosatom, i to s najvećim udjelom, ponudivši svoju opremu i kapital. Ugledna i snažna ruska tvrtka galantno je uskočila na upražnjeno mjesto, ali je iskrsnuo novi problem. 

Projektno odobrenje finskog parlamenta iz 2010. nije se odnosilo na Rosatomov tip reaktora VVER-1200. 

Parlament ga je zato morao posebno razmotriti i na kraju ga je odobrio, ali uz uvjet da najmanje 60 posto kapitala koji će ući u nuklearku mora doći iz tvrtki iz EU-a. U tom trenutku rusko-finsko natezanje o energetskom projektu dobiva geopolitičke konture.

Galantna i moćna ruska kompanija

I tako se netko dosjetio da bi mala hrvatska tvrtka, specijalizirana za obnovljive izvore energije, mogla za 160 milijuna eura kupiti udio vrijedan čak oko 600 milijuna eura, imajući u vidu ukupnu vrijednost projekta. 

Naravno da su Finci stali provjeravati o kakvoj i kolikoj je tvrtki riječ, te je li doista riječ o takvoj tvrtki da iza nje u nekoj od varijanti ne stoji Rosatomov novac. 

Već više od tjedan dana to je jedna od vrućih tema u Helsinkiju i sva je prilika da se neće tako lako ohladiti.

Migrit solarna energija je u međuvremenu s ponosom najavila investiciju od 158,513.600 eura i obrazložila da će posao financirati kreditima.

Kako je riječ o nuklearnoj energiji, Greenpeace je sa svoje strane malo pročačkao i pronašao da roditeljska tvrtka Migrit energija inače posluje s Hypo Alpe Adria bankom, prisjetivši se njene dugogodišnje uloge na ovim prostorima koja je naposljetku rezultirala odlaskom bivšeg premijera na nekoliko godina iza rešetaka.

Greenpeace je, također, iz samo njemu znanih razloga, spekulirao i s mogućnošću da kakva financijska ustanova iz Rusije pošalje novac, na primjer, u kakvu izraelsku banku koja bi ga onda kao kredit proslijedila u tvrtku u Hrvatsku. I tko bi mogao prigovoriti da to nije novac neke europske tvrtke?

Sljedeći zanimljiv trenutak zahvala je Migrit energije na “podršci Ministarstva gospodarstva u dosadašnjem tijeku procesa” ulaska u projekt, pa smo ministra Ivana Vrdoljaka pitali na koje je to sve načine pomogao hrvatskoj tvrtki oko dobivanja projekta koji politička vlast u Finskoj provjerava.

"Ministarstvo gospodarstva dalo je načelnu podršku tvrtki Migrit, a ostalo su odluke privatnih tvrtki i odluke nositelja finskih projekata", odgovorio nam je.

Oksana Dvinskykh pojavljuje se još i u tvrtki Titan charter iz Pule. U medijima se ne pojavljuje previše često, ali jest prošle godine kad je u ime Titan nekretnina najavila sasvim logičnu i pristojnu ponudu za gradnju hotela s pet zvjezdica u Kuparima, te se požalila što vlada nije imala sluha za planove s Brijunima za koje je položila čak i jamstvo od 158 milijuna eura.

Slučajno identični iznos njezina tvrtka sad nudi za projekt nuklearke u Finskoj. Naime, Migrit grupu osnovao je 2012. ruski biznismen Mikhail Zhukov, a sve one tvrtke s prefiksom Titan u vlasništvu su tvrtke Inteco milijardera Mikhaila Shishkanova i ruske Sberbanke.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.