Patrica Cornwell je kroz svoju junakinju Key Scarpettu prva krenula u svijet forenzičara i iz koraka u korak čitateljima prikazala s čime se istražitelji susreću kada pokušavaju otkriti ubojicu, a nemaju očevidaca, nekih drugih svjedoka, snimaka s nadzornih kamera..., znači iz gotovo nikakvih dokaza i tragova. Objasnila je kako istražitelji dolaze do DNK-a osumnjičenih, kako rade profileri...Sve su to kasnije preuzeli drugi pisci krimića no Cornwellova je bila prva i utrla je put forenzičkim stvarima na filmu, televiziji i književnosti.
Nije nevažno niti to što do njezine Key Scarpette gotovo da i nije bilo glavnih junakinja u žanru krimića. Jedino je Agatha Christie imala gospođicu Jane Marpe. Znatiželjnu usidjelicu iz selu St. Mary Mead zadubljenu u vunu no koja bi svojim oštrim umom riješila zločin ili ubojstvo i osramotila “profesionalnu” policiju. Do doktorice Key Scarpette junaci krimića gotovo uvijek su bili sredovječni muškarci, cinični privatni detektivi brzi na šakama i neodoljivi ženama, ili čvrsti inspektori koji nisu imali nikakav obiteljski život. Tek nakon Scarpette u brojnim krimićima, posebice skandinavskih i britanskih autora/ica, hakerice, inspektorice, liječnice pa i novinarke glavne su junakinje kriminalističkih serijala. Od Lisbeth Salander Stiega Larssona, Kim Stone Angele Marsons, Erike Foster Roberta Bryndze...
Sve to ne bi bilo dovoljno da serijal o Key Scarpettu već 34 godine privlači milijune čitatelja da njezini krimići nisu intrigantni, životni, gdje se poslovne obaveze glavne junakinje isprepleću s njezinim privatnim životom i problemima na koje nailazi, a s čime se čitatelji mogu poistovjetiti. Likovi joj nisu plošni već su dobro okarakterizirani, opisala je i kako zbog posla s kojim se bave istražitelji pati njihov obiteljski život, zašto su mnogi razvedeni. U svojim romanima progovorila je i o problemima u društvu - siromaštvu, međunarodnim kriminalnim organizacijama, drogi, ovisnicima i paklu u koji upadaju. Scarpetti u radu na slučajevima pomaže njezina tehnički potkovana nećakinja Lucy i kolega istražitelj Pete Marin.
Cornwellova je nakon diplome iz engleskog počela raditi u Charlotte Observeru i to u crnoj kronici. Za svoju seriju članaka o prostituciji i kriminalu u središtu Charlottea dobila je široku pozornost i pohvale, stoji na njezinoj službenoj internetskoj stranici. Iz Charlotte Observera prešla je na posao u Ured glavnog medicinskog istražitelja Virginije – mjesto koje će kasnije dodijeliti fiktivnoj Kay Scarpetti. Tijekom tih godina Patricia je napisala “Obdukciju” i počela je slati velikim izdavačkim kućama u New Yorku, u početku bez uspjeha. Radnja “Obdukcije” je sljedeća “Pod okriljem noći u Richmondu, Virginia, ljudsko čudovište napada, ostavljajući jeziv trag davljenja koji je paralizirao grad. I dok se policijski poručnik Pete Marino i Benton Wesley, FBI-jev specijalist za psihologiju zločinaca, vrte u krug pokušavajući proniknuti u poremećeni um ubojice, doktorica Kay Scarpetta, šefica sudske patologije, od iščezlih mirisa i nevidljivih čestica alkemijom intuicije i dedukcije sastavlja slagalicu i sumnja na najgore: namjernu kampanju briljantnog serijskog ubojice čiji potpis nudi jako malo tragova.”
Njezin prvi roman osvojio je nagrade Edgar, Creasey, Anthony i Macavity, kao i francusku nagradu Prix du Roman d’Aventure. “Obdukcija” je bila prva knjiga ikada koja je osvojila sva ta priznanja u jednoj godini. Napisala ju je 1990., a zadnju knjigu iz serijala o Scarpetti “Neprirodna smrt” 2023. Osim Scarpette razvila je i serije krimića temeljene na Winu Garanu, novopečenom bostonskom detektivu, i Andyju Brazilu, poduzetnom novinaru iz Charlotte.
Dio bogatstva koje je zaradila prodajom svojih knjiga u više od 120 milijuna primjeraka u 120 zemalja potrošila je kako bi otkrila identitet Jacka Trbosjeka. Zloglasni je serijski ubojica 1880-ih po Londonu ubijao i komadao prostitutke, a njegov identitet jedan je od najvećih misterija toga vremena.
Nakon što je potrošila sedam milijuna dolara za istraživanje Cornwellova je zaključila da je jedan od najpoznatijih serijskih ubojica bio Walter Sickert, britanski impresionistički slikar. Kada ne piše Cornwellova neumorno istražuje vrhunske forenzičke tehnologije koje će uključiti u svoj rad. Njezini interesi sežu i izvan književnosti: suosnivačica je Katedre za konzervatorske znanstvenike pri Muzejima umjetnosti Sveučilišta Harvard, pojavljuje se kao forenzički savjetnik na CNN-u. Pomogla je u financiranju odjela intenzivne njege u bolnici za životinje Cornell, znanstvene studije o podmornici Konfederacije, arheološkog iskapanja Jamestowna i niza dobrotvornih organizacija za provođenje zakona.
