Znanost
1869 prikaza

Znanstvenici u strahu: 'Požare nećete moći pobijediti'

Požar kod Splita
Dusko Jaramaz (PIXSELL)
Na to hoće li vam kuća stradati u požaru utječu i sitnice poput kakav vam je crijep, je li netko vozi s puknutom gumom i živite li na laganom brijegu

Veliki su požari, uzrokovani munjama, zdrava pojava svakog ekosustava koja ima svoju ulogu u prirodi. Ljudsko je djelovanje, na različite načine, požare učinilo češćim i destruktivnijim no što je to priroda zamislila. Istraživanja pokazuju da više od 84 posto požara uzrokuju ljudi (namjerno ili nenamjerno), i da se u taj postotak uklapaju i najrazorniji požari - poput onog u Grčkoj.

Problem dodatno zakomplicirava globalno zatopljenje jer se požari pojavljuju i tamo gdje do sada nisu bili uobičajeni (Švedska), ili na područjima gdje su nesnosne vrućine i teško rješive suše (Kalifornija i Grčka). Cikličke klimatske fluktuacije poput El Niña dodatno će pogoršati toplinske valove i sa time i požare.

Požari u Kaliforniji | Author: REUTERS REUTERS

Klimatolozi i matematičari su, zato, odlučili napraviti matricu koja bi trebala moći prognozirati gdje će požari buknuti, zašto, i najvažnije, kada buknu - kako će se ponašati. Primjera radi, nedavni požari koji su satrli Kaliforniju, imena "Carr fire" nastali su radi trenja između jedne probušene gume i asfalta. Jedna je iskra zapalila okolno osušeno bilje, a uslijedio je vatreni inferno.

Teško da će bilo kakva matrica moći predvidjeti takvo što, ali ono što bi, teoretski, možda mogla jest izračunati ponašanje takvog požara jednom kad je on već započeo. To će spašavati živote i u Kaliforniji, i u Ateni i na Kornatima.

Požari, zna svaki vatrogasac, preskaču rijeke i kotline, mijenjaju smjer, tinjaju da bi onda eksplodirali, isišu kisik, a mogu se pretvoriti i u tornado. Ponekada se u kontroliranim uvjetima pali drugi požar "u drugom smjeru", da bi se spriječilo širenje prvog čudovišta.

Set varijabli je nevjerojatno kompleksan - kakvo je bilje, koliko visoko, koliko gusto, s kolikim postotkom ulja... Je li teren ravan, brdovit, kamenit, zemljan, koja je vrsta zemlje. Što se sve na tom terenu nalazi, od kojeg je materijala, gdje vjetar puše, kako puše, koliko puše, je li vatra dovoljno jaka da kreira vlastite vjetrove i "pljuje" zapaljene čestice (žeravica) u nepredvidivim smjerovima - i koliko daleko?

Požari u Grčkoj | Author: Alkis Konstantinidis/REUTERS/PIXSELL Alkis Konstantinidis/REUTERS/PIXSELL

Matrica će, zvuči vrlo depresivno, ali i računati omjer uloženog i ishoda tj. isplati li se uopće ulagati trud i riskirati živote da se gasi neka nenaseljena ledina ili u tom slučaju požar treba samo kontrolirati dok se "sam ne ugasi".

Koliko su požari destruktivni pokazalo je proteklih nekoliko ljeta. Dalmacija se s njima lavovski borila prošle godine, a ovog je ljeta nestalo 930 kilometara kvadratnih Kalifornije skupa s 1.000 zgrada, u Grčkoj je poginulo 74 osobe u gusto naseljenom odmaralištu (gdje se kombiji nisu mogli približiti jer nije bilo vatrogasnog puta), a 40 je različitih požara planulo i na granici Arktičkog kruga - scenarij koji je donedavno bio nezamisliv.

Brzo je reagiranje, osim kvalitetne infrastrukture, ključno za spašavanje života i imovine, a teško je napraviti matricu jer dok požar traje znanstvenici se ne mogu baš šetuckati kraj vatrogasaca niti okolo stavljati svoje instrumente. Ono što im preostaje jest post festum razgovor sa gasiteljima i svojevrsna "obdukcija" požarišta.

No požari su, ipak, utemeljeni u dinamici fluida, kretanju zračnih masa koje onda, ovisno o onome što im se nađe ili ne nađe na putu, požar nose u određenom smjeru određenom brzinom.

Veliki šumski požari u Švedskoj | Author: TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL

Neka istraživanja pokazuju kako su požarišta na kojima su mnogi krivcima smatrali, recimo, sasušeno nisko raslinje, buknula iz niza drugih, mnogo kompleksnijih razloga - isisavanja zraka, određenog nagiba terena koji je napravio "rijeku" tj. "korito" za požar i temperature podigao na više od 1.500 Celzijusa.

Došli su čak do važnog zaključka da nisko, suho raslinje požare ubrzava samo na isključivo brdovitom terenu pa da je u skladu s time od nemjerljive važnosti čistiti takve terene (Dalmacija) dok je to potpuno nebitan faktor na ravnom terenu.

U Grčkoj i Kaliforniji gotovo je jednako mnogo uništila žeravica koju požar "pljuje" nego sama vatra. Teren koji poliže žeravica izgleda jednako postapokaliptično. Također, urbane požare treba razlikovati po ponašanju od požara koji zahvate područja koja nisu 100 posto urbanizirana.

Napravljene su čak i velike peći koje komadiće drveta pretvaraju u žeravice te onda "pljuju" po različitim materijalima u različitim uvjetima kako bi znanstvenici (mahom na kalifornijskim fakultetima) onda mogli računati njihove putanje, utjecaj, brzinu izgaranja i druge faktore. Iz milja te sprave nazivaju "utrobama zmajeva".

Požari oko Hollywooda | Author: MIKE BLAKE/REUTERS/PIXSELL MIKE BLAKE/REUTERS/PIXSELL

Tijekom istraživanja požarišta došli su i do nekih neobičnih i neočekivanih otkrića. Međ njima je (pokazuju Kalifornija i Grčka) i to da bi na kućama i zgradama idealno trebalo imati starinske crjepove od keramike jer keramika ne gori. Između crjepova trebalo bi se staviti neki materijal koji također ne gori i onda kada žeravica doleti (najčešće) na krov neće uspjeti zapaliti kuću.

Ipak, vatra je nepredvidivi neprijatelj, a istraživanja tek u povojima. Sigurno je jedino da će požara biti sve više i da će biti sve veći, jači i opasniji, a kad se jednom zapale nada leži u tome da će nam matematičke matrice i fizikalni postulati pomoći da ih barem što prije i uz što manje štete i žrtava - ugasimo.

  • Zeks 14:23 13.Rujan 2018.

    A nigdje ne pise kako Velikani namjerno podmecu pozare sirom svjeta i to laserom...

  • nelson 09:32 13.Rujan 2018.

    naći će se neko rješenje