Znanost
5278 prikaza

Život na Mjesecu je moguć uz ovih pet stvari

Slijetanje na Mjesec
1/5
NASA
Treba riješiti mnoge probleme, kao što su opskrba toplinom, vodom, kisikom, a treba izgraditi i naselje - no sve je to već vrlo blizu

Serija 'Space: 1999' koja se prvi put počela prikazivati na britanskoj televiziji 1975. godine, tri godine nakon posljednjeg spuštanja Appola na Mjesec, vjerojatno je ostavila jaki dojam na Elona Muska. Osnivač Space X otkrio je svoje planove za lunarnu koloniju u kolovozu 2017. koju je nazvao Moonbase Alpha upravo prema lunarnoj bazi u TV-seriji.  

SpaceX nije jedini koji želi vratiti ljude na Mjesec. Kineska svemirska agencija CNSA (China National Space Administration) objavila je svoje planove za lunarna istraživanja i to ubrzo nakon što je njihova letjelica Chang'e 4 prva sletjela na tzv. tamnu stranu mjeseca.  

Chang'e 5 i 6 bit će iduće misije, dok će Chang'e 7 istražiti Južni mjesečev pol, područje od posebnog interesa za ljudsko stanovanje jer sadrži vodeni led. "Nadamo se da će Chang'e 8 pomoći u testiranju nekih novih tehnologija", izjavio je u siječnju zamjenik šefa CNSA Wu Yanhua, "za izgradnju zajedničke mjesečeve baze koju dijeli više zemalja", prenosi BBC.

Evo što je za to potrebno:

Mjesečevo selo

Esa je najavila planove za trajnu lunarnu bazu u 2016. Pionirski pothvat najavio je njezin novi generalni direktor, Jan Woerner, a njegova vizija "Mjesečevog sela" sadržavala bi raznoliku populaciju ljudi - od znanstvenika do umjetnika - i javnih i privatnih organizacija. To bi moglo biti za astronomska istraživanja, turizam ili geološka istraživanja minerala koji su na Zemlji nedostatni.

Ariel Ekblaw, osnivač Inicijative za istraživanje prostora MIT Media Lab, također želi "demokratizirati prostor" i, u tu svrhu, okupio je multidisciplinarne istraživačke skupine u rasponu od robotike i sintetske neurobiologije do arhitekture, umjetnosti, prostora i dizajna.

Nasa namjerava do 2030. godine poslati astronaute na površinu Mjeseca i planira koja će se zvati Gateway. Privatne tvrtke također idu na Mjesec. Blue Origin, primjerice, surađuje s OHB-om i MT Aerospaceom na svom svemirskom brodu za slijetanje na Mjesec. Ali koja god organizacija stigla tamo, ključni prioritet bit će opstanak. Najduže vrijeme koje su ljudi do sada živjeli na Mjesecu je samo tri dana. Za duže boravke to nije najpoželjnije odredište.

Odredište - Mjesec

Mjesec ima temperature u rasponu od -127 do -173 stupnja Celzijusa. Onda je tu i radijacija i niska gravitacija, jedna šestina Zemljine. Mjesečev dan je također oko 29 zemaljskih dana, što znači dva tjedna dnevne svjetlosti, nakon čega slijede dva tjedna tame - problem za solarnu energiju. Sve nove tehnologije morat će raditi pod tim uvjetima. 

Imajući to na umu, nekoliko organizacija - uključujući Blue Origin, Airbus Defense i Space i Esa - nedavno su pomogle u osnivanju neprofitne organizacije pod nazivom Mjesečeva utrka. Ovo globalno natjecanje potiče tvrtke da razvijaju tehnologije u područjima proizvodnje energije i resursa (punjenje bočice s lunarnom vodom) i biologije (za održavanje prvog lunarnog staklenika), a službeno će se lansirati u listopadu 2019. 

"Mi ćemo izdati smjernice i pravila u roku od mjesec dana", kaže njemački zrakoplovni inženjer iz Airbusa i suosnivač Moon Race, Pierre-Alexis Joumel.

"Natjecanje će trajati pet godina, jer ambicija Mjesečeve utrke je dovesti ideju najbolje momčadi na površinu Mjeseca."

Izgradnja kuće

Unatoč maštovitom umjetničkom konceptu prvih mjesečevih baza, stvarnost je mnogo surovija. I siva. Putovanje na Mjesec je skupo. Što je teret veći, to je potrebno više goriva i veći je trošak. Izgradnja životnog prostora izvan raspoloživih resursa Mjeseca ima smisla. Postoji potencijal korištenja cijevi od lave, tunela formiranih tijekom vulkanske prošlosti Mjeseca, kao skloništa s pristupom ledu koji se nalazi ispod površine. Međutim, neposredniji plan je izgradnja staništa pomoću lunarnog regolita, finog tamno-sivog pijeska koji je sličan vulkanskom pijesku na Zemlji.

Profesor Matthias Sperl sa Sveučilišta u Kölnu surađuje s njemačkom svemirskom agencijom DLR, koristeći vulkanski prah za izradu opeke. Koristio je 3D pisače kako bi konstruirao cigle različitih oblika i istražio što najbolje funkcionira. "Ono što možemo izgraditi sadašnjim tehnikama i oblicima je povezivanje građevnih elemenata", rekao je Sperl. "Ne gradimo Lego, već imamo međusobno isprepletene cigle."

Kineska misija na Mjesec Chang'e 4 | Author: clep.org.cn clep.org.cn

Ove cigle bi "izgradile nešto poput iglua, koji bi bio dovoljno dobre statike da izdrži sloj regolita kako bi nastambe imale prirodnu zaštitu od zračenja, budući da na Mjesecu nema vjetra koji bi ga raznio.

Nakon izrade cigli trebao bi astronaut ili robot da ih spoji kako bi se izgradilo naselje. Ali to je jako spori proces:  

"Potrebno je otprilike pet sati da se napravi cigla", kaže Sperl, "a za iglu ti treba 10.000 cigli. Trebat će mjeseci."

"Od lunarnog regolita može se napraviti čvrsta struktura poput betona", rekao je Sperl. 

Opstanak

Budući da su na Mjesečevim polovima otkriveni dokazi o postojanje leda, dakle i vode, što je potvrdila Nasa u kolovozu prošle godine, vjerojatno je da će se na tim mjestima nalaziti barem jedna mjesečeva baza. Nije slučajno što rover Chang'e 4 Yutu 2 trenutno prikuplja informacije u bazenu Aitken na južnom polu. Vodeni led se može naći na površini u trajno zasjenjenim područjima kratera i podzemlja.

Pomrčina mjeseca | Author: Filip Brala/PIXSELL Filip Brala/PIXSELL

Kisik unutar lunarnog regolita također se može izdvojiti za disanje. Najvjerojatniji izvor je ilmenit (FeTiO3) koji, kada se kombinira s vodikom na temperaturama oko 1000 stupnjeva Celzijusa, proizvodi vodenu paru, koja se zatim mora odvojiti kako bi se proizvela voda i kisik. Za početak, astronauti će morati donijeti zalihe hrane i pića. Chang'e 4 je pokušao posaditi biljke koje su proklijale iz sjemena, ali to i nije nova ideja. Počelo je 1982. godine, kada su sovjetski kozmonauti uzgajali Arabidopsis thaliana, biljku iz reda gorčice, na svemirskoj postaji Salyut 7. Godine 2010. Sveučilište u Arizoni razvilo je prototip 'lunarnog staklenika'. Kabeli od optičkih vlakana zamijenili su sunčevu svjetlost.

Energija

Nove energetske tehnologije bit će ključ za život na Mjesecu. Gorivne ćelije na Zemlji zahtijevaju kemijsku reakciju između vodika i kisika (često iz zraka) za proizvodnju električne energije, s vodom kao nusproduktom. Iako nema atmosfere na Mjesecu, sastojci su tu.

"Mogli biste podijeliti vodu koju imamo na Mjesecu i tijekom noći je rekombinirati za proizvodnju električne energije", kaže Cowley, koji razvija ove nove tehnologije.

"Tijekom dana imamo mnogo sunčeve energije, vjerojatno viška kako bismo podijelili vodu na vodik i kisik, tako da je to jedinstveno sredstvo koje bismo mogli koristiti na Mjesecu da održimo dugotrajnu misiju."

Također postoji mogućnost skladištenja toplinske energije korištenjem procesa sličnog toplinskim crpkama. "Na Mjesecu nemamo izmjenu topline jer nema vjetra pa toplina Sunca ostaje u regolitu", kaže Cowley. "Mogli bismo koristiti leću ili ogledalo kako bismo fokusirali sunčevu svjetlost na tlo i koristili taj resurs kako bismo bazu održali toplom ili proizvodili struju."

Kada se te tehnologije usavrše i testiraju u lunarnim uvjetima, astronauti će moći izgraditi bazu na mjesecu. Bit će to prije nego što mislite.

  • mda 23:17 07.Veljača 2019.

    "Čak je i sam dr. James Van Allen, otkrivač Van Allenovog pojasa, demantirao tvrdnje da je zračenje preopasno za astronaute te je ustvrdio da je količina zračenja prilikom prolaska kroz Van Allenov pojas manja od 1 rem (10 mSv), što ... prikaži još! je ekvivalent normalnom ambijentalnom zračenju koje prosječan čovjek na zemlji primi u tri mjeseca. S druge strane, zračenje je upravo dokaz da su astronauti išli na Mjesec. Uočeno je da je 33 od 36 astronauta iz programa Apollo dobilo sivu mrenu za koje se pokazalo"

  • makan1210tahi 17:20 07.Veljača 2019.

    mek drajv?

  • karlo72 16:03 07.Veljača 2019.

    Sve su to super dobri planovi i mašte ne fali,samo još nisu uspjeli riješiti glavnu prepreku-kako doći do mjeseca i proći Van Allenove pojase oko zemlje sa smrtonosnom radijacijom. Nasini astronauti i znanstvenici su i sami (nehotično) to priznali zadnjih ... prikaži još! godina. Izračunali su da bi efikasna izolacija od radijacije morala biti 120cm debela obloga od olova ili sličnih legura,što je trenutno tehnološki neizvodivo. Kako je Apollo prošao onuda navodno prije 50g,na to pitanje "ne znaju" odgovor.