Znanost
3084 prikaza

Zašto zapadnjaci danas jedu toliko piletine?

Piletina sve popularnija među zapadnjacima
Getty images
Uzgajivači su se počeli natjecati tko će uzgojiti veće ptice, koje mogu ponuditi i veće količine mesa

Posljednjih godina u našim je trgovinama zavladao trend organske, vegetarijanske i veganske hrane. I dok sve više trgovina ima posebne odjele posvećene takvoj, zdravoj prehrani, podaci pokazuju kako je manje od 10 posto Europljana u potpunosti izbacilo meso iz prehrane. Po podacima Gallupa, samo pet posto odraslih Amerikanaca su vegetarijanci, što je gotovo nepromijenjen podatak još od 1999. godine. 

Iako će zapadnjaci svoju prehranu mesom obogatiti i drugim životinjama, podaci pariške Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj pokazuju kako je konzumacija piletine po osobi od 1990. godine porasla za 70 posto u bogatijih zemalja, piše The Economist.  

U pokušaju odgovora na pitanje kako je piletina postala neizostavni dio zapadnjačke prehrane najprije se moramo pozabaviti pitanjem zdravlja. Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća liječnici su utvrdili kako konzumacija velike količine crvenog mesa može povećati rizik od srčanih oboljenja. Liječnici se sada manje brinu sa zasićenim mastima, no novi dokazi pokazuju kako prehrana bazirana na crvenom mesu dovodi do razvoja raka crijeva. Za razliku od ostalih vrsta životinjskog mesa, onih tradicionalnih koje trebamo izbjegavati, piletina je na glasu kao čisto meso, kojeg valja konzumirati.

Roštilj Nestanak vrsta Znanost Zbog našeg apetita za mesom ugroženo je 300 vrsta životinja

Drugi razlog njezine najčešće konzumacije je i njezina manja cijena. Proizvođači su tako bili uspješni u njezinom jeftinom uzgoju. Još je 1960. godine cijena kilograma piletine bila puno manja od govedine, a odnos cijena danas je pao na jednu trećinu. Još od 40-ih godina prošlog stoljeća uzgajivači su se počeli natjecati tko će uzgojiti veće ptice, koje mogu ponuditi i veće količine mesa, a dostupnost i razvijenost antibiotika omogućila im je da takve životinje uzgajaju u puno lošijim uvjetima nego ranije. 

Studija koju je napravio Martin Zuidhof sa Sveučilišta Alberta otkrila je kako je prosječno pile za pečenje, uzgojeno baš za tu namjenu, težilo 4,2 kilograma sa 56 dana starosti u 2005. godini, što je veliki porast od 0,9 kilograma koliko je težilo 1957. godine.  Veće kokoši koje rastu jedna pored druge postale su jako učinkovite u razvoju mesa jer zapravo nemaju nikakvog mjesta za kretanje. 

Upravo ova dva aspekta, onaj zdravstveni i financijski, dovele su do razvoja i odgoja velikog broja potrošača u potrazi za velikim količinama tzv. lean proteina. No svi oni, kako kažu stručnjaci, trebali bi poslušati glas zaštitnika ovih životinja koji kažu kako većina njihove mase dolazi od mišića, što znači i da im organi trebaju raditi puno više nego prije. Kardiovaskularni problemi tako su postali uobičajeni kod kokoši, kao i hromost. 

Kokoši namijenjene da u vašoj kuhinji završe kao pile za pečenje toliko su velike da se ne mogu ni popeti na druge kako bi se parile.  Iako su zdrav izvor hrane za nas ljude, čini se kako smo takvim prevelikim uzgojem kompromitirali njihovo održavanje na životu, no možda nam to i nije u centru pažnje, jer o kokošima, tj. o piletini, razmišljamo samo kao o našoj hrani. 

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.