Znanost
747 prikaza

Više divljih životinja u velikim gradovima: nova urbana džungla

Grivasti vuk
Sanjin Strukić (PIXSELL)
Slučajevi dolaska divljih životinja u gradove ne događaju se samo u Americi. Sličnih slučajeva ima i u Hrvatskoj

Ljudi divlje životinje obično povezuju s netaknutom prirodom daleko od gradskih pothodnika i parkirališta. Ali gradovi su postali dio prirodnog ekosustava. Istraživanje Stanleya Gehrta, ekologa sa sveučilišta u Ohiju, govori o sve većoj populaciji kojota u Chicagu. On zadnjih 15 godina prati kretanje više od 400 divljih zvijeri putem radio i GPS ogrlice.

- Kad sam počeo s istraživanjem, mislio sam da neće biti velikih otkrića. Kojoti obično trebaju velika prirodna područja za preživljavanje i očekivao sam mali broj na ulicama Chicaga - kaže Gehrt.

Dodao je kako smatra da je njihov broj došao do oko 2000, a možda i više. Divlje životinje se prilagođavaju uvjetima u gradovima pa je tako Gehrt primijetio da su kojoti počeli jesti ostatke ljudske hrane koju pronađu na smetlištu te živjeti na napuštenim parkiralištima i željezničkim prugama. Slično ponašanje otkrila je i ekologinja Han Li sa sveučilišta u Wacou za šišmiše koji svoja prirodna staništa mijenjaju za stare napuštene zgrade. Sve veću urbanizaciju divljih životinja objasnio nam je i dr. Slaven Reljić iz Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

- Divlje životinje se približavaju ljudima zbog širenja gradova i smanjivanja prirodnih staništa. Sličnih slučajeva ima i u Hrvatskoj, ali u manjoj mjeri. Tako medvjedi znaju doći do naselja u Gorskom kotaru zato što su blizu polja i šuma, a čuo sam da i u Zagrebu znaju doći lisice i kune iz obližnje prirode - rekao je Reljić. Dodao je da se tako životinje prilagođavaju uvjetima oko sebe zbog potrage za hranom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.